Linkovi

Teme

Nastavljaju se protesti u SAD-u

Supporters of Black Lives Matter, hold signs during a protest outside the Hall of Justice as they demonstrate against the death of George Floyd, in Los Angeles, California on June 10, 2020. (Photo by Mark RALSTON / AFP)

Demonstarcije protiv policijske brutalnosti i rasne nejednakosti nastaviće se u ponedjeljak širom SAD, tri nedjelje poslije smrti Georgea Floyda u Minneapolisu i samo nekoliko dana pošto je u Atlanti ubijen jedan Afroamerikanac Rayshard Brooks.

Protesti će biti održani ispred državne skupštine Georgije i u Lafayette parku u Washingtonu ispred Bijele kuće - gdje su mirne demonstracije prije dvije nedjelje rasturene suzavcem kako bi predsjednik Donald Trump mogao da izađe.

U nedjelju se protestovalo u Washingtonu, New Yorku, Los Angelesu, Atlanti, Miamiju i drugim gradovima.

Demonstracije, koje su počele poslije smrti Georgea Floyda i prerasle u nerede, smirile su se, a potom ponovo izbile poslije ubistva Raysharda Brooksa kojeg je, poslije kraće jurnjave u Atlanti, ubio policajac.

U Seattleu su demonstranti okupirali jedan dio grada u kojem nisu dozvolili pristup policiji, jer kažu da žele kvart bez policije.

Šefica policije u tom gradu Carmen Best rekla je da se nada da će policija uspeti da povrati kontrolu nad tim kvartom bez "nečega što bi dovelo do upotrebe sile".

Predsjednik Trump je demonstrante nazvao "gadnim anarhistima" i pozvao grad da vrati to područje pod svoju kontrolu.

Antirasistički marševi održani su tokom vikenda i u velikim evropskim gradovima.

Activists, some wearing face coverings or face masks as a precautionary measure against COVID-19, hold placards as they attend a Black Lives Matter protest at Nelson's Column in Trafalgar Square in London on June 12, 2020.
Activists, some wearing face coverings or face masks as a precautionary measure against COVID-19, hold placards as they attend a Black Lives Matter protest at Nelson's Column in Trafalgar Square in London on June 12, 2020.

U Berlinu su demonstranti formirali živi lanac dugačak 9 kilometara koji je počeo kod Brandenburške kapije.

U Parizu je demonstriralo 15 hiljada ljudi, a među njima i policajci - koji tvrde da su nepravedno optuženi za rasizam i brutalnost.

Sukoba je bilo u Londonu, gdje je uhapšeno oko sto ljudi. Premijer Boris Johnson rekao je da za "rasističke huligane" nema mjesta na britanskim ulicama, pošto su se desničari sukobili sa antirasistima.

Stotine ljudi marširale su i u Tokiju i nosile znak "Black Lives Matter", a protesta je bilo i na Novom Zelandu.

See all News Updates of the Day

SAD upozoravaju svijet na "ukus" kineske dominacije

Arhiva - Vojnik Kineske narodnooslobodilačke armije gestikulira fotoreporteru da obustavi fotografisanje, ispred Velikog narodnog doma, nakon druge sednice Narodne skuopštine Kine, u Pekingu, 25. maja 2020.

Najviši američki zvaničnici upozoravaju da zemlje širom svijeta više ne mogu da se skrivaju od posljedica sve ambicioznije i agresivnije Kine i da je Pekingu sve draže da rasteže svoju vojnu moć podalje od kuće.

"Iskusili smo ukus toga šta znači biti predvođen Kinom ili biti pod dubokim uticajem Kine", rekao je tokom virtuelne konferencije u utorak kontraadmiral mornarice Majkl Stjudmen, direktor obavještajne službe američke Indo-pacifičke komande.

"Vidjećete ćete vrlo globalnu, ekspedicionu kinesku vojsku koja će biti tu da uskoči svuda gdje misle da su ugroženi kineski interesi", rekao je on. "Bilo gdje na globalnom nivou, tamo gdje Kina osjeća da su njeni razvojni interesi ugroženi, ono što ćete vidjeti je da će na kraju sve češće slati PLA (Narodnooslobodilačku armiju)."

