Više nevladinih organizacija iz BiH sačinilo je Memorandum o razumijevanju građanske javnosti i državotvorne političke volje BiH. Tekst namjeravaju poslati Saboru Republike Hrvatske, kao odgovor na Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u BiH, koju je Sabor usvojio krajem prošle godine.
Učesnici, predstavnici Hrvatskog narodnog vijeća, Kruga 99, Mostarskog kruga, Preporoda, Srpskog građanskog vijeća, Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, te Udruženja logoraša Grada Mostara konstatovali su da neiskrenost Hrvatskog sabora te podjela građana same Hrvatske na Hrvate i nehrvate, ali i uplitanje u pitanja koja su isključiva nadležnost Bosne i Hercegovine, nisu dobre poruke za budućnost.
Dobrosusjedski odnosi utemeljeni na međusobnom uvažavanju, te punom priznanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti, vitalni su interesi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Ovo su glavne teze iz Memoranduma o razumijevanju građanske javnosti i državotvorne političke volje Bosne i Hercegovine. Radi se o dokumentu, koji predstavlja svojevrsni odgovor na Deklaraciju Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Učesnici su se usprotivili svojevrsnim pokušajima vraćanja u preddejtonsko vrijeme, odlučno se, kao je to i Nacrtu memoranduma istaknuto, suprotstavljajući platformi etno-teritorijalne podjele BiH na temelju ranijih velikodržavnih projekata i koncepcija.
Bivši Gradonačelnik Grada Sarajeva Ivo Komšić kaže kako je to pokušaj vraćanja u preddejtonsko vrijeme, u predvašingtonsko vrijeme.
"To znači da oni narušavaju ovdje sigurnost. Oni, zapravo prave te probleme, a optužuju Bosnu i Hercegovinu da smo zapravo mi neki remetilački faktor, faktor nesigurnosti, tako da treba da se od toga cijela Evropa trese jer oni to sve proturaju u Evropski parlament. Ustvari oni narušavaju sigurnost u cijeloj regiji. Mi to moramo zaustaviti, ne smiju nas iznenaditi kao što su nas iznenadili 1992. godine", smatra Komšić.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Bosne i Hercegovine Marinko Pejić kaže da između dvije zemlje moraju biti razvijani takvi odnosi da obje države imaju korist. Pejić napominje da Hrvatska mora prestati da se miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.
"Nemamo ništa protiv saradnje i sa Hrvatskom i sa Turskom i sa Srbijom, i sa svima koji imaju dobru volju da poštuju nezavisnost, integritet Bosne i Hercegovine. Isto tako moramo se jednostavno neslagati i oduprijeti svima onima koji rade suprotno od toga", kaže Pejić.
Predsjednik Mostarskog kruga Alija Behram podsjeća kako je Mostar grad koji već 12. godinu nema gradsko vijeće.
"Na rješenje Mostara se čeka zajedno sa rješenjem tzv. trećeg entiteta ili reinkarnacije Herceg-Bosne kroz izmjene Izbornog zakona na čemu inzistira Hrvatska demokratska zajednica, uz veliki broj pokrovitelja iz Evrope koja nam želi držati lekcije o demokraciji", smatra Behram.
Sredinom decembra 2018.godine, Hrvatski sabor usvojio je Deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, što je izazvalo reakcije ne samo u BiH, već i u samoj Hrvatskoj. Usvajanjem Deklaracije kojom se tretiraju pitanja izmjena Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, vlast Hrvatske krši obaveze koje je preuzela potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, ocijenili su političari iz bošnjačkog naroda u BiH. Stoga je ovaj dokument apel predstavnika nevladinih organizacija iz BiH da se zaustavi takva retorika, te dodatno dijeljenje naroda kaže predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović.
"Otvaranje dijaloga kako sa demokratskim društvom u Hrvatskoj i sa njihovim institucijama i organizacijama tako i sa Hrvatskim saborom u smislu razumijevanja naše čvrste i nepokolebljive volje o tome šta Bosna i Hercegovina jeste i šta u budućnosti može biti", smatra Kulenović.
Također, najavljeno je da će u narednom periodu, ne dužem od mjesec dana biti pripremljen i sličan dokument koji će tematizirati odnose sa susjednom Srbijom.
