Linkovi

Milica Samardžić za VOA: Mrežom novinarki do boljeg položaja žena u bh. medijima


Edukativna radionica Mreže novinarki BiH (Izvor: Udruženje BH novinari)

Nepovjerenje u pravosudne institucije, ali i nedovoljna edukacija novinarki kada su u pitanju njihova prava, razlozi su zbog kojih kršenje ljudskih prava novinarki u BiH ostaje nekažnjeno.

Dok zvanični podaci pokazuju da je u posljednjih pet godina zabilježeno 70 napada na novinarke, na osnovu anonimnih anketa procjenjuje se da je broj neprijavljenih slučajeva daleko veći.

Bh. novinarke nailaze na barijere i kada je u pitanju napredovanje na poslu. Iako je novinarstvo profesija koju u BiH više biraju žene, njih samo 24 posto završi na rukovodećim pozicijama u bh. medijima.

Zašto su novinarke u BiH spremne da se bore za prava drugih, a ne žele javno da govore o svojim pravima i na koji način će Mreža novinarki BiH uticati da se ova situacija promijeni za Glas Amerike govori Milica Samardžić, projekt koordinatorica u Udruženju BH novinari.

BIH: Pandemija unazadila medije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

VOA: Interesantan je podatak da se žene više odlučuju za ovu profesiju, ali da malo njih završi na rukovodećim pozicijima u bh. medijima?

Istraživanje koje je radilo Udruženje BH novinari je pokazalo da su novinarke više angažirane na problematiziranju jednostavnijih i manje atraktivnih tema i medijskih sadržaja, posebno u informativnim programima, te da često pod pritiskom uredničkih kolegija prihvataju teme koje su jednostavnijeg karaktera. Razlozi za mali broj žena na pozicijama odlučivanja i moći unutar medijskih kuća jednim dijelom leži u slaboj upoznatosti samih novinarki sa njihovim ženskim pravima, ali i u činjenici da u medijskim kućama ne postoje interni pravilnici o napredovanju, rodnoj ravnopravnosti, sprječavanju diskriminacije i drugim segmentima regulisanja položaja i prava novinarki. U većini slučajeva smatra se da žene ne mogu biti na nekoj većoj poziciji zbog rodnih predrasuda, zbog toga što se smatraju „slabijim“ od muških kolega i da ne mogu izvršavati svoje zadatke na jednako dobar način.

VOA: Koji su najčešći oblici kršenja prava novinarki u bh. medijima?

Najčešće se radi o diskriminaciji, mobingu, mizoginiji, uznemiravanju, političkim pritiscima, prijetnjama, fizičkim i verbalnim napadima i online vrijeđanju. Oblici kršenja prava novinarki se manifestuju na drugačiji način nego kod muških kolega, upravo zbog toga što ih karakterišu brutalnost, dugotrajna i ciljana usmjerenost.

VOA: Napadi o kojima govorite nekako najčešće ostaju u sferi anonimnosti. Zašto bh. novinarke ne govore javno o tim problemima?

Novinarke nisu dovoljno educirane o svojim pravima, nisu upoznate sa zakonskim okvirom, kao ni sa domaćim i međunarodnim mehanizmima zaštite radnih i socijalnih prava, borbe protiv diskriminacije i za ravnopravnost muškaraca i žena u medijskim kućama. Također, dugotrajnost sudskih postupaka i razočaranost u pravosudni sistem su razlozi zbog kojih novinarke i druge medijske uposlenice ne vjeruju da će biti adekvatno zaštićene. Zbog toga često deceniju i više trpe različite oblike profesionalnog i rodno zasnovanog nasilja.

VOA: Kakve je sve slučajeve zabilježila Linija za pomoć novinarima (FMHL)?

Edukativna radionica Mreže novinarki BiH (Izvor: Udruženje BH novinari)
Edukativna radionica Mreže novinarki BiH (Izvor: Udruženje BH novinari)

Baza slučajeva FMHL pokazuje da novinarke vrlo često napadači nazivaju različitim epitetima aludirajući na njihov fizički izgled: „polovnjače“, „prostitutke“, „nakaze“, „kurve“, „kučke“ ili im se obraćaju na sljedeći način: „Šta hoćeš, nisam ja muškarac za tebe“, „Uopšte mi nisi zgodna da te gledam tako dugo“, „Kučko, zbog svega što si pisala, vidjećeš kada te uhvatim“ itd. Upravo zbog svega navedenog, bitno je da novinarke nastupaju zajednički i solidarno zagovaraju poštovanje njihovih prava.

VOA: U tom smislu prvi korak je napravljen formiranjem Mreže novinarki BiH. O čemu se radi?

Inicijativa za formiranje Mreže novinarki je počela u maju 2018. godini kada je Udruženje BH novinari organizovalo prvu konferenciju o položaju i zaštiti novinarki u BiH i tom prilikom smo okupili oko 60 novinarki, aktivistica i predstavnika/ca institucija, te domaćih i međunarodnih organizacija. Tada je konstatovano da problemi sa kojim se suočavaju novinarke u BiH ne dovode u pitanje samo slobodu izražavanja i medija, nego i rodnu ravnopravnost, zbog čega se ukazala potreba za umrežavanjem novinarki. Tokom 2019. godine smo održali edukativne radionice u Zenici, Brčkom, Tuzli i Banja Luci. Novinarke, urednice i studentice novinarstva imale su priliku da razgovaraju o problemima sa kojima se suočavaju tokom obavljanja profesionalnih zadataka, te načinima na koje mogu unaprijediti poštovanje ženskih ljudskih prava i veću zastupljenost na uredničkim i menadžerskim pozicijama.

VOA: Na koji način će ova organizacija djelovati u narednom periodu?

Uz inicijativu BH novinara, 11 novinarki je razvijalo strateški plan Mreže novinarki i definisale su viziju, sistem vrijednosti, misiju, ciljeve i akcije koje će Mreža u naredne tri godine realizovati. Određena su četiri glavna prioriteta i smjernice, a to su: edukacija novinarki, urednica i studentica novinarstva o rodnim politikama, ravnopravnosti i jednakom pristupu uredničkim, menadžerskim i upravljačkim pozicijama, zagovaranje poštovanja prava novinarki i drugih medijskih djelatnica, pravna pomoć novinarkama, te psiho-socijalna pomoć.

VOA: Kolege novinari često ističu da ne primjećuju da se njihov položaj u razlikuje od položaja koleginica. Zašto su svi ovi problemimi o kojima govorimo nevidljivi muškim kolegama?

Upravo zbog toga što ni novinari, baš kao ni novinarke nisu educirani o rodno zasnovanom nasilju i rodnoj ravnopravnosti. Podrška i uključivanje muškaraca kao saveznika i zajedničko zagovaranje radno-socijalnih prava i rodne ravnopravnosti u medijima je neophodna radi efikasnijeg rada na otklanjanju neravnopravnosti spolova i diskriminacije na osnovu spola. Uključivanje novinara u sve segmente ravnopravnosti spolova u medijima dovodi do smanjenja diskriminacije, mobinga, uznemiravanja u kojima su počinitelji muškarci, vodi ka unapređenju kolegijalnih i radnih veza, jača inicijativu i borbu novinarki za bolji položaj.

VOA: Da li već primjećujete rezultate rada Mreže novinarki?

Pred nama je tek niz aktivnosti, gdje se zajedničkim snagama i solidarno moramo potruditi da poboljšamo položaj svih žena u novinarstvu. Ono što se nama čini, iz pozicije Udruženja, jeste da se sa formiranjem Mreže novinarki počelo mnogo više govoriti o položaju novinarki u BiH i njihovim pravima, da su i novinarke počele preispitivati sebe, da li su nekada u svojoj karijere bile žrtve rodno motivisanog nasilja ili diskriminacije, te da sve odlučnije zagovaraju svoja prava i reaguju čim se napadi dogode.

VOA: Na koji način novinarke mogu da se uključe u rad Mreže?

Mreža novinarki je otvorena za sve žene iz medijske industrije: lektorice, kamermanke, montažerke, grafičke dizajnerice, foto-reporterke itd. Tokom strateškog planiranja članice su se složile da Mreža novinarki djeluje kao "sigurna kuća" za sve novinarke u BiH, da solidarno i efikasno štiti njihova prava, dostojanstven i plaćen rad i zagovara jednak pristup vodećim pozicijama u medijima. BH novinari su formirali Facebook grupu Mreža novinarki u BiH, koja trenutno ima 188 članica i gdje novinarke mogu da se informišu. Ukoliko žele da budu dio Mreže, mogu da se jave i na email Udruženja BH novinari bhnovinari@bhnovinari.ba.

Komentari

XS
SM
MD
LG