Stjudmen nije prvi američki vojni zvaničnik koji je upozorio na prijetnju iz Kine.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin više puta je Kinu nazvao "nadolazećom prijetnjom" za Pentagon. Zvaničnici američke Centralne komande takođe su upozorili na to kako Kina sve više pokušava da ostvari uticaj na Bliskom istoku. Američka Južna komanda izrazila je zabrinutost zbog kineskih aktivnosti u Centralnoj i Južnoj Americi.

Čak je i američki predsjednik Džo Bajden pokušao da pridobije globalnu podršku kako bi uzvratio Pekingu.

"Način na koji Sjedinjene Države, Evropa i Azija zajedno rade na obezbjeđivanju mira i odbrani naših zajedničkih vrijednosti i unapređenju našeg prosperiteta širom (regiona) Pacifika biće jedan od najdoslednijih napora koje preduzimamo", rekao je svjetskim liderijma na prošlomjesečnoj virtuelnoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

Stjudmen, iz američke Indo-pacifičke komande, rekao je u utorak da američki zvaničnici vjeruju da je Kina uspostavila jasan obrazac prema kom će nastojati da ostvari svoju dominaciju na osnovu razvoja situacije sa Hong Kongom i Tajvanom.

"Ono što ste vidjeli je u osnovi gušenje slobode, smrt autonomije", rekao je najviši obavještajni oficir.

"Do toga je došlo zbog načina na koji su Kinezi ugušili neslaganja kroz strukturne i pravne bezbjednosne mjere, koje su u osnovi suzbijene", dodao je on. "To je Kina danas. To je ono što dobijate."

Stjudmen je takođe opisao kako je Kina postojano povećavala pritisak na Tajvan, leteći dronovima i onim što je opisao kao specijalnim misijama vazduhoplova u zonu identifikacije tajvanske protvivvazdušne odbrane, što je postalo svakodnevno.

Cilj je, rekao je, stresiranje tajvanske vojske i "uspostavljanje nove norme njihovog (kineskog) vojnog prisustva oko Tajvana".

SAD takođe vide znake pojačane kineske vojne aktivnosti oko ostrva Senkaku pod kontrolom Japana, koje je Stjudmen opisao kao "puzajuće prisustvo" osmišljeno da polako uspostavlja kontrolu nad tim područjem, istovremeno jačajući svoje vojne aktivnosti u Južnom kineskom moru.

A postoji i zabrinutost da trenutni napori da se uzvrati na ponašanje Kine, potezima poput nedavnih operacija takozvanog praktikovanja slobodne plovidbe, trenutno malo utiču na odluke koje donosi Kina.

"Nemojte se povlačiti", rekao je Stjudmen, nazivajući kinesku vojnu asertivnost pod predsednikom Ši Đinpingom "alarmantnom".

Stjudmenovi komentari dolaze samo dan nakon što je komandant američke Indo-pacifičke komande izdao svoje upozorenje o nezastrašenoj Kini.

"Najveća opasnost sa kojom se suočavamo u Indo-Pacifiku je erozija konvencionalnog odvraćanja Kine", rekao je komandant INDOPACOM-a admiral Filip Dejvidson na istoj virtuelnoj konferenciji u ponedeljak.

"Bez valjanog i uvjerljivog konvencionalnog odvraćanja, Kina će biti ohrabrena", rekao je Dejvidson. "Moramo ubijediti Peking da je cijena za postizanje ciljeva vojnom silom jednostavno previsoka".

Pentagon je u ponedjeljak sazvao svoj prvi sastanak novostvorene Radne grupe za Kinu, zadužene za analizu trenutne strategije Vašingtona spram Kine i davanje preporuka u naredna četiri mjeseca.

Da li će Bidenove imigracione politike uticati na kanadski tehnološki napredak?

The sun sets over the Toronto skyline during the opening ceremony for the Pan Am Games, July 10, 2015.

Dok Sjedinjene Države popuštaju imigracionu politiku pod predsjednikom Joe Bidenom, čelnici kanadskog naprednog tehnološkog sektora možda će morati malo više raditi na privlačenju vrhunskih međunarodnih talenata.

"Učinak Bidenove administracije još se ne vidi", kaže Soumya Ghosh, izvršni direktor finansijskih usluga sa sjedištem u Torontu.

Međutim, kanadske tehnološke firme očito su koristile američku restriktivnu imigracionu politiku pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, jer su se našle u situaciji da mogu zaposliti visokokvalifikovane radnike iz cijelog svijeta koji bi u suprotnoj situaciji tražili poslove u Sjedinjenim Državama.

Priliv kvalifikovanih radnika pomogao je da Toronto postane najbrže rastući centar za tehnološka radna mjesta u Sjevernoj Americi u posljednjih nekoliko godina, navodi se u izvještaju koji je u januaru 2020. godine objavila američka firma za poslovnu analizu CBRE, globalna kompanija za usluge i investicije. Kanadski grad Vancouver na pacifičkoj obali, takođe, je ušao među prvih pet, zajedno sa San Franciscom, New Yorkom i Seattlom.

An employee works at Shopify's headquarters in Ottawa, Ontario, Canada, October 22, 2018. REUTERS/Chris Wattie/
An employee works at Shopify's headquarters in Ottawa, Ontario, Canada, October 22, 2018. REUTERS/Chris Wattie/

U kanadskom tehnološkom sektoru izdvajaju se domaće kompanije, poput kompanije za internet trgovinu "Shopify", koja, kako navode, podržava 1,7 miliona preduzeća u 175 zemalja. Jednostavnost zapošljavanja međunarodnih talenata Kanadu je, takođe, učinila privlačnijom za globalne divove poput Google-a, koji je u februaru 2020. najavio planove da utrostruči svoju radnu snagu u zemlji.

Dok je Trumpov navedeni politički cilj bio davanje prioriteta visokokvalifikovanim radnicima u okviru imigracionog sistema "zasnovanog na zaslugama", za vrijeme njegove administracije zabilježen je pad izdavanja američke vize za gotovo sve kategorije primalaca, posebno nakon udara pandemije COVID-19.

Bidenova administracija izjavila je ove sedmice da još nije odlučila hoće li produžiti privremenu zabranu iz vremena Trumpa na nove vize H-1B, koje su najčešće korištene za dolazak visokokvalifikovanih tehničkih radnika u Sjedinjene Države.

Ali čak i ako se ukinu neka imigraciona ograničenja, analitičari u Kanadi vjeruju da postoje i drugi razlozi zbog kojih će njihov sektor i dalje privlačiti vrhunske talente.

Prednost u troškovima

"Kanada, takođe, ima prednost u troškovima", tvrdi Ghosh, koji je potpredsjednik i šef kanadske tržišne jedinice za bankarstvo i tržište kapitala u Capgemini Financial Services. "Osim što se nalaze u istoj vremenskoj zoni kao i SAD, poslodavci sa sjedištem u SAD-u, takođe, mogu iskoristiti kanadski fond tehnoloških talenata koji se nalazi u istoj vremenskoj zoni po nižoj cijeni."

Globalna pandemija koronavirusa, takođe, je donijela korist tom sektoru, kaže Alexander Norman, suosnivač TechTO-a, resursnog centra za tek pristigle tehnološke radnike u Torontu.

"Kanada je uvijek stvarala talente, ali su tokom posljednjih nekoliko godina ti talenti odlučili ostati kod kuće i ovdje graditi nove kompanije", rekao je Norman za Glas Amerike. "Počinjemo da primjećujemo rezultat ove promjene sa vodećim tehnološkim kompanijama u mnogim različitim sektorima."

Normanov suosnivač u TechTO-u, Jason Goldlist, rekao je da je značajan faktor, takođe, bio široko rasprostranjen rad na daljinu zbog pandemije.

"COVID je mnoge profesionalne industrije prebacio na mrežu, ali nijednu više od tehnologije", rekao je. "Oni sad mogu raditi za ogromnu kompaniju poput Twittera odakle god žele. Uključujući i gradove u kojima su rođeni u Kanadi."

Posvećenost imigraciji

Međutim, za mnoge tehnološke stručnjake i rukovodioce, koje je intervjuisao Glas Amerike, nijedan faktor nije bio važniji u kanadskom tehnološkom procvatu od njene predanosti imigraciji, uključujući snažno preseljenje izbjeglica i živahnu zajednicu međunarodnih studenata.

