Linkovi

Izdvojeno

Milanko Kajganić izabran za vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH

Sjednica VSTV-a (Foto: BIRN BiH)

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) imenovalo je na poziciju vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanka Kajganića, dosadašnjeg rukovodioca Odjela za ratne zločine i zamjenika glavne državne tužiteljice Gordane Tadić – koja je ranije danas smijenjena sa ove pozicije.

Podvijeća na nivou Bosne i Hercegovine. Kajganić je 2014. godine imenovan na poziciju tužioca Državnog tužilaštva, a za zamjenika glavne državne tužiteljice izabran je 2019. godine zajedno sa Dianom Kajmaković.

Predsjednik Vijeća Halil Lagumdžija je kazao kako je na sjednici Podvijeća predložio Dianu Kajmaković za ovu poziciju, cijeneći sve što je radila u tužilačkoj karijeri. Rekao je da je Kajganić pozitivna osoba, “ali imajući u vidu mladost, rekao sam da će kroz par godina biti dobar tužilac”.

Vijeće je biralo vršioca dužnosti nakon što je ranije danas na sjednici potvrdilo odluku Drugostepene disciplinske komisije kojom je Gordana Tadić smijenjena sa pozicije glavne državne tužiteljice zbog disciplinskih prekršaja.

Izbor vršioca dužnosti vršen je od četiri njena zamjenika – Ismeta Šuškića, Ozrenke Nešković, Milanka Kajganića i Diane Kajmaković.

“Oni su jedini mogući kandidati za vršioca dužnosti glavnog tužioca do okončanja konkursne procedure”, naveo je ranije danas Lagumdžija, pojašnjavajući kako Tužilaštvo BiH ne može biti bez glavnog tužioca.

Željka Radović je kazala da je Kajganić od 2019. godine, kada je imenovan za zamjenika glavnog tužioca, nakon čega je postao i rukovodilac Odjela za ratne zločine, pokazao svoj autoritet.

“Stanje Odjela za ratne zločine se popravilo u pogledu rada i rezultata, izvještavanja, poštivanja svih odluka Vijeća kad su rokovi u pitanju”, navela je Radović, dodajući kako je Kajganić njen prijedlog.

S njom mišljenje nije dijelio Mustafa Šabić koji je naveo kako Kajganić ima sedam godina kao tužilac. On je naveo kako je njegov izbor bila Diana Kajmaković, poznavajući da je ona radila jako složene slučajeve.

“Ja nemam dileme da je Podvijeće predložilo pravog kandidata. Ovo što je govorio kolega Šabić da kandidat ima manje iskustva meni ukazuje da je ovo pravi kandidat. Ako je uspio biti tako sposoban sa tim radnim stažom, kakav će biti kad bude imao 27 godina radnog staža. Prijedlog podvijeća je pravi i dat ću glas Milanku Kajganiću”, kazala je Jadranka Stanišić.

Milanko Kajganić je rođen u Doboju. Srednju školu unutrašnjih poslova je završio u Banjoj Luci, gdje je 1998. godine i diplomirao na Višoj školi unutrašnjih poslova. Nakon toga je 2005. diplomirao na banjalučkom Pravnom fakultetu, dok je pravosudni ispit položio 2008. godine.

Od početka 2007. do sredine marta 2014. je bio zaposlen u Specijalnom tužilaštvu u Banjoj Luci, a prije toga je od 1994. do kraja 2006. radio u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) na raznim poslovima, da bi u martu 2014. bio imenovan na poziciju tužioca Tužilaštva BiH te je u oktobru 2019. postavljen za zamjenika glavne tužiteljice.

Zastupao je optužnicu u predmetu protiv Azre Bašić koja je osuđena na 14 godina zatvora za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika počinjene 1992. na području Dervente, kao i Almaza Nezirovića koji je osuđen na šest godina zatvora zbog zločina u tom gradu te Mate Baotića koji je osuđen na jedinstvenu kaznu od 13 godina zatvora zbog zločina nad civilima na području Orašja.

Tužilac Kajganić zastupa i optužnice protiv Ramiza Drekovića, bivšeg komandanta Četvrtog korpusa Armije BiH koji se tereti za zločine počinjene u Kalinoviku, potom u predmetu Đuro Matuzović i drugi koji deset osoba tereti za progon srpskog stanovništva na području Orašja, kao i protiv Adema Kostjerevca, optuženog za zločin na području Zvornika. Prvostepenom presudom iz marta 2021. odbijena je optužnica koja je Kostjerevca teretila za prisiljavanje na seksualni odnos žene srpske nacionalnosti u Zvorniku, uz obrazloženje da zbog propusta u istrazi Tužilaštvo BiH nije moglo podići optužnicu, odnosno što Kostjerevac tokom istrage nije ispitan u skladu s propisima.

Za smjenu Tadić danas je glasalo šest članova Vijeća, pet protiv i jedan suzdržan.

Disciplinskom tužbom iz aprila ove godine Tadić je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavne tužiteljice.

See all News Updates of the Day

Policija na ulicama Pekinga i Šangaja poslije protesta protiv Covid mjera

Policajci se okupljaju na mjestu gdje je održan protest protiv COVID-19 mjera, Kina, 27. novembra 2022. REUTERS/Josh Horwitz

Kineska policija u ponedjeljak je obilazila lokacije u Pekingu i Šangaju, gdje su tokom vikenda građani protestovali zbog oštrih Covid mjera. Na demonstracijama su građani tražili i ostavku predsjednika Xi Jinpinga. U ponedjeljak nije bilo novih okupljanja, ali je prisustvo policije bilo vidljivije.

Vlasti u Kini ublažile su neke Covid restrikcije pošto su preko vikenda u većim gradovima izbili potesti zbog strogih mjera.

To je ujedno bilo i najveće vidljivo protivljenje Komunističkoj partiji u proteklih nekoliko decenija.

Nema zvaničnih informacija o tome koliko je ljudi uhapšeno na protestima u Šangaju i Pekingu, gdje je policija rastjerivala demonstrante suzavcem i sukobljavala se sa njima.

Vlasti u Šangaju su u ponedjeljak ujutro blokirale ulice velikim metalnim ogradama, kako bi spriječile okupljanje građana.

BBC je saopštio da je policija napala i uhapsila jednog od njihovih novinara, koji je pušten nakon nekoliko sati. Novinar Reutersa također je bio zadržan u policijskoj stanici oko 90 minuta.

Demonstracije u Pekingu protiv strogih Covid mjera.
Demonstracije u Pekingu protiv strogih Covid mjera.

Lokalne vlasti u Pekingu objavile su da više neće zatvarati čitave stambene blokove u kojima su otkriveni zaraženi Covidom.

Protesti u Kini izbili su pošto je u požaru u gradu Urumći, u provinciji Šinđijang, poginulo najmanje 10 osoba, jer nisu mogli da otključaju kapiju, a vatrogasci nisu mogli da uđu.

"Mora se omogućiti prolaz medicinskim vozilima, hitnim službama i spasiocima", rekao je Wang Daguang, gradski zvaničnik zadužen za kontrolu epidemije.

Grad Guangdžou, u kojem je bilo najviše inficiranih u posljednje vrijeme, objavio je da ukida obavezno masovno testiranje za neke stanovnike.

Gradovi Urumći i Korla objavili su da će otvoriti poslovne distrikte, u kojima je procijenjeno da je nizak rizik od infekcije, i da će javni prevoz biti obnovljen.

Nulta tolerancija na Covid koju Kina primjenjuje, znači da se izoluje svaka zaražena osoba kako bi broj inficiranih bio minimalan. Međutim, za neke ljude je to značilo da mjesecima budu zatvoreni u svojim stanovima.

List vladajuće partije People’s Daily ipak piše da će se strategija protiv koronavirusa nastaviti u ovom obliku, te da Xi nema planove da je mijenja.

Iako je najveći broj demonstranata izašao na ulicu zbog Covid mjera, neki su uzvikivali slogane protiv lidera Kine i tražili njegovu ostavku.

Vladajuća partija je već bila predmet kritike javnosti iz istog razloga, poslije smrti dvoje djece, čiji su roditelji rekli da hitna pomoć nije mogla da stigne do njih zbog „lockdowna”.

Kina: Protesti protiv Covid mjera, sukobi policije i demonstranata u Šangaju

Protesti u Pekingu, nedjelja, 27. studenog 2022.

Kineski cenzori su u ponedjeljak radili na gašenju protesta koji su se rasplamsali u većim gradovima tokom vikenda i na kojima su ljudi pozivali na političke slobode i ukidanje karantina zbog Covida.

Stotine ljudi izašlo je u nedjelju na ulice kineskih gradova u znak protesta protiv politike „nultog Covida”, u zemlji u kojoj su rijetki izljevi javnog bijesa protiv države.

Kineska strategija virusa izaziva frustraciju javnosti, a mnogi su umorni od brzih zatvaranja, dugih karantina i kampanja masovnog testiranja.

Smrtonosni požar u četvrtak u Urumčiju, glavnom gradu sjeverozapadne kineske regije Sinđijang, postao je novi katalizator bijesa javnosti, a mnogi okrivljuju mjere Covida za ometanje spasilačkih napora. Vlasti negiraju tvrdnje.

U nedjelju uveče, između 300 i 400 ljudi okupilo se na obalama rijeke u glavnom gradu Pekingu nekoliko sati, uz povike: „Svi smo mi Sinđijang! Naprijed Kinezi!”

Novinari AFP-a na mjestu događaja opisali su masu koja je pjevala himnu i slušala govore, dok je s druge strane obale kanala čekao red policijskih automobila.

Nekoliko stotina ljudi, koji su ostali iza ponoći, mahali su praznim listovima papira, simbolizirajući cenzuru.

U centralnom gradu Wuhanu, gdje se prvi put pojavio koronavirus, prijenosi uživo koji su brzo cenzurirani prikazali su ljude kako hodaju ulicama skandirajući i snimajući svojim telefonima.

Šangajski sukobi

U centru Šangaja, AFP je vidio kako se policija sukobila sa grupama demonstranata, dok su policajci pokušavali udaljiti ljude s mjesta ranijih demonstracija u ulici Wulumuči – nazvanoj po mandarinskom Urumči.

Ljudi – koji su se okupili preko noći od kojih su neki uzvikivali „Xi Jinping, odstupi! KPK, odstupi!” – razišli su se do jutra.

Ali popodne, stotine su se okupile u istoj oblasti sa praznim listovima papira i cvijećem kako bi održali nešto što je izgledalo kao tihi protest, rekao je očevidac za AFP.

Protesti u Šangaju, 27. novembar 2022.
Protesti u Šangaju, 27. novembar 2022.

Video snimci na društvenim mrežama iz tog područja za koje se činilo da su snimljeni u kasnim poslijepodnevnim satima pokazuju kako masa ljudi skandira.

Na snimku iz nekoliko različitih uglova vidi se kako je muškarac, koji drži buket žutog cvijeća, uvučen u policijski automobil na jednoj raskrsnici dok su posmatrači vikali.

Do večeri, desetine policajaca u žutim jaknama formirali su debelu liniju, ograđujući ulice na kojima su se protesti održavali.

AFP je vidio više ljudi uhapšenih, dok su policajci govorili ljudima da napuste to područje.

Stranac, koji je želio ostati anoniman, rekao je AFP-u da je vidio sukob dok je policija usmjerila gomilu dalje od ulice Wulumuči.

Protesti u Pekingu, 27. novembar 2022.
Protesti u Pekingu, 27. novembar 2022.

„Izgleda da policija traga za pojedincima za koje se sumnja da su vodili proteste”, rekao je on.

Snimci protesta koji su navodno snimljeni u većim gradovima Guangdžou i Čengduu također su se širili internetom u nedelju uveče, ali AFP nije mogao da ih nezavisno provjeri.

Univerzitetski protesti

Ranije tokom dana, stotine su se također okupile na elitnom pekinškom univerzitetu Tsingua u znak protesta protiv karantina, rekao je za AFP jedan svjedok koji je želio ostati anoniman.

„U 11:30 sati studenti su počeli da drže natpise na ulazu u menzu, a onda se pridružilo sve više ljudi”, rekli su, procjenjujući da je bilo prisutno od 200 do 300 ljudi, od kojih su neki držali prazne komade papira.

Ostala bdjenja su se održala preko noći na univerzitetima širom Kine, uključujući i jedno na Pekinškom univerzitetu u komšiluku Tsingue, rekao je student dodiplomskih studija za AFP.

Govoreći anonimno, zbog straha od posljedica, rekao je da su neki slogani protiv Covida iscrtani na zidu na univerzitetu.

Čuo sam ljude kako viču: „Ne Covid testovima, da slobodi!”, rekao je, dodajući da je tamo bilo između 100 i 200 ljudi.

Video snimci na društvenim mrežama također pokazuju masovno bdjenje u Nanđing institutu za komunikacije.

Video snimci na društvenim mrežama iz tog područja za koje se činilo da su snimljeni u kasnim poslijepodnevnim satima pokazuju kako masa ljudi skandira.

Na snimku iz nekoliko različitih uglova vidi se kako je muškarac, koji drži buket žutog cvijeća, uvučen u policijski automobil na jednoj raskrsnici dok su posmatrači vikali.

Do večeri, desetine policajaca u žutim jaknama formirali su debelu liniju, ograđujući ulice na kojima su se protesti održavali.

AFP je vidio više ljudi uhapšenih, dok su policajci govorili ljudima da napuste to područje.

Stranac koji je želio ostati anoniman rekao je AFP-u da je vidio sukob dok je policija usmjerila gomilu dalje od ulice Wulumuqi.

„Izgleda da policija traga za pojedincima za koje se sumnja da su vodili proteste”, rekao je on.

Snimci protesta koji su navodno snimljeni u većim gradovima Guangdžou i Čengduu također su se širili internetom u nedelju uveče, ali AFP nije mogao da ih nezavisno provjeri.

KAMBEROVIĆ: Isključivo etnički interesi suprotni su načelima BiH

Husnija Kambereović, historian

Historičar s Univerziteta u Sarajevu Husnija Kamberović u intervjuu za Glas Amerike kaže da etnopolitičke elite insistiraju isključivo na etničkim, separatnim i nacionalnim interesima, što nije sukladno načelima Bosne i Hercegovine.

U Bosni i Hercegovini se 25. novembar Dan državnosti obilježava samo u entitetu Federacija BiH, dok u entitetu Republika Srpska ne priznaju državnotvornost BiH.

VOA: BiH je od prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine prošla kroz težak period tranzicije. Iako je u Mrkonjić Gradu usvojena Rezolucija kojom su utvrđene historijske granice, mnogi negiraju njenu postojanost. Šta bi svima nama trebala biti domovina?

KAMBEROVIĆ: Domovina je, prije svega, prostor u kojem ljudi ugodno žive, imaju posao i osjećaj pripadnosti s drugima. Prostor gdje dijele iste vrijednosti i imaju iste želje i ambicije. Nažalost, BiH posljednjih decenija, posebno posljednjih nekoliko godina, kao da proživljava scenarij iz knjige “Brodolom civilizacija” o nestanku Levanta. Od civilizacije u kojoj su ljudi živjeli zajedno, a bez da su bili svjesni granica između naroda. BiH, koja je dugo u historiji baštinila zajednički život, saradnju i ponosila se etničkom i vjerskom šarolikošću, u posljednje vrijeme kao da šarolikost ne doživljava kao prednost, već kao problem. To je suprotno europskim vrijednostima. Svijet se objedinjava oko zajedničkih vrijednosti, a u BiH kao da naglašavamo ono što nas razdvaja. Ono što je napravljeno no na prvom i drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, jesu vrijednosti koje su pokazale kako ljudi u BiH, uprkos razlikama mogu živjeti zajedno. Imaju iste vrijednosti i želje za koje se zalažu i žele živjeti u miru. Ključna su dva pojma - ravnopravnost naroda i teritorijalna neovinost BiH. Na ova dva principa ljudi su funkcionirali skoro 50 godina i pokazali da zahvaljujući njima možemo praviti modernizacijske procese. Nažalost, danas imamo problem s etnonacionalnim elitama koje su suprotne načelima ZAVNOBiH-a. Niko se ne treba odricati nacionalnog identiteta, ali ne treba ni prenaglašavati etničku pripadnost.

VOA: Poruke s prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a su da BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska. Čija je danas BiH i jesu li narodi koji žive u njoj ravnopravni?

KAMBEROVIĆ: Danas je BiH najmanje svačija. Narodi u BiH nisu ravnopravni, iako je to propisano Dejtonom. Nisu ni svi ljudi, pripadnici iste etničke zajednice, ravnopravni s drugima na istom teritoriju. Političke elite koje upravljaju BiH su iznad državnih interesa pa čak i iznad etničkih interesa. Nametnuli su interese partije kojom upravljaju, a vode se idejom da je partija sve dala i da je važnija od ostalog. Drugo je pitanje kako promatrati principe koje je uspostavio ZAVNOBiH - ravnopravnost i teritorijalnu cjelovitost. Danas bi od ZAVNOBiH-a neko uzeo što mu odgovara, npr. teritorijalnu cjelovitost, ali bi ravnopravnost ostavio sa strane. Iz drugog ugla, oni koji insistiraju na ravnopravnosti, pa kroz nju žele narušiti teritorijalni suverenitet BiH, čine to po istom modelu. Svi su na istom putu razgradnje BiH. Ova dva pojma se moraju posmatrati kao jedan nerazdvojivi paket. Ne možemo insisitrati na ravnopravnosti bez teritorijalne cjelovitosti i obrnuto.

VOA: Je li BiH od obilježavanja važnih datuma, poput ZAVNOBiH-a, više dobila ili izgubila na historijskom putu?

KAMBEROVIĆ: Bitna je razlika od perioda ‘43. i onoga što imamo poslije ‘90-ih godina, kada BiH izlazi na međunarodnu pozornicu kao nezavisna. Mislim da je period ‘60-ih i ‘70-ih godina doba modernizacije bh. društva na svim poljima. S druge strane, to je razdoblje velike afirmacije bh. identiteta. Tih godina BiH nije bila međunarodno priznata, ali je imala puno veći suverenitet kao ravnopravna članica Jugoslovenske Federacije. Ranijih godina smo odlučivali sami o sebi, bili prepoznatljiva tačka u svjetskim razmjerama. Iako smo ‘90-ih postali suvereni, danas smo podijeljeni kao država, gradimo društvo segregacije. Ono što imamo danas, nije ni blizu što smo imali ‘60-ih i ‘70-ih Političke elite danas mnogo bolje žive nego one ranije, ali obični ljudi imaju lošiji život.

VOA: 25. novembar dijeli mišljenje države i građana. Da li negiranje jednog dijela političara o postojanju BiH utječe na građane?

KAMBEROVIĆ: Građani su manji problem od politčkih elita, jer on kreiraju matricu koju promoviraju u dubine društva. Građani će prihvatiti što im se čini atraktivnim. U BiH nisu problem obični građani. Ako bi oni doista bili toliko nastrojeni protiv BiH, onda država ne bi imala perspektivu. Vidimo koliko su etnopolitičke elite, koje promoviraju koncept razbijanja BiH, aktivne na terenu. Da, npr, promoviraju patriotizam, promijenilo bi se uvjerenje da građani ne vole BiH. Svima je stalo do boljeg i kvalitetnijeg života u miru, perspektive za njihovu djecu I sl. Siguran sam da bi obični građani, samo da se napravi politička atmosfera, bili orjentirani prema BiH više nego to možemo pretpostaviti. Kada vidimo kako se prema građanima odnose u susjednim zemljama, za koje neki misle da su njihove matice, onda ćemo vidjeti koliko je svima u BiH bolje. Postoje uvjerenja da veliki dio bosanskih Srba doživljava Srbiju kao svoju domovinu, a BiH kao prostor u kojem su osuđeni da žive, kao što to često naglašava Milorad Dodik. Mislim da je to posve kriva interpretacija, jer su i ti Srbi na margini srpskog sveta. Jedino su u BiH oni, zapravo, središte. Zato ne mogu da shvatim zašto bi neko htio biti na margini, a ne u središtu i sam odlučivati o svojoj sudbini. Ako pogledate kako se u Hrvatskoj odnose prema Hrvatima, pa čak i ovima iz Zapadne Hercegovine, vidjet ćete da i njih doživljavljaju kao “neke druge”, koji dolaze iz druge države. Da se političke elite moraju vratiti BiH, to bi značajno utjecalo na građane.

VOA: Da li I kada se može očekivati da će 25. novembar biti zajednički praznik svih građana BiH?

KAMBEROVIĆ: To će biti dosta teško. Treba imati u vidu da su idruge države koje su prolazile kroz period usaglašavanja državnog praznika, imale iste probleme. U Sjedinjenim Američkim Državama su bili neredi na ulicama zbog pitanja državnog praznika. Mislim da će BiH još dugo prolaziti kroz razdobolje u kojem će jedni doživljavati ZAVNOBiH kao Dan državnosti, dok će drugi prednost davati Dejtonu kao utemeljiteljskoj tački. Treba pustiti vremenu da to uradi. Sve što obilježavamo, moraju biti tačke koje će objedinjavati ljude, a ne razjedinjavati. Danas imamo različite odnose prema Danu državnosti, jer neki to različito doživljavaju zbog iskustava. Ključni problem političkih i intelektualnih elita je da tragaju za onim što će ujedinjavati ljude. Nisam optimista da će se to desiti u narednih pet ili deset godina, ali sam siguran da će se uz promjenu modela političkog djelovanja, otvoriti procesi gdje će svi na Dan državnosti gledali kao jedan praznik.

SAD: Inflacija se nadvila nad Crnim petkom

Rasprodaja pred Crni petak u prodavnici u Majamiju, novembar 2022.

Trgovci u Americi suočavaju se sa velikim pitanjem - da li će potrošači i ove godine trošiti više novca na sniženjima za Crni petak?

Povjerenje potrošača je u padu, inflacija je visoka, što trgovce čini nesigurnim pred prazničnu šoping sezonu koja kreće odmah poslije Dana zahvalnosti.

Prošle godine prodavnice su imale problema sa snabdjevenošću, jer su se zbog kovida dešavali zastoji u lancu snabdijevanja. Kako bi se osigurali, trgovci su ove godine napunili magacine - što može biti i pogrešno ako ne prodaju dovoljno.

"Manjak robe je problem od juče. Današnji problem je potencijalni višak robe", kaže Nil Sonders iz konsultantske kuće Globala Data Ritejl.

Popusti u Volmartu u Nju Džerziju pred Crni petak, novembar 2022.
Popusti u Volmartu u Nju Džerziju pred Crni petak, novembar 2022.

Džamila Henderson uvek ide po rasprodajama, a ove godine posebno.

"Cijene odjeće su sada prilično dobre u prodavnici Old Navy. Ali, ako odjeća nije na rasprodaji, onda i ne kupujem", kaže ova stanovnica Njujorka.

Povećane cijene benzina i hrane ne pogađaju sve slojeve stanovništva jednako.

"Naravno da su siromašni više ugroženi zbog visoke inflacije, i oni novac troše na osnovne stvari", kaže Kler Li iz kuće Mudi.

I evopske zemlje, poput Britanije i Francuske, imaju ponude u radnjama za Crni petak, ali takođe imaju i visoku inflaciju, pa se prodavci muče sa sličnim problemima kao u SAD.

"Prodavci očajnički žele da kupci potroše novac, ali brinu da bi ovo više mogao da bude sumorni, nego Crni petak", kaže analitičarka tržišta iz Londona Suzana Striter.

Zabrinutost oko inflacije pretvara prazničnu kupovinu u lov na povoljne cene
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Kupci u SAD, kako se pokazalo, nisu odustajali od praznične kupovine prethodnih godina, pa su i tokom pandemije potrošili više novca nego što se očekivalo.

Dijelom zbog toga što su uštedjeli novac tokom pandemije, ali i taj fond se smanjio. Procjene su da je ukupna ušteđevina sredinom 2021. u SAD bila oko 2,5 triliona dolara, a u drugom kvartalu ove godine pala je na 1,7 triliona, pokazuju podaci kuće Mudi.

Krajem oktobra, zabilježen je pad u kupovini, što je ukazivalo na slabu prazničnu sezonu.

"Potrošači se već mjesecima bore sa visokom inflacijom. Paze šta kupuju, a ako kupuju nešto što im nije neophodno gledaju da bude što bolja cijena", kaže Brajan Kornel.

Potrošači poput Šarmejn Tejlor kupuju oprezno. Ona voli da putuje, ali je toga morala da se odrekne jer su cijene avionskih karata jako skočile.

Nije sigurna koliko će ove godine moći da potroši na poklone za porodicu.

"Trudiću se da im poklonim makar sitnice, ali ne znam da li ću imati novca za to. Inflacija nas je prilično pogodila".

Biden uputio čestitku BiH, članica Predsjedništva je odbila

Milorad Dodik and Zeljka Cvijanovic

Biden je u pismu, u ime naroda SAD-a uputio članovima Predsjedništva BiH i građanima BiH uputio "najljepše želje povodom obilježavanja Dana državnosti".

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, uputio je čestitku povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine (BiH) novoizabranim članovima Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću.

Cvijanović, koja je članica Predsjedništva iz Republike Srpske, odbila je čestitku i saopćila da 25. novembar nije praznik u tom entitetu.

"Sjedinjene Države snažno podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH. Pozivamo bh. lidere da ostave po strani razlike i rade na izgradnji bolje budućnosti za ljude koje predstavljaju – uključujući brzo formiranje vlasti na svim nivoima i donošenje reformi potrebnih da se osigura mjesto BiH u euroatlantskoj zajednici naroda", navodi se u pismu.

Biden navodi da se raduje jačanju prijateljstva između građana BiH i SAD-a i produbljivanju međusobne saradnje – uključujući sigurnost, diverzifikaciju energije i borbu protiv korupcije.

"Sjedinjene Države će nastaviti podržavati mir, sigurnost i prosperitet u BiH za sve njene građane", zaključio je Biden u svom pismu.

Iz kabineta Cvijanović, koja prva predsjedava Predsjedništvom BiH nakon preuzimanja dužnosti 16. novembra, su saopćili da "BiH nema zakon o praznicima, te da 25. novembar, koji se u Federaciji BiH obilježava kao tzv. Dan državnosti BiH, nije praznik u cijeloj BiH".

"U prethodnom periodu pokušali smo to da iskomuniciramo prema stranim zemljama, a budući da nije uspjelo, dodatno nas obavezuje da nastavimo da o tome obavještavamo naše partnere izvan BiH", rekli su za SRNA-u iz kabineta srpske članice Predsjedništva BiH.

I Biden, kao i njegovi prethodnici, kao i drugi šefovi vlada ili država svake godine upućuju čestitke tim povodom.

BiH nema jedinstven zakon o praznicima na državnom nivou, iako je u posljednjih 25 godina bilo pokušaja njegovog donošenja.

Na snazi su dva entitetska zakona te zakon o praznicima u Brčko distriktu BiH, kao posebnoj teritorijalnoj jedinici, koji se međusobno razlikuju.

Samo Nova godina i Međunarodni praznik rada (1. maj) se, po tri važeća zakona, praznuju u cijeloj zemlji.

Zakon o praznicima Republika Srpska, pored ostalog, ne prepoznaje Dan državnosti BiH i vlasti tog entiteta ga ne obilježavaju 25. novembra.

Predstavnici vlasti u tom entitetu smatraju da BiH nije nastala 25. novembra 1943. godine, već 21. novembra 1995. godine, na dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma što je praznik u Republici Srpskoj.

Prema Zakonu o praznicima u entitetu Federacija BiH, na taj dan se prisjeća zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) tokom Drugog svjetskog rata, 1943. godine u Mrkonjić Gradu.

Tad je, između ostalog, u rezoluciji izrečena poznata krilatica da BiH "nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska".

U entitetu Federacija BiH je to neradni dan, a bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva, uz druge dužnosnike, organiziraju svečane prijeme na koje se ne odazivaju predstavnici iz Republike Srpske.

Često ga ne obilježavaju ni predstavnici hrvatskih političkih stranaka na područjima gdje su Hrvati većina, ali se poštuje odredba o neradnom danu.

U Republici Srpskoj se ne obilježava ni 1. mart, koji se u Federaciji BiH proslavlja kao Dan nezavisnosti, u spomen na referendum iz 1992. o izlasku iz SFR Jugoslavije.

Željka Cvijanović je zbog narušavanja stabilnosti i mira u BiH pod sankcijama Velike Britanije, dok je njen stranački šef Milorad Dodik pod sankcijama američke vlade.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG