Protesti su održani od juga u Bavarskoj do Hamburga na sjeveru i Frankfurta na zapadu, pa do Erfurta i Halea na istoku, gdje AfD, prema nedavnim istraživanjima, podržava oko 30 odsto biračkog tijela.
Demonstranti su držali natpise na kojima je pisalo "Fašizam nije alternativa" i "Nema mjesta za naciste". Predstavnici sindikata, udruženja, Zelenih i Socijaldemokratske partije (SPD) kancelara Olafa Šolca (Sholz) posebno su pozvali na proteste.
Desetine hiljada takođe se očekuje u nedelju kada su u drugim gradovima, uključujući Berlin, zakazani masovni protesti. Snažan odziv uslijedio je nakon izvještaja medija Korektiv (Correctiv) koji je otkrio da su političari AfD-a održali sastanak s ekstremistima krajnje desnice u novembru u Potsdamu blizu Berlina.
Izvještaj je izazvao uzbunu u Njemačkoj, gdje među glavnim političkim partijama raste strah od porasta podrške AfD-u u javnosti. Ta stranka je visoko u anketama u tri bivše istočnonjemačke države u kojima se kasnije ove godine održavaju regionalni izbori.
Na sastanku kod Potsdama, ekstremisti krajnje desnice razgovarali su o temama poput "remigracije", termina koji se u krajnje desničarskim krugovima često koristi kao eufemizam za proterivanje imigranata i manjina, uključujući i one koji su naturalizovani njemački državljani.
Sastanak je održan na nešto manje od 10 kilometara od mjesta gdje su nacističke vođe održale sastanak u Vanzeu 20. januara 1942, prije tačno 82 godine, kada su razgovarali o sprovođenju "konačnog rješenja jevrejskog pitanja", kao i o sistematskom ubistvu do 11 miliona Jevreja u Evropi.
Demonstranti u subotu su jasno stavili do znanja da ne žele da se zemlja vrati u nacističku prošlost. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najmnogoljudnijoj njemačkoj državi, premijer države Hendrik Vist (Wust) iz CDU zahvalio je onima koji su izašli da demonstriraju protiv desnog ekstremizma i pozvao za "savez centra" svih partija i nivoa vlasti.
"Potrebno nam je da demokrate stanu rame uz rame", rekao je on i označio AfD kao "opasnu nacističku stranku" koja nije utemeljena u njemačkom ustavu.
U Frankfurtu, finansijskoj prijestonici zemlje, policija je procijenila da je na demonstracijama učestvovalo oko 35.000 ljudi.
Sličan protest u Limburgu sjeverozapadno od Frankfurta privukao je u subotu 2.800 ljudi, što je znatno više nego što se očekivalo. U Hanoveru na sjeveru Nemačke, organizatori su saopštili da je učestvovalo 35.000 ljudi, navodeći da je ta procjena u skladu sa policijskim podacima.
Prema procjenama policije ili organizatora u Štutgartu se okupilo 20.000 ljudi, u Dortmundu 30.000, u Karlsrueu 20.000, u Hajdelbergu 18.000, u Haleu 16.000, u Nirnbergu najmanje 10.000...
U Nirnbergu je na jednom natpisu pisalo: "Cijeli Nirnberg mrzi AfD!"
Ne samo političari, već su i crkve i treneri fudbalske Bundeslige pozvali ljude da ustanu protiv AfD-a.
Podjele među konzervativcima
Vijest o sastanku kod Potsdama izazvala je šok širom Nemačke u vreme kada AfD raste u anketama, samo nekoliko meseci uoči tri velika regionalna izbora u istočnoj Njemačkoj na kojima je njihova podrška najjača.
Antiimigraciona stranka potvrdila je prisustvo svojih članova na sastanku, ali je negirala da preuzima projekat "remigracije".
Međutim, vodeći političari, uključujući kancelara Šolca, koji se pridružio demonstracijama prošlog vikenda, rekli su da svaki plan za protjerivanje imigranata ili građana podjednako predstavlja "napad na našu demokratiju, a zauzvrat i na sve nas".
On je pozvao "sve da zauzmu stav za koheziju, za toleranciju, za našu demokratsku Njemačku".
Lider CDU-a Fridrih Merc (Friedrich Merz) rekao je da su demonstracije širom zemlje ohrabrujuće. "Tiha većina podiže glas i pokazuje da želi da živi u zemlji koja je otvorena za svijet i slobodna", rekao je on za dpa u subotu ujutro.
Ipak, pored članova AfD-a, na sastanku blizu Potsdama bila su i dva člana tvrdo desne frakcije CDU-a -Unija vrijednosti (Werteunion), navodi Korektiv.
Usred gnjeva zbog sastanka u Potsdamu, lider te frakcije Hans-Georg Masen (Maassen) rekao je u subotu da je odlučio da se odvoji od CDU.
Ta grupa navodi da ima oko 4.000 članova, od kojih su mnogi prvobitno bili članovi CDU ili CDU-ove bavarske sestrinske stranke CSU.
