Linkovi

Objašnjenje: Šta je na stolu na NATO samitu u Litvaniji


Avion NATO sistema za upozorenje i kontrolu u vazduhu (AWACS).
Avion NATO sistema za upozorenje i kontrolu u vazduhu (AWACS).

Lideri NATO-a sastat će se u Vilniusu od 11. do 12. jula kako bi se pozabavili širokim spektrom tema, od podjela oko nastojanja Ukrajine za članstvo i pristupanja Švedske do povećanja zaliha municije i razmatranja prvih planova odbrane u posljednjih nekoliko decenija.

To će biti četvrti samit NATO-a od ruske invazije na Ukrajinu, a prvi je održan praktično 25. februara 2022. godine, samo dan nakon napada, nakon čega će uslijediti sastanci u Briselu i Madridu.

Izvanredan nalet okupljanja je u suprotnosti sa prethodnim ritmom godišnjih samita NATO-a i pokazuje kako je rat na njenom pragu primorao alijansu da ojača saradnju.

Sigurnosne mjere u Vilniusu će biti visoke, s tri njemačke jedinice protivvazdušne odbrane Patriot raspoređene da zaštite mjesto, što je prvi put za samit NATO-a. Dodatni borbeni avioni će patrolirati nebom Litvanije, koja je uklesana između ruske eksklave Kalinjingrada i Bjelorusije i dugo se smatrala ranjivom tačkom na istočnom krilu NATO-a.

ČLANSTVO UKRAJINE

Čini se da će na samitu dominirati način na koji će NATO definirati svoje buduće odnose s Ukrajinom, usljeed višekratnih poziva predsjednika Volodymyra Zelenskog da Kijev dobije poziv u alijansu u Vilniusu.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg jasno je stavio do znanja da Ukrajina neće postati članica dok rat bjesni i da samit u Vilniusu neće uputiti zvaničan poziv.

Ipak, saveznici su podijeljeni oko toga koliko brzo bi Ukrajini trebalo dozvoliti da se pridruži nakon završetka borbi.

Dok zemlje istočne Evrope kažu da bi Kijevu na samitu trebalo ponuditi mapu puta, Sjedinjene Države i Njemačka su oprezne u pogledu bilo kakvog poteza koji bi savez mogao približiti ratu s Rusijom.

Uoči Vilniusa, više zemalja podržalo je britanski prijedlog da se Kijevu omogući da preskoči program takozvanog akcionog plana za članstvo (MAP) koji postavlja političke, ekonomske i vojne ciljeve koje kandidati moraju ispuniti i koje druge istočnoevropske zemlje morao proći prije ulaska u NATO.

Ovakvim potezom, alijansa bi mogla da odgovori na zahtjeve da se ide dalje od deklaracije sa samita u Bukureštu 2008. godine, u kojoj se navodi da će Ukrajina na kraju postati članica, a da Kijevu nije ponudila stvarni poziv ili raspored.

NATO će također vjerovatno pronaći jaču formulaciju od 2008. kojom bi podvukao perspektivu Kijeva za pridruživanje alijansi.

Lideri bi se mogli dogovoriti oko nečega poput "mjesto Ukrajine u NATO-u koje joj pripada", ponavljajući Stoltenbergove opaske o posjeti Kijevu u aprilu, ili naglasiti da "transatlantska sigurnost ne bi bila potpuna bez Ukrajine".

BEZBJEDNOSNA GARANCIJA ZA UKRAJINU

Očekuje se da će lideri razgovarati o tome koja sigurnosna jamstva Kijev treba da dobije za vrijeme nakon rata, iako će ta obećanja biti bilateralna i neće ih izdati sam savez.

Oni će vjerovatno uključivati obećanje kontinuirane vojne i finansijske pomoći Kijevu kako bi se Rusija odvratila od ponovnog napada nakon što se rat završi.

Stoltenberg je naglasio da će NATO – prema članu 5 Vašingtonskog sporazuma – pružiti pune sigurnosne garancije samo punopravnim članicama alijanse.

JAČANJE ISTOČNOG KRILA

Lideri će razmotriti prve planove odbrane koje je alijansa izradila od Hladnog rata, s detaljima o tome kako bi NATO odgovorio na ruski napad.

Oživljavanje takozvanih regionalnih planova označava fundamentalni pomak. Uz planove, alijansa također daje nacijama smjernice o tome kako unaprijediti svoje snage i logistiku.

NATO decenijama nije vidio potrebu za odbrambenim planovima velikih razmjera, ali s najkrvavijim ratom u Evropi od 1945. koji bjesni tik izvan granica alijanse, u Ukrajini, sada upozorava da mora imati planiranje mnogo prije eventualnog sukoba s ravnopravnim protivnikom kao što je Moskva.

Turska blokira odobravanje planova zbog teksta o geografskim lokacijama kao što je Kipar. To pitanje će biti ostavljeno liderima da riješe osim ako saveznici ne postignu dogovor prije samita.

NATO će također podići ciljeve za gomilanje municije jer Kijev prožima granate mnogo brže nego što ih zapadne zemlje mogu proizvesti.

Istovremeno, saveznici će pokazati kako imaju za cilj da provedu cilj NATO-a, dogovoren na prošlogodišnjem samitu u Madridu, da se preko 300.000 vojnika stavi u stanje pripravnosti, u odnosu na 40.000 u prošlosti, kako bi se suprotstavili Rusiji.

ŠVEDSKA

Švedska se nada da će postati 32. članica alijanse u Vilniusu, ali Turska i dalje blokira njeno pristupanje, optužujući Stockholm da skriva pripadnike militantnih grupa na svojoj teritoriji i govoreći da se mora obračunati s njima prije nego što joj bude dozvoljeno da se pridruži NATO-u.

Saveznici se nadaju da će turski predsjednik Tayyip Erdoğan ukinuti svoje protivljenje na samitu, ali nije jasno da li će se to dogoditi.

VOJNA POTROŠNJA od 2%.

Saveznici u NATO-u postigli su dogovor o povećanju cilja alijanse za vojnu potrošnju na najmanje 2% nacionalnog BDP-a, prema dvojici diplomata.

31 saveznik se složio oko "trajne obaveze da u budućnosti ulože najmanje 2% svog BDP-a u svoju vojsku, rekla su dvojica diplomata.

Stoltenberg je namjeravao da prethodnu vojnu potrošnju NATO-a od 2% nacionalnog BDP-a učini minimalnim zahtjevom, a ne ciljem kojem treba težiti.

U 2023. godini čak i stari cilj će ispuniti samo 11 od 31 članice alijanse, prema procjenama NATO-a. Cilj je postavljen 2014. godine, kada su se čelnici NATO-a složili da povećaju potrošnju za odbranu do 2% svog BDP-a u roku od jedne decenije.

U pitanju je 11 saveznika SAD, Britanija, Poljska, Grčka, Estonija, Litvanija, Finska, Rumunija, Mađarska, Letonija i Slovačka.

Na začelju su Kanada, Slovenija, Turska, Španija, Belgija i Luksemburg čiji su izdaci za odbranu bili ispod 1,4% BDP-a.

XS
SM
MD
LG