Linkovi

Jens Stoltenberg na čelu NATO saveza još godinu dana


Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg stiže na samit EU u zgradu Evropskog vijeća u Briselu, 29. juna 2023.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg stiže na samit EU u zgradu Evropskog vijeća u Briselu, 29. juna 2023.

NATO je u utorak odlučio produžiti ugovor generalnog sekretara Jensa Stoltenberga za još godinu dana, odlučivši se držati iskusnog lidera dok rat bjesni na pragu alijanse, umjesto da pokušava da se dogovori o nasljedniku.

Stoltenberg, bivši premijer Norveške, bio je lider transatlantske sigurnosne alijanse od 2014. godine, a njegov mandat je već tri puta produžen.

Odluka znači kontinuitet u vrhu NATO-a dok se njegovih 31 članica bore s izazovom podrške Ukrajini u odbijanju invazije Moskve, izbjegavajući direktan sukob između NATO-a i ruskih snaga.

Stoltenberg, 64, naširoko je viđen u cijeloj alijansi kao stabilan lider i strpljivi graditelj konsenzusa.

Stoltenberg je u tvitu rekao da je počastvovan odlukom da mu se mandat produži do 1. oktobra 2024. godine.

"Transatlantska veza između Evrope i Sjeverne Amerike osigurava našu slobodu i sigurnost skoro 75 godina, a u opasnijem svijetu naša alijansa je važnija nego ikad", rekao je.

Diplomate i analitičari daju Stoltenbergu visoke ocjene za održavanje NATO-a na okupu oko Ukrajine, postižući ravnotežu između onih koji zahtijevaju maksimalnu podršku Kijevu i drugih koji pozivaju na veći oprez iz straha od izazivanja globalnog sukoba.

"Države članice NATO-a su dovoljno logično odlučile da je najbolji generalni sekretar koji je trenutno na tržištu onaj kojeg već imaju. Iskustvo je važno posebno u jednom od najizazovnijih vremena u istoriji NATO-a", rekao je Jamie Shea, bivši visoki zvaničnik NATO-a iz trusta mozgova Chatham House.

Njegovi sljedeći zadaci uključuju nadgledanje transformacije NATO snaga kako bi se ponovo fokusirali na odbranu od bilo kakvog ruskog napada, nakon decenija u kojima se alijansa koncentrisala na misije izvan svojih granica, kao što su Afganistan i na Balkan.

On će takođe morati da upravlja razlikama oko toga koliko NATO treba da (p)ostane uključen u Aziju, pri čemu se Sjedinjene Države zalažu za veću ulogu u suprotstavljanju Kini, dok drugi, poput Francuske, insistiraju na tome da NATO mora da zadrži fokus na oblasti sjevernog Atlantika.

Stoltenberg je također dobio široku pohvalu jer je vodio alijansu kroz teške transatlantske turbulencije tokom američkog predsjedavanja Donalda Trumpa, koji je otvoreno spekulirao o izvođenju Sjedinjenih Država iz NATO-a.

Međutim, neki zvaničnici NATO-a su smatrali da će ova godina biti pravo vrijeme za dovođenje novog rukovodstva, a Stoltenberg je u februaru rekao da ne traži dalje produženje.

Diplomate i političari razgovarali su o potencijalnom nasljedniku. Neki su tvrdili da je krajnje vrijeme da alijansa ima svoju prvu šeficu. Drugi su tražili prvog generalnog sekretara iz istočne Evrope.

Britanski ministar odbrane Ben Wallace izjavio je da bi volio taj posao. Dansku premijerku Mette Frederiksen diplomate vide kao ozbiljnog kandidata, iako je javno insistirala da nije kandidat.

Ali kako je sat otkucavao do samita NATO-a u Vilniusu, u Litvaniji, 11. i 12. jula, diplomate su rekle da se ne pojavljuje konsenzus o nasljedniku. Stoga su se NATO – i iznad svega njegova dominantna sila, Sjedinjene Države – okrenuli nazad Stoltenbergu.

XS
SM
MD
LG