Linkovi

Džejson Rezajan: "Lažna vijest" postala skraćenica za svaku kritiku vlasti


Džejson Rezajan, novinar koji je godinu i po dana proveo u pritvoru u Iranu (Foto: AP/Willy Sanjuan/Invision)

“Napredak ili nazadovanje medijskih sloboda u Sjedinjenim Državama zavisi od procjene američkog društva o značaju tog pitanja”, kaže u razgovoru za Glas Amerike Džejson Rezajan (Jason Rezaian), novinar američkog Vašington posta, koji je u periodu od jula 2014. do januara 2016. proveo 544 dana u pritvoru u Iranu, pod optužbama tamošnjih vlasti za navodnu špijunažu i saradnju sa vladama neprijateljskih zemalja.

“Novinari u Sjedinjenim Državama suočavaju se sa mnogobrojim izazovima. To se, međutim, ne može porediti sa onim sa čime se suočavaju novinari u Iranu, Saudijskoj Arabiji, Kini, Rusiji, ili Indiji - najmnogoljudnjoj demokratiji u svijetu, u kojoj ima više čitalaca novina nego što Sjedinjene Države imaju stanovnika", kaže Rezajan - danas komentator u eminentnom Vašington postu, koji je do privođenja (uhapšen je sa suprugom – takođe novinarkom Jegane Salehi prim.nov) u Iranu bio šef dopisništva tog lista u prijestonici islamske republike. Rezajan je novembra 2015. u Teheranu osuđen na zatvorsku kaznu, čije trajanje nije objavljeno, a januara 2016, posijle nekoliko međunarodnih kampanja vođenih za njegovo oslobađanje, pušten je iz pritvora.

Rezajan: Sloboda medija u SAD zavisi od značaja koji ima za američko društvo
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:43 0:00

“Mislim da nije primjereno upoređivati uslove u kojima radimo i načine postupanja prema nama - u odnosu na naše kolege u zatvorenijim društvima. Svako nazadovanje u izvještajima takve vrste treba da izazove zabrinutost. Ako se osvrnemo na brifinge za medije Bijele kuće, tokom Trumpove administracije, uvidjećete da su novinari spriječavani da prisustvuju. Nekim novinarima davana je prednost zbog medijskih kuća za koje izvještavaju, dozvoljavano postavljanje pitanja koja možda drugima ne bi bila odobrena. Na jednom od ranijih brifinga, ako se sjećate, Šonu Spajseru, bivšem sekretaru za medije aktuelnog predsjednka, bilo je dozvoljeno da postavi pitanje pri čemu je bio tretiran kao novinar. To mi, novinari koji smo izvještavali o autoritarnim vladama i društvima, prepoznajemo kao alate snažnih lidera - a ne ono što bi trebalo da očekujemo od američkog rukovodstva", kaže Rezajan.

Glas Amerike: Komitet reportera za slobodu medija, koji čine predstavnici mnogih istaknutih medija (među kojima je Vašington post) obratio se Kongresu tražeći zaštitu uređivačke autonomije Glasa Amerike - pošto je Bijela kuća iznosila kritike na izvještavanje medijske kuće i nezavisne agencije - čiji je osnivač američka vlada. Šta se time pokreće i da li se nešto slično događalo ranije?

Rezajan: Prema onome što razumem, na osnovu komentara o Glasu Amerike predsjednika Trumpa i drugih predstavnika njegove administracije, riječ je o njihovom fundamentalnom nerazumijevanju svrhe Glasa Amerike. On nije zamišljen da bude glasnogovornik američke vlade. I nikada i nije bio zamišljen da bude glasnogovornik američke vlade.

Džejson Rezajan, kaže da smatra da je svrha Glasa Amerike da bude nezavisna medijska agencija - za ostale delove svijeta koji, kako ukazuje, možda nemaju sopstvene nezavisne novinske agencije.

"Glas Amerike nije američki ekvivalent 'Pravdi'. I mislim da će se to razjasniti u danima ili nedjeljama koje su pred nama. Potrebno je da oglasimo alarm i obezbijedimo da se Glas Amerike ne upotrebi u svrhe koje mu nikada nisu bile namijenjene", smatra novinar Vašington posta.

Javnom istupu nevladinog Komiteta reportera za slobodu medija prethodile su kritike Bijele kuće i predsjednika Donalda Trampa, povodom izvještavanja te nezavisne medijske agencije, čiji je osnivač i finansijer američka vlada. Bijela kuća je optužila Glas Amerike da objavljuje kinesku propagandu i govori u ime protivnika Amerike - dok je predsjednik Trump protestovao zato što kandidat koga podržava - dvije godine čeka imenovanje na poziciju rukovodioca Agencije za globalne medije, u čijoj je nadležnosti Glas Amerike.

Osim Glasa Amerike, na meti kritika pripadnika američke administracije, kao i samog predsjednika našli su se tekstovi i izvještaji Vašington posta, CNN-a, ali i drugih medija. U najvećem broju slučajeva, sadržaji koji su za njih bili sporni, označavani su pojmom lažnih vijesti.

"Kad god čujete da zvaničnik jedne države, bilo da se radi o američkom, ruskom, kineskom, indijskom, afričkom, ili južnoameričkom državniku, izvještavanje medija označava pojmom lažne vijesti - potrebno je automatski biti skeptičan prema tom lideru. To je postala vrsta skraćenice za svaki napis kritički orijentisan prema vlasti", ukazuje Džejson Rezajan i dodaje:

"Svjedoci smo da su u mnogim državama uvedeni zakoni koji pojam lažnih vijesti izjednačavaju sa raznim oblicima terorizma. Ovo je problem koji će se pogoršavati. Nemam saznanja da je bilo koja kredibilna instanca optužila neku konkretnu medijsku organizaciju da je sa namjerom proizvodila i objavljivala lažne vijesti. Kao što znate, sve velike medijske institucije, kao i nezavisni mediji, imaju sistem ispravke - koji je kredibilan svuda u svijetu. Ako pogriješe - objaviće ispravku. I to se ponekada dešava. Ali vjerovanje da velike medijske kuće, bilo da se radi o kablovskim operaterima ili listovima ovde u SAD-u, na neki način promovišu neistinite informacije - niko nikada nije dokazao", kaže sagovornik Glasa Amerike.

Sa Džejsonom Rezajanom razgovarali smo povodom Svjetskog dana slobode medija koji se obilježava 3. maja.

Komentari

XS
SM
MD
LG