"Imamo jedan od najboljih imigracionih sistema na svijetu", tvrdi Robert Asselin, viši politički savjetnik premijera Justina Trudeaua tokom njegovog uspona na vlast 2015. godine i kanadski direktor budžeta i politika pod ministrom finansija Billom Morneauom od 2015. do 2017. godine. "Mobilnost je moguća. Imigranti druge generacije dosljedno rade bolje."

Asselin, koji je rođen i odrastao u frankofonskom dijelu Quebeca, rekao je da zasluge Kanade pripisuje otvorenosti koja je nastala dugogodišnjim nastojanjem da bude višejezična zemlja. Službeni kanadski jezici su francuski i engleski.

"Zaista smo dobri u integrisanju različitosti i korištenju te različitosti kao snage, a kada razmišljate o budućnosti poslovanja, želite da svi talenti dođu u vašu zemlju", rekao je.

"Mislim da smo jedno od najboljih mjesta za imigraciju iz cijelog svijeta. Ako ljudi žele doći ovdje i postići najbolji uspjeh, mislim da smo jedna od najboljih zemalja u kojoj to mogu i da učine."

Jedina kopnena granica Kanade je sa Sjedinjenim Državama, što omogućava relativno lako sprečavanje nekontrolisane migracije i fokusiranje na uredno prihvatanje visokokvalifikovanih radnika i izbjeglica. Valovi uglavnom niskokvalifikovanih migranata koji stižu na američku južnu granicu su faktor polarizacije u američkoj imigracionoj raspravi.

Ghosh se složio da je imigracija igrala veliku ulogu u ekonomskom razvoju Kanade.

"Što se tiče tehnološke scene, veliki dio razvoja koji se dogodio u tehnološkom prostoru, potražnja za kanadskim preduzećima, prilično značajno zavisi od pametnih ljudi koji dolaze iz različitih dijelova svijeta."

Inicijative za različitost i inkluzivnost

Dio ovog napora usmjerenog ka najboljim i najsvjetlijim svjetskim inicijativama uključuje različitost i inkluzivnost.

U Halifaxu, najvećem gradu na kanadskoj obali Atlantika, tehnološki start-up, "Side Door", ima radnu grupu "koja interno radi na antirasističkim i anti-represivnim politikama", rekla je Laura Simpson, izvršna direktorica i suosnivačica.

"Side Door" radi na povezivanju umjetnika poput muzičara i pomaže im u pronalaženju mjesta za djelovanje. Simpson kaže da je cilj "povezati umjetnike s kustosima, mjestima, pružateljima usluga i publikom, kako bi rezervacije, kupovina ulaznica i plaćanja bili jednostavni, pošteni i transparentni."

"Ako pokušavate stvoriti globalnu kompaniju, kako ćete to učiniti bez ljudi koji razmišljaju globalno?" pitala je u intervjuu. "Radili smo s dobrovoljcima kako bismo imali globalnu radnu snagu, a sada radimo s ljudima iz cijelog svijeta. I to je put u budućnost."

Freedom House: Politička prava i građanske slobode u svijetu opadaju 15 godina

Naslovna strana izveštaja “Sloboda u svijetu 2021 - Demokratija pod opsadom” međunarodne nevladine organizacije Freedom House (Foto: www.freedomhouse.org)

Srbija i Sjedinjene Države nalaze se među 25 država svijeta u kojima je zabilježen najznačajniji pad u oblasti političkih prava i građanskih sloboda tokom posljednje decenije, jedan je od zaključaka izvještaja “Sloboda u svijetu 2021 - Demokratija pod opsadom” međunarodne nevladine organizacije Freedom House.

Lista država u kojima je zabeležen najznačajniji pad političkih prava i građanskih sloboda u poslednjoj deceniji (Foto: www.freedomhouse.org)
Lista država u kojima je zabeležen najznačajniji pad političkih prava i građanskih sloboda u poslednjoj deceniji (Foto: www.freedomhouse.org)

Prema podacima organizacije sa sjedištem u Vašingtonu - Srbija je u 2020. nazadovala za dva poena i sada ih ima ukupno 64, dok su u slučaju Sjedinjenih Država zabilježena tri negativna boda - zbog čega ih, poslije promjene, imaju 83.

To konkretno znači da je Srbija od 2010. nazadovala za ukupno 14, a Sjedinjene Države za 11 poena. Međutim, uprkos tome, SAD su i dalje kategorizovane kao slobodna zemlja.

Za razliku od njih - Srbija, Crna Gora, kao i još pet zemalja Zapadnog Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija u kategoriji su djelimično slobodnih država.

Izvještajem je obuhvaćeno 195 svjetskih država i 15 teritorija i u istraživanju je utvrđen 15-godišnji uzastopni globalni pad u oblasti političkih prava i građanskih sloboda.

Sedam pomenutih zapadnobalkanskih država ponovilo je prošlogodišnji učinak - zadržavši se u kategoriji djelimično slobodnih zemalja. Slovenija i Hrvatska - koje su članice Evropske unije - označene su kao slobodne države.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na Zapadni Balkan ukazano je da je u zemljama tog područja tokom 2020. zabilježeno nazadovanje, ali i napredak pojedinih.

Izbori čije su sprovođenje obilježile manjkavosti zadali su težak udarac višepartijskom sistemu u Srbiji. Na Kosovu, posle kratkotrajnog perioda na vlasti, neustavno je zbačena vlada premijera Aljbina Kurtija. Nasuprot tome, u Crnoj Gori prekinuto je uzastopno šestogodišnje narušavanje političkih prava i građanskih sloboda - pošto su izbori rezultirali prvom tranzicijom političke vlasti na opozicione snage od proglašenja nezavisnosti zemlje. Istovremeno, reizabrana je reformistička vlada Sjeverne Makedonije - čije su se institucije u velikoj mjeri oporavile od štete koju im je nanio odbjegli bivši premijer Nikola Gruevski", precizirano je u dijelu izvještaja koji se odnosi na Zapadni Balkan.

Na fotografiji su žutom bojom prikazane delimično slobodne balkanske zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija, kao i centralno-evropska članica EU Mađarska (Foto: www.freedomhouse.org)
Na fotografiji su žutom bojom prikazane delimično slobodne balkanske zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija, kao i centralno-evropska članica EU Mađarska (Foto: www.freedomhouse.org)

Prema izvještaju države koje su zabilježile sličan ili istovjetan skor poput Srbije u posljednjoj deceniji su: Maldivi, Mozambik, Nauru i Komori (Kormorska Ostrva).

Crna Gora je, zahvaljujući transferu političke moći nakon izbora, prema tumačenju vašingtonske nevladine organizacije, zaustavila trend pada i napredovala za jedan poen (sakupila ih je 63) u odnosu na prošlogodišnji izvještaj - dok je Sjeverna Makedonija ostvarenim skorom od 66 poena, uz zemlje poput Sudana, Malavija, Bolivije i Čilea - među onima koje su napredovale za tri poena.

Takođe, prema izvještaju te nevladine organizacije građani ukupno 73 svjetske države žive u uslovima degradacije političkih i građanskih prava, dok je u svega 28 zemalja registrovan napredak u tim oblastima. Prema istom izvoru, 54 svjetske države svrstane su među neslobodne - u kojima živi ukupno 38 odsto svjetske populacije. Manje od 20 odsto građana svijeta živi u uslovima potpune slobode - što je najlošiji učinak od 1995. godine.

Države koje su zabeležile najveći pad, ali i najznačajniji napredak u 2020: Severna Makedonija je napredovala za tri poena (Foto: www.freedomhouse.org)
Države koje su zabeležile najveći pad, ali i najznačajniji napredak u 2020: Severna Makedonija je napredovala za tri poena (Foto: www.freedomhouse.org)

Ti podaci ne odnose se samo na autoritarne države poput Kine, Bjelorusije i Venecuele, već i na one u kojima je demokratija na iskušenjima, poput Sjedinjenih Država i Indije”, ukazano je u izvještaju “Sloboda u svijetu 2021 - Demokratija pod opsadom” nevladine organizacije Freedom House.

Ovogodišnji zaključci jasno pokazuju da autoritarna plima još nije zaustavljena”, ukazala je Sara Repuči, jedna od autorki istraživanja i analitičarka Freedom Housea, tokom virtuelnog razgovora sa novinarima uoči objave izvještaja.

Biće potrebno da demokratske vlade solidarno sarađuju između sebe, ali i sa zagovornicima očuvanja demokratije i borcima za ljudska prava u represivnijem okruženju, ukoliko želimo da preokrenemo 15 godina nazadovanja i izgradimo slobodniji i mirniji svijet”, istakla je Repuči.

Lista dvanaest najlošije kotiranih neslobodnih država u svetu prema izveštaju Fridom hausa (Foto: www.freedomhouse.org)
Lista dvanaest najlošije kotiranih neslobodnih država u svetu prema izveštaju Fridom hausa (Foto: www.freedomhouse.org)

Prema istraživanju američke nevladine organizacije, od 54 zemalja koje su označene kao neslobodne, najlošiji učinak u oblasti političkih prava i građanskih sloboda ostvarilo je njih 12: Sirija, Eritreja, Južni Sudan, Turkmenistan, Sjeverna Koreja, Ekvatorijalna Gvineja, Saudijska Arabija, Somalija, Tadžikistan, Centralnoafrička Republika, Kina i Libija.

Indija - djelimično slobodna zemlja

Frieedom House je u izvještaju ukazao da je Indija, označena kao jedna od najmnogoljudnijih demokratija u svijetu gubitkom četiri poena, skliznula iz kategorije slobodnih među djelimično slobodne zemlje.

"Vlada premijera Narendre Modija i njeni saradnici na državnom nivou su tokom godine nastavili napade na kritičare. Reakcija na pandemiju podrazumijevala je primjenu oštrih mjera što je rezultiralo opasnim raseljavanjem miliona radnika-migranata. Takođe, vladajuća struktura je za širenje virusa optužila muslimansku manjinu - što je za posljedicu imalo fizičke napade rulje na njene pripadnike", navedeno je u izvještaju.

Kada je riječ o Kini, koja je u izvještaju označena najmnogoljudnijom svjetskom diktaturom, precizirano je da je tokom 2020. bio izražen njen zloćudni uticaj.

"Peking je pojačao globalnu kampanju dezinformisanja i cenzure da bi se suprotstavio posljedicama zataškavanja informacija o početku pandemije COVID19 - što je omelo globalnu reakciju u ranoj fazi pandemije. Takođe, miješao se u unutrašnji politički diskurs stranih demokratija, kršio prava na području kontinentalne Kine i urušavao autonomiju Hong Konga i prava tamošnjih građana. Uz to, kineski režim stekao je uticaj na multilateralne institucije poput Savjeta UN za ljudska prava, iz koje su Sjedinjene Države istupile 2018. godine", navedeno je u dijelu izvještaja posvećenom Kini.

Uz to, ističe se da uticaj dugoročnog urušavanja demokratije postaje sve širi - tako da ga osjećaju građani koji žive u najsurovijim diktaturama, ali i oni u etabliranim demokatijama.

"Među zagovaračima takvih pristupa su kineski i ruski komentatori koji nastoje da osnaže svoj međunarodni uticaj - dok istovremeno izbjegavaju odgovornost za zloupotrebe, kao i nedemokratski akteri u državama koji to vide kao priliku da konsoliduju moć", precizirano je u izvještaju “Sloboda u svetu 2021 - Demokratija pod opsadom”.

Potrebe za promjenama u Sjedinjenim Državama

Iako i dalje u kategoriji slobodnih, u Sjedinjenim Državama je, prema zaključcima izvještaja, posljednju godinu mandata Donalda Trumpa obilježio pad u oblasti demokratije.

Tokom posljednje decenije SAD su izgubile 11 poena, dok je samo u 2020. negativan skor iznosio tri boda. Ta promjena doprinijela je da su SAD iz grupe država poput Francuske i Njemačke, koje spadaju među vodeće svjetske demokratije, skliznule u društvo sa državama slabije razvijenih demokratskih institiucija – poput Rumunije i Paname.

Sjedinjene Države su prema izveštaju Fridom hausa u poslednjih deset godina nazadovale jedanaest poena (Foto: www.freedomhouse.org)
Sjedinjene Države su prema izveštaju Fridom hausa u poslednjih deset godina nazadovale jedanaest poena (Foto: www.freedomhouse.org)

Na to je, kako je precizirano, uticalo nekoliko događaja tokom 2020, za šta su kao odgovorni označeni bivši predsjednik Donald Trump i administracija koju je predvodio: podrivanje transparentnosti čestim otpuštanjima zvaničnika, kažnjavanje i otpuštanje uzbunjivača i pokušaji kontrole ili manipulacije informacijama o pandemiji COVID19.

U izvještaju pobrojani su i masovni protesti koji su obilježili 2020, kao i slučajevi policijske brutalnosti. Ukazano je i na znatno povećan broj uhapšenih i napadnutih novinara koji su izvještavali sa protesta.

I konačno, šokantni pokušaji odlazećeg predsjednika da preokrene svoj izborni poraz - što je kulminiralo podsticanjem izgrednika da upadnu u Kapitol, dok je Kongres zasijedao o potvrdi rezultata predsjedničkih izbora - što je bio snažan pritisak na izborne instititucije. Ta kriza je dodatno oštetila međunarodni kredibilitet Sjedinjenih Država i ukazala na opasnost političke polarizacije i ekstremizma u zemlji”, istaknuto je u izvještaju.

Majkl Abramovic, predsjednik Freedom Housea, izjavio je u razgovoru sa novinarima da bi sve ono što se dogodilo 6. januara 2021. trebalo da bude, kako se izrazio, znak za uzbunu zbog krhkosti američke demokratije.

Autoritarne sile, posebno Kina, ostvaruju interese širom svijeta - dok su demokratije podijeljene i sputane unutrašnjim problemima. Da bi sloboda prevladala na globalnom nivou, potrebno je udruživanje i zajednički rad Sjedinjenih Država i njihovih partnera na osnaživanju demokratije u zemlji i inostranstvu. Predsjednik Bajden se obavezao da će obnoviti međunarodnu ulogu Amerike kao vodećeg pobornika demokratije i ljudskih prava, ali da bi obnovila svoje vođstvo, zemlja mora istovremeno da se pozabavi slabostima u svom političkom sistemu”, istakao je Abramovic tokom razgovora sa novinarima uoči objave izvještaja o stanju političkih prava i građanskih sloboda u svijetu.

Posljedice globalne pandemije COVID19

U izvještaju “Sloboda u svijetu 2021 - Demokratija pod opsadom” primjećeno je da je reagovanje vlada širom svijeta na pandemiju COVID19 uticalo na globalni pad u oblasti demokratije. Precizirano je da su represivni režimi i populistički lideri nastojali da smanje transparentnost i promovišu lažne informacije. Takođe, aktivno su suzbijali distribuciju podataka koji im ne idu u prilog ili pak – kritičkih stavova.

Mnogi koji su upućivali prigovore na postupanje vlasti u vezi sa pandmijom suočavali su se sa uznemiravanjem ili krivičnom prijavom. Primjenjene mjere, poput policijskog časa, ponekad su bile pretjerane, politizovane ili brutalno primjenjene. Nedemokratski lideri širom svijeta koristili su ih za slabljenje opozicije i učvršćivanje vlasti”, navedeno je u dokumentu.

Međutim, sveukupni zaključak je da su, uprkos brojnim gubicima nauštrb slobode, ljudi širom svijeta ostali posvećeni borbi za svoja prava, dok demokratija nastavlja da iskazuje svoju, kako je ukazano, izuzetnu otpornost.

U velikom broju zemalja uspješno su održani izbori. Nezavisni sudovi provjeravali su da li je izvršna vlast kršila svoja ovlaštenja, dok su novinari - čak i u najrepresivnijim okruženjima bavili istraživanjem nepravilnosti, koje su činile vlasti, dok su aktivisti ukazivali na nedemokratske prakse”, zaključuje Freedom House u izvještaju “Sloboda u svijetu 2021 - Demokratija pod opsadom”.

Godišnju objavu izveštaja koji je predstavljao začetak sveobuhvatne analize stanja političkih prava i građanskih sloboda na globalnom nivou 1972. godine pokrenuo je Rejmond Gastil, američki stručnjak za oblast društvenih nauka, koji je preminuo 2010.

Stručnjaci izvještaj “Sloboda u svijetu” koriste za utvrđivanje globalnog stanja u sferi demokratije i političkih sloboda i građanskih prava - često ga kombinujući sa sličnim israživanjima drugih organizacija.

Raste napetost između Izraela i Irana

Raste napetost između Izraela i Irana
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:51 0:00

Izvještaj: SAD protraćile milijarde na projekte reizgradnje Afganistana

FILE - A U.S. soldier, right, shakes hands with an Afghan National Army soldier before the opening ceremony for a newly completed mosque in southern Kandahar province, April 1, 2011, where the U.S. is funding its rebuilding.

Sjedinjene Države potrošile su milijarde američkih dolara poreznih obveznika na projekte obnove u Afganistanu koji ili nisu bili potrebni ili nisu bili potrebni vlastima u ratom zahvaćenoj zemlji, kaže se u novom izvještaju.

Specijalni generalni inspektor za obnovu Afganistana (SIGAR) dokumentirao je masovni gubitak u izvještaju dostavljenom američkim zakonodavcima u ponedjeljak.

Agencija je procijenila gotovo 7,8 milijardi dolara potrošenih od 2008. na izgradnju, financiranje ili subvencioniranje škola, zatvora, hotela, bolnica, cesta, mostova i afganistanskih vojnih objekata. Američko Ministarstvo obrane izvještaj identificira je kao najvećeg doprinositelja s 6,5 milijardi dolara.

SIGAR je otkrio da oko 2,4 milijarde dolara "imovine koja je neiskorištena ili napuštena nije korištena u predviđene svrhe, pogoršana je ili uništena".

Suprotno tome, navodi se u izvještaju, više od 1,2 milijarde dolara od 7,8 milijardi američke imovine financirane od strane SAD-a koristilo se kako je predviđeno, a samo 343,2 milijuna dolara vrijedna imovina "održavala se u dobrom stanju".

Birds flyover the city of Kabul, Afghanistan, Sunday, Jan. 31, 2021. In a report released Monday, Feb. 1, 2021, the Special Inspector General for Afghanistan Reconstruction, known as SIGAR, that monitors the billions of dollars the U.S. spends in…
Birds flyover the city of Kabul, Afghanistan, Sunday, Jan. 31, 2021. In a report released Monday, Feb. 1, 2021, the Special Inspector General for Afghanistan Reconstruction, known as SIGAR, that monitors the billions of dollars the U.S. spends in…

Studija je citirala specijalnog generalnog inspektora Johna Sopka koji je rekao da su utvrdili obrazac američkih agencija koje "prebrzo ulijevaju previše novca u zemlju premalu da bi je upile".

Kršeći više američkih zakona, mnogi objekti i sredstva financirana od strane SAD-a dati su afganistanskoj vladi, čak i bez da ih pitaju žele li ili trebaju zgrade ili imaju tehničku mogućnost da ih održavaju u pogonu.

"Činjenica da je toliko kapitalne imovine likvidirano, nije korišteno, pogoršano ili napušteno trebala je biti glavni razlog za zabrinutost agencija koje financiraju ove projekte", rekao je Sopko.

Prema podacima SIGAR-a, od prošlog prosinca 2020. Washington je za obnovu i srodne aktivnosti u Afganistanu namijenio oko 143 milijarde dolara. Ogromni izdaci trebali su potaknuti dobru volju i pokrenuti razvoj za koji su se američki dužnosnici nadali da će pomoći potaknuti mir i stabilnost u zemlji zahvaćenoj sukobima.

Američki zakonodavci stvorili su SIGAR 2008. godine kako bi identificirali gubitke, prevare i zloupotrebe u projektima finansiranim od američkih poreznih obveznika u Afganistanu. Agencija od tada proizvodi tromjesečne izvještaje, često otkrivajući ozbiljne praznine u planiranju i izvršenju ugovora.

Posljednja saznanja SIGARA dolaze kada predsjednik Joe Biden preispituje mirovni sporazum koji je njegov prethodnik Donald Trump potpisao s talibanskom stranom prije godinu dana radi promicanja pregovaračke nagodbe 19-godišnjeg afganistanskog rata.

Dogovor zahtijeva da preostalih 2500 američkih vojnika napusti Afganistan do 1. maja 2021. godine kako bi završili najdugovječniji američki rat, koji je Washington koštao života više od 2.400 vojnika i gotovo 1 bilion dolara.

SIGAR je napomenuo da je stvarna količina gubitaka "gotovo sigurno veća" jer nije pregledao sve "projekte kapitalne imovine" koje financiraju SAD u Afganistanu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG