Linkovi

Teme

Nastavljaju se protesti u SAD-u

Supporters of Black Lives Matter, hold signs during a protest outside the Hall of Justice as they demonstrate against the death of George Floyd, in Los Angeles, California on June 10, 2020. (Photo by Mark RALSTON / AFP)

Demonstarcije protiv policijske brutalnosti i rasne nejednakosti nastaviće se u ponedjeljak širom SAD, tri nedjelje poslije smrti Georgea Floyda u Minneapolisu i samo nekoliko dana pošto je u Atlanti ubijen jedan Afroamerikanac Rayshard Brooks.

Protesti će biti održani ispred državne skupštine Georgije i u Lafayette parku u Washingtonu ispred Bijele kuće - gdje su mirne demonstracije prije dvije nedjelje rasturene suzavcem kako bi predsjednik Donald Trump mogao da izađe.

U nedjelju se protestovalo u Washingtonu, New Yorku, Los Angelesu, Atlanti, Miamiju i drugim gradovima.

Demonstracije, koje su počele poslije smrti Georgea Floyda i prerasle u nerede, smirile su se, a potom ponovo izbile poslije ubistva Raysharda Brooksa kojeg je, poslije kraće jurnjave u Atlanti, ubio policajac.

U Seattleu su demonstranti okupirali jedan dio grada u kojem nisu dozvolili pristup policiji, jer kažu da žele kvart bez policije.

Šefica policije u tom gradu Carmen Best rekla je da se nada da će policija uspeti da povrati kontrolu nad tim kvartom bez "nečega što bi dovelo do upotrebe sile".

Predsjednik Trump je demonstrante nazvao "gadnim anarhistima" i pozvao grad da vrati to područje pod svoju kontrolu.

Antirasistički marševi održani su tokom vikenda i u velikim evropskim gradovima.

Activists, some wearing face coverings or face masks as a precautionary measure against COVID-19, hold placards as they attend a Black Lives Matter protest at Nelson's Column in Trafalgar Square in London on June 12, 2020.
Activists, some wearing face coverings or face masks as a precautionary measure against COVID-19, hold placards as they attend a Black Lives Matter protest at Nelson's Column in Trafalgar Square in London on June 12, 2020.

U Berlinu su demonstranti formirali živi lanac dugačak 9 kilometara koji je počeo kod Brandenburške kapije.

U Parizu je demonstriralo 15 hiljada ljudi, a među njima i policajci - koji tvrde da su nepravedno optuženi za rasizam i brutalnost.

Sukoba je bilo u Londonu, gdje je uhapšeno oko sto ljudi. Premijer Boris Johnson rekao je da za "rasističke huligane" nema mjesta na britanskim ulicama, pošto su se desničari sukobili sa antirasistima.

Stotine ljudi marširale su i u Tokiju i nosile znak "Black Lives Matter", a protesta je bilo i na Novom Zelandu.

See all News Updates of the Day

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:38 0:00

Njemačka protiv načela "legitimnog predstavljanja" u Izbornom zakonu BiH

Zastave BiH ispred Parlamenta i Vijeća ministara BiH.

Njemačka vlada je u odgovoru na pitanje zastupnika iz Zelene stranke Manuela Sarrazzina u vezi s procesom reforme izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH), navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja", o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda.

Načelo legitimnog političkog predstavljanja odnosi se na zahtjeve, između ostalog, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Državni sekretar njemačkog ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger u odgovoru zastupniku Sarrazinu navodi da je za njemačku vladu, "presudna provedba presude Sejdić-Finci iz 2009. o ustavnim promjenama, kako bi se zaustavila diskriminacija građana BiH koji se ne pridružuju nekom od konstitutivnih naroda".

"Prevladavanje etničke podjele u zemlji trebalo bi biti vodeći politički cilj", navedeno je u odgovoru njemačke vlade.

Pismo njemačkog državnog sekretara iz Minsitarstva vanjskih poslova na Twitteru je podijelilo Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina.

Grupa od šest parlamentaraca Europskog parlamenta u pismu upućenom Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog parlamenta, i Oliveru Varhelyiju, komesaru EU za proširenje, izrazila je zabrinutost zbog načina rada EU u BiH, kazavši kako su "pregovori u procesu reformi izbornih zakona uključivali ograničen broj političkih strana, uglavnom iz dvije političke partije u BiH od kojih obje teže da predstavljaju dva od tri konstitutivna naroda u BiH".

Pismo njemačke vlade također ukazuje na nužnost provedbe presuda Europskog suda, umjesto pitanja "legitimnog političkog predstavljanja", koje se najviše odnosi na način izbora člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

S tim u vezi su i presude Europskog suda za ljudska prava protiv BiH u slučaju Sejdić-FInci, ali i brojne druge. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), izbor Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji dolazi iz stranke građanske orijentacije, smatraju "nelegitimnim predstavnikom iz reda hrvatskog naroda".

Blinken iz Kijeva pozvao Rusiju da povuče trupe sa granica sa Ukrajinom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki državni sekretar Antony Blinken, Kijev, 6. maj 2021.

Rusija treba da povuče trupe i okonča svoje "agresivne" akcije u Ukrajini, poručio je američki državni sekretar Antony Blinken u četvrtak, 6. maja, tokom posjete Kijevu i obećao da će povećati pomoć u oblasti bezbjednosti Ukrajini.

"Nastavićemo da jačamo naše partnerstvo u polju bezbjednosti i stalnu saradnju kako bismo bili sigurni da se Ukrajina može braniti od agresije", rekao je na konferenciji za medije sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

Blinken, prvi visoki američki zvaničnik iz administracije predsjednika SAD Joea Bidena koji je posjetio Ukrajinu, pozvao je Rusiju da zaustavi "nepromišljene i agresivne akcije" protiv Kijeva, rekavši da je Moskva zadržala "značajne snage" u blizini granice.

"Snažno stojimo uz vas i očekujemo od Rusije da prestane sa bezobzirnim i agresivnim akcijama", rekao je Blinken.

"Svjesni smo da je Rusija povukla neke snage sa granice sa Ukrajinom, ali takođe vidimo da je značajan dio njih ostao", kazao je Blinken, prenosi agencija France Presse (AFP).

Rusija je prošlog mjeseca postavila, pa djelimično povukla 100.000 vojnika sa ukrajinskih granica, što je najveća mobilizacija otkad je Moskva zauzela većinsko rusko poluostrvo Krim 2014. godine kada je izbio rat na istoku Ukrajine, podsjeća AFP.

Sjedinjene Države od aneksije Krima pružaju ključnu pomoć Ukrajini, u sukobu koji je odnio više od 13.000 života.

Ove fiskalne godine SAD su za Ukrajinu izdvojile 408 miliona dolara pomoći za bezbjednost, a Blinken je rekao da je detaljno razgovarao sa ukrajinskim liderima o njihovim potrebama.

Zelenski zatražio jače prisustvo NATO

Predsjednik Ukrajine je pozvao NATO da pojača svoje prisustvo u regiji i pitao Sjedinjene Države da podrže Ukrajinu u pregovorima za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu tokom samita u junu, javlja agencija Reuters.

"Tražimo pomoć SAD kako bi započeli ovaj proces", prenosi agencija Reuters izjavu Zelenskog objavljenu nakon susreta sa Blinkenom.

Predsjednik Ukrajine je na konferenciji za medije prethodno rekao da je Rusija sa Krima povukla samo oko tri do tri i po hiljade vojnika, kao i da pokazuje snagu na Crnom moru. Međutim, naveo je, smanjila se upotreba snajpera, koja je bila glavni razlog velikog broja žrtava.

Zelenski je pozdravio podršku SAD, ali i naglasio da je Ukrajini "očajnički" potrebno više, jer je njegova zemlja i dalje pod ruskom vojnom prijetnjom.

"Mislimo da je smanjenje (ruskih trupa u blizini granice) sporo, stoga, možda i dalje postoji prijetnja. Niko ne želi ova iznenađenja", rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.

Podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine​

Antony Blinken sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u KIjevu 6. maja 2021.
Antony Blinken sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u KIjevu 6. maja 2021.

Prethodno je američki državni sekretar u razgovoru sa šefom diplomatije Ukrajine naglasio posvećenost SAD poštovanju suverenosti, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Ukrajine.

"Ovdje sam zapravo iz veoma jednostavnog razloga, koji je, da u ime predsjednika Bidena pokažem snažnu posvećenost partnerstvu između naših zemalja, posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i nezavisnosti Ukrajine", rekao je Blinken prije sastanka sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom, prenosi agencija France Presse (AFP).

Američki državni sekretar doputovao je u jednodnevnu posjetu Kijevu noseći poruku o značaju borbe protiv korupcije i snažnoj podršci Washingtona Ukrajini, u vrijeme povišenih tenzija sa Rusijom.

Blinken je na Twitteru 5. maja napisao da će posjeta "biti važna prilika da se razgovara o nastavku ruske agresije i da se naglasi potreba za održavanjem i tempa i usredsređenosti na reforme sa našim ukrajinskim partnerima".

Visoki diplomatski zvaničnik Sjedinjenih Američkih Država će se 6. maja sastati i sa predsjednikom Vladimirom Zelenskim, članovima parlamenta i liderima nevladinih organizacija.

Zelenski je rekao da želi da čuje snažne signale Sjedinjenih Država koji podržavaju želju Ukrajine da se pridruži vojnom savezu NATO-a.

U izjavi koju je 5. maja objavio State Department o strateškom partnerstvu Kijeva i Washingtonane pominju se težnje Ukrajine ka NATO, ali piše da Sjedinjene Države nastavljaju da nadgledaju situaciju u vezi sa "ruskim agresivnim akcijama i retorikom koja cilja Ukrajinu".

Očekuje se da će se Ukrajina zalagati za veću vojnu pomoć Sjedinjenih Država. U saopštenju se napominje da su od 2014. godine Sjedinjene Države donirale Ukrajini više od 4,6 milijardi dolara ukupne pomoći.

U izjavi State Departmenta se također ponavlja stav SAD da su Donbas i Krim dio Ukrajine, poziva Rusiju da Ukrajini vrati punu kontrolu nad poluostrvom i radi u dobroj vjeri na okončanju sukoba na istoku Ukrajine.

Posjeta Blinkena ima za cilj da demonstrira "nepokolebljivu" podršku Washingtona dok se Ukrajina nosi sa ruskom podrškom separatista na istoku Ukrajine i nedavnim nagomilavanjem trupa duž njene granice, podsjeća Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Portparol State Departmenta Ned Price ove nedjelje je oštro kritikovao potez zamjene odbora državne kompanije Naftogaz u državnom vlasništvu, rekavši da "odražava nepoštovanje poštene i transparentne prakse korporativnog upravljanja i komplikuje dugogodišnje napore na reformi ukrajinskog energetskog sektora i poboljšati svoju investicionu klimu".

Vlada je 28. aprila najavila smjenu Andrija Koboljeva, izvršnog direktora Naftogaza od 2014. godine, pozivajući se na "nezadovoljavajuće" rezultate poslovanja kompanije prošle godine, kada je zabilježila gubitak od skoro 700 miliona dolara.

Nadzorni odbor, koji je privremeno suspendovan radi smjene Koboljeva, izdao je 30. aprila izjavu u kojoj navodi da su svi njegovi članovi dobili obavještenje o ostavkama koje stupaju na snagu 14. maja.

Njegovo putovanje dolazi u trenutku kada predsjednik SAD Joe Biden pojačava pritisak na Rusiju, ali se takođe priprema za samit sa predsjednikom Vladimirom Putinom u nadi da će stabilizovati odnos.

Biden je 4. maja rekao da se nada da će održati samit tokom planiranog putovanja u Evropu u junu. U aprilu je predsjedniku Rusije ponudio sastanak u trećoj zemlji na kojem će se razgovarati o tenzijama oko određenih pitanja, uključujući vojne prijetnje Ukrajini, miješanje u izbore i ruski tretman zatvorenog opozicionog aktiviste Alekseja Navaljnog.

SAD su već uvele sankcije i proterale ruske diplomate zbog višestrukih žalbi na aktivnosti Rusije.

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Državni sekretar SAD Blinken u posjeti Ukrajini

Američki državni sekretar Antony Blinken

Američki državni sekretar Antony Blinken dolazi u posjetu Ukrajini 5. maja u znak podrške nakon što je Rusija prošlog mjeseca povukla svoje trupe iz pograničnih regiona i Krima.

Posjeta Blinkena pokazuje "nepokolebljivu" podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ukrajinskom "suverenitetu i teritorijalnom integritetu pred ruskom agresijom koja je u toku", rekao je u izjavi portparol State Departmenta Ned Price.

Skupljanje ruskih vojnih snaga u blizini ukrajinske sjeverne i istočne granice, kao i na Krimu, koji je Moskva zauzela 2014. godine, izazvalo je zabrinutost zbog većih eskalacija u Kijevu, Briselu i Washingtonu.

Moskva je 23. aprila objavila da je započela povlačenje svojih snaga, donijevši barem trenutno olakšanje u Kijevu, piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Ruska vojska je prošle nedjelje saopštila da se većina njenih trupa vratila u svoje stalne baze.

Visoki diplomatski zvaničnik SAD u Evropi Philip Reeker rekao je medijima na brifingu prošle nedjelje da će Sjedinjene Države nastaviti da nadgledaju situaciju.

"U razgovorima sa ruskom vladom vrlo smo jasno rekli da treba da se uzdrže od eskalacije i da prekinu aktivnosti koje do nje mogu da dovedu u Ukrajini i oko nje", rekao je Reeker, koji je takođe naglasio zabrinutost Washingtona zbog ruskih vježbi u Crnom moru.

Sa Zelenskim o Naftogazu

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski

Blinken će se sastati sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim kojem će prenijeti i važnost borbe protiv korupcije, što je dugotrajni zahtjev ukrajinskih zapadnih partnera, rekao je Price.

Zabrinutost zbog korupcije, posebno u ukrajinskom energetskom sektoru, ponovo se pojavila ove nedjelje zbog vladine zamjene odbora ukrajinske državne kompanije za naftu i gas Naftogaz.

Ukrajinska vlada otpustila je izvršnog direktora Naftogaza Andrija Koboljeva samo nekoliko dana prije posjete američkog državnog sekretara.

Price je rekao da potez smjene dobro cijenjenih stručnjaka "odražava nepoštovanje poštene i transparentne prakse korporativnog upravljanja i komplikuje dugogodišnje napore na reformi ukrajinskog energetskog sektora i poboljšanju njegove investicione klime".

Vlada je 28. aprila najavila smjenu Andrija Koboljeva, šefa Naftogasa od 2014. godine, pozivajući se na "nezadovoljavajuće" rezultate poslovanja kompanije prošle godine, kada je zabilježila gubitak od skoro 700 miliona dolara. Nadzorni odbor, koji je privremeno suspendovan radi smjene Koboljeva, izdao je 30. aprila izjavu u kojoj navodi da su svi njegovi članovi dobili obavještenje o ostavkama koje stupaju na snagu 14. maja.

Blinken će u Kijev stići iz Londona, gdje je prisustvovao sastanku ministara spoljnih poslova Grupe sedam (G7) razvijenih zemalja.

Njegovo putovanje dolazi u trenutku kada predsjednik SAD Joe Biden pojačava pritisak na Rusiju, ali se takođe priprema za samit sa predsjednikom Vladimirom Putinom u nadi da će stabilizovati odnos.

Biden je 4. maja rekao da se nada da će održati samit tokom planiranog putovanja u Evropu u junu. U aprilu je predsjedniku Rusije ponudio sastanak u trećoj zemlji na kojem će se razgovarati o tenzijama oko određenih pitanja, uključujući vojne prijetnje Ukrajini, miješanje u izbore i ruski tretman zatvorenog opozicionog aktiviste Alekseja Navalnog.

SAD su već uvele sankcije i protjerale ruske diplomate zbog višestrukih žalbi na aktivnosti Rusije, podsjeća RFERL.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG