Linkovi

Demokrate se pitaju - gdje je Joe Biden?


Bivši potpredsjednik SAD Joe Biden na godišnjoj konferenciji američkih gradonačelnika, 24. januara 2019.
Bivši potpredsjednik SAD Joe Biden na godišnjoj konferenciji američkih gradonačelnika, 24. januara 2019.

Bivši guverner Kolorada John Hickenlooper (Džon Hikenluper) i guverner države Washington, Jay Hinsley (Džej Ajnsli) su među najnovijim demokratama koje su se uključile u trku za predsjedničku nominaciju svoje stranke na izborima 2020.

Ali, mnoge demokrate i dalje čekaju kandidaturu čovjeka koji je još nije proglasio - bivšeg potpredsednika Joe Bidena (Džo Bajden).

Za nominaciju demokrata trenutno se takmiči 12 kandidata, dok Bajden i još nekoliko njih razmatra da li da se uključi u trku narednih nedelja ili mjeseci. Osim Bajdena, o nominaciji razmišljaju senator Šerod Braun iz Ohaja i kongresmen Beto O'Rurk iz Teksasa.

Među potencijalnim kandidatima koji su ipak objavili da neće ulaziti u trku 2020 su bivši sekretar za pravosuđe Erik Holder, bivši gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg, senator Džef Markli iz Oregona i Hilari Klinton, kandidat demokrata 2016. Hilari je izjavila za njujoršku TV stanicu News12 da, iako neće biti kandidat sledeće godine, namjerava da nastavi da govori o "stvarima koje se trenutno događaju a koje je duboko uznemiravaju."

Bajden blizu odluke

Bajden je prošle nedjelje izjavio da je "veoma blizu" odluke o trci za Bijelu kuću i da u njegovoj porodici postoji "konsenzus" da će ga podržati u trećem pokušaju kandidature za predsjednika. Odlučio je da ne bude rival Hilari Klinton na stranačkim izborima 2016, poslije smrti 46-godišnjeg sina Boa, koji je umro od tumora na mozgu.

Bajden se kandidovao 1988. ali se povukao iz trke posle navoda da je plagirao govor jednog britanskog političara. Kandidovao se ponovo 2008, ali se brzo povukao pošto nije pridobio veću podršku u godini kada je Barak Obama izazvao senzaciju na političkoj sceni.

Američki predsednik Barak Obama sa potpredsednikom Džozefom Bajdenom, 1. jula 2015.
Američki predsednik Barak Obama sa potpredsednikom Džozefom Bajdenom, 1. jula 2015.

Obama je izabrao Bajdena da mu bude potpredsednik, što mu je donijelo osmogodišnji mandat koji je izgledao kao kruna duge političke karijere koja je počela kada je Bajden 1972. u to vrijeme, sa svojih nepunih 30 godina, bio je šesti najmlađi senator u američkoj istoriji. Ako se kandiduje za predsjednika 2020, imaće suprotan problem. Sada ima 76, što znači da bi postao najstarija osoba ikad izabrana za predsednika SAD, oborivši rekord Ronalda Regana, koji je drugi mandat osvojio 1984, kao 73-godišnjak.

Bajdenove prednosti

Bajden ima jake strane, vodi u anketama po popularnosti i najbliži je poziciji favorita u demokratskoj konkurenciji koja je puna novih lica ali ima malo kandidata poznatih na nacionalnom nivou.

"Budimo iskreni - rane ankete ne znače mnogo u ovim ranim trkama, ali su vrlo ohrabrujuće za Džoa Bajdena", kaže Džim Kesler iz organizacije "Treći put". "Pokazuju nam da ga ljudi vole i da ima malo demokrata kojima se on ne dopada."

Međutim, Bajden ima i prepreke - birači bi mogli da misle da je njegov zenit u politici ipak prošao i da nije dobar predstavnik za stranku koja, po svemu sudeći, počinje da naginje više ulijevo i da se oslanja na entuzijazam mlađih birača.

"Potpredsjednik Bajden se, očito, suočava sa izazovima, između ostalog i tim što je vodio nekoliko neuspješnih predsjedničkih kampanja", smatra ekspert instituta Brukings Džon Hjudak. "U njegovoj prošlosti kao senatora su neka glasanja o pitanjima krivičnog pravosuđa koja su u velikom raskoraku sa vrijednostima Demokratske partije danas. A verzija Džoa Bajdena iz 1994. je možda najveći protivnik Džoa Bajdena 2020."

Otpor Trumpu

Ako se uključi u trku, Bajden će vjerovatno naglasiti svoje iskustvo u vladi kao protivtežu predsjedniku Trumpu čije su prve dvije godine mandata bile veoma haotične. On će takođe podsjetiti da je u prošlosti mogao da osvoji glasove birača bijelaca iz radničke klase, od kojih su mnogi doveli Trumpa do pobjede 2016. Bajden bi se posebno koncentrisao na takve birače na srednjem zapadu SAD, dijelu zemlje za koji mnoge demokrate vjeruju da će biti presudan za ishod sljedećih izbora.

Potpredsednik Džo Bajden na skupu u Mičigenu, 2012.
Potpredsednik Džo Bajden na skupu u Mičigenu, 2012.

Neki analitičari upozoravaju da bi Bajdenovo dugo iskustvo moglo zapravo da mu više škodi ako demokrate žele novo lice, bez dugog istorijata glasanja u Kongresu.

A, iako Bajden i senator iz Vermonta Berni Sanders vode u anketama, Bajdenov status bi mogao da se naglo promijeni ako odluči da uđe u trku.

Berni Sanders, senator iz Vermonta sa suprugom Džejn, u Čikagu, u martu 2019.
Berni Sanders, senator iz Vermonta sa suprugom Džejn, u Čikagu, u martu 2019.

"Oni nikako nisu stvarni favoriti", smatra analitičar Hjudak iz Brukingsa. "Kampanja će dugo trajati i birači će imati prilike da se dobro upoznaju sa platformama svakog od njih."

Bajden bi se verovatno doživio u javnosti i kao umjerenija protivteža dosadašnjim demokratskim kandidatima, koji se vide kao lijevo orijentisani. Nekoliko njih je podržalo sveobuhvatni vladin program zdravstvene zaštite "Mediker za sve" i revolucionarni novi pristup pitanjima životne sredine nazvan "Zeleni novi ugovor".

Bilo da Bajden uđe u trku ili ne, pred demokratama je žestoka bitka za stranačku nominaciju, ističe analitičar Vilijam Golston iz instituta Brukings.

"Pred nama je godina u kojoj će se međusobno takmičiti demokrate različitih gledišta i načela", rekao je Golston za Glas Amerike. "Taj proces se neće dirigovati iz nekog štaba, odigravaće se uživo, pred očima Amerikanaca."

XS
SM
MD
LG