To komplikuje napore takvih Afganistanaca, jer su SAD zatvorile svoju ambasadu u Kabulu i oni se također moraju boriti s ograničenjima ljudskih prava, finansijskim i humanitarnim krizama u svojoj domovini.
Islamabad je 1. novembra počeo protjerivati više od milion neprijavljenih stranaca, većinom Afganistanaca, usred svađe oko optužbi da Kabul skriva pakistanske militante, optužbu koju vladajući talibani poriču.
Više od 450.000 Afganistanaca se vratilo kući, kažu Ujedinjene nacije, a mnogi sada žive u teškim zimskim uslovima u blizini granice.
Najmanje 130 Afganistanaca koji se obrađuju za američke specijalne imigracione vize ili preseljenje izbjeglica u Sjedinjene Države je deportirano, rekao je Shawn VanDiver, predsjednik #AfghanEvac, glavne koalicije grupa koje pomažu u takvim naporima.
Citirao je podatke članova koalicije i detalje koje je američkoj vladi dostavila ambasada u Islamabadu, a koje je vidio.
Pakistanska policija uhapsila je više od 230 takvih Afganistanaca, iako je oko 80 od tada pušteno, dodao je.
Govoreći pod uvjetom anonimnosti, visoki zvaničnik State Departmenta rekao je da Sjedinjene Države "nemaju formalni način da prate ovakve slučajeve", dodajući da je broj Afganistanaca deportiranih dok su čekali preseljenje u SAD "veoma mali".
Pakistanska ministarstva vanjskih poslova i unutrašnjih poslova nisu odgovorila na zahtjeve za komentar.
Kako je sat otkucavao do 1. novembra, ambasada je e-poštom poslala zaštitna pisma za oko 25.000 Afganistanaca kako bi dokazala pakistanskim vlastima da se procesuiraju za preseljenje u Sjedinjene Države, nakon što su njene posljednje trupe napustile Kabul 2021. godine.
Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da je Washington također Pakistanu dostavio spisak Afganistanaca koje namjerava preseliti u SAD nakon što je otkrio plan deportacije u oktobru.
VanDiver i dva zapadna diplomatska izvora, koji su zatražili anonimnost kako bi razgovarali o tom pitanju, rekli su da su lokalne vlasti u mnogim slučajevima ignorisale pisma.
"Pisma su bitna u nekim slučajevima, a nisu u drugim slučajevima", rekao je VanDiver. "Ne pridržavaju ga se svi lokalni službenici."
Visoki zvaničnik State Departmenta rekao je da SAD imaju primjere pakistanske policije koja poštuje pisma, ali nije naveo detalje.
Reuters je razgovarao s dvije afganistanske porodice čiji su članovi deportovani nakon što su policiji pokazali pismo i jednom Afganistancu koji je priveden uprkos pismu.
Potonji je rekao da je pušten uz upozorenje da će ponovo biti uhapšen bez produženja vize.
Zastupnici izbjeglica i Afganistanci kažu da deportacije i hapšenja naglašavaju nesigurnu prirodu dugog čekanja s kojim se suočavaju Afganistanci koje je Washington obećao da će zaštititi i preseliti, a mnogima od njih je rečeno da putuju u treću zemlju na obradu.
Mnogi Afganistanci ušli su u Pakistan s vizama koje su istekle jer je obrada njihovih zahtjeva za specijalnu imigracionu ili preseljenje izbjeglica otežala, suočavajući se s dugim rokom obnove i visokim naknadama.
Jedan podnositelj zahtjeva za izbjeglički status, kojeg Reuters ne navodi iz sigurnosnih razloga, rekao je da je prodao gotovo sve što je posjedovao u oktobru 2022. kako bi preselio svoju porodicu u Pakistan iz glavnog grada Afganistana na obradu.
Svih sedam imali su pasoše i vize, rekao je.
Ali sve veći troškovi su pojeli njegovu ušteđevinu, i iako se okrenuo prodaji ulične hrane da bi zaradio novac, jedva je mogao da podmiri stanarinu i komunalije, stavljajući van domašaja stotine dolara naknada potrebnih za obnavljanje jednogodišnjih viza koje su istekle.
Prošlog mjeseca policija mu je pokucala na vrata, ali nije prihvatila pismo ambasade – koje je Reuters vidio – u kojem je bio njegov broj zahtjeva za izbjeglicu.
"Dali su nam dva sata da spakujemo svoje stvari", rekla je bivša radnica organizacije za zastupanje žena koju finansiraju SAD.
Pokušao je nazvati američku ambasadu, ali nije uspio. Sada se sa svojom porodicom nalazi u Kabulu.
"Imam petero djece, nemam kuću, trenutno živim u kući jednog od mojih rođaka", rekao je on. "Ne mogu se prijaviti za posao ovdje. Ne znam šta da radim."
Američki zvaničnici kažu da pokušavaju da ostanu u kontaktu sa hiljadama Afganistanaca u Pakistanu putem hitne telefonske linije na aplikaciji za komunikaciju WhatsApp na jezicima dari, paštu i engleskom.
State Department je uspješno spriječio deportacije u nekoliko slučajeva označenih na vrućoj liniji, rekao je visoki državni zvaničnik.
Ahmadullah, bivši službenik američke vlade koji se preselio u Sjedinjene Države 2021. godine, rekao je da su njegova maćeha i dvije sestre čekale u Pakistanu na obradu zahtjeva za vize P1, namijenjene onima koji su u opasnosti od progona, ali su deportovani i žive u strahu u Kabulu.
Policija je sredinom novembarske noći došla u dom njegovog strica u pakistanskom gradu Peshawaru na sjeveru Pakistana, vidjela istekle vize u pasošima žena, ignorisala njihova pisma iz ambasade, odvezla ih do granice i naredila im da odu, rekao je Ahmadullah.
"Nisu im dali čak ni da se spakuju", rekao je Ahmadullah, koji je sa svojom porodicom evakuisan iz Kabula kada su posljednji američki vojnici otišli u augustu 2021.
Ahmadullah, koji je želio da se njegovo prezime zadrži kako bi zaštitio svoju porodicu, rekao je da su žene tražile produženje pakistanskih viza.
Sada se osjećaju nesigurnim zbog njegovog rada i talibanskih ograničenja da se žene ne pojavljuju u javnosti bez pratnje bliskog muškog rođaka. Prebacuju se između svoje kuće u Kabulu i domova rođaka kako bi izbjegli pažnju, dodao je.
Talibani, koji se protive masovnoj deportaciji Pakistana, kažu da imaju opću amnestiju i da će podržati one koji se vraćaju.
Malo je Afganistanaca koji prihvataju ta uvjeravanja i žive u strahu od talibanskih ograničenja na žene i humanitarne krize podstaknute smanjenjem strane pomoći i prekidom veza s globalnim bankarstvom.
Islamabad kaže da se bori s ekonomskom i sigurnosnom krizom i ne može primiti 600.000 Afganistanaca koji su stigli od talibanskog preuzimanja vlasti, povećavajući teret smještaja miliona koji su pobjegli tokom decenija rata.
Ovog mjeseca, privremena vlada je rekla da će do februara produžiti rok do 31. decembra za Afganistance koji traže preseljenje u treće zemlje kako bi obnovili papirologiju, dok je prepolovila naknadu za prekovremeni boravak za one koji odlaze s isteklim vizama.
Tri visoka američka zvaničnika, uključujući specijalnog predstavnika za Afganistan Thomasa Westa, nedavno su posjetila Islamabad radi razgovora o tom pitanju, ali ishod nije jasan.
