Linkovi

Top priča BiH

Milanko Kajganić izabran za vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH

Sjednica VSTV-a (Foto: BIRN BiH)

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) imenovalo je na poziciju vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanka Kajganića, dosadašnjeg rukovodioca Odjela za ratne zločine i zamjenika glavne državne tužiteljice Gordane Tadić – koja je ranije danas smijenjena sa ove pozicije.

Podvijeća na nivou Bosne i Hercegovine. Kajganić je 2014. godine imenovan na poziciju tužioca Državnog tužilaštva, a za zamjenika glavne državne tužiteljice izabran je 2019. godine zajedno sa Dianom Kajmaković.

Predsjednik Vijeća Halil Lagumdžija je kazao kako je na sjednici Podvijeća predložio Dianu Kajmaković za ovu poziciju, cijeneći sve što je radila u tužilačkoj karijeri. Rekao je da je Kajganić pozitivna osoba, “ali imajući u vidu mladost, rekao sam da će kroz par godina biti dobar tužilac”.

Vijeće je biralo vršioca dužnosti nakon što je ranije danas na sjednici potvrdilo odluku Drugostepene disciplinske komisije kojom je Gordana Tadić smijenjena sa pozicije glavne državne tužiteljice zbog disciplinskih prekršaja.

Izbor vršioca dužnosti vršen je od četiri njena zamjenika – Ismeta Šuškića, Ozrenke Nešković, Milanka Kajganića i Diane Kajmaković.

“Oni su jedini mogući kandidati za vršioca dužnosti glavnog tužioca do okončanja konkursne procedure”, naveo je ranije danas Lagumdžija, pojašnjavajući kako Tužilaštvo BiH ne može biti bez glavnog tužioca.

Željka Radović je kazala da je Kajganić od 2019. godine, kada je imenovan za zamjenika glavnog tužioca, nakon čega je postao i rukovodilac Odjela za ratne zločine, pokazao svoj autoritet.

“Stanje Odjela za ratne zločine se popravilo u pogledu rada i rezultata, izvještavanja, poštivanja svih odluka Vijeća kad su rokovi u pitanju”, navela je Radović, dodajući kako je Kajganić njen prijedlog.

S njom mišljenje nije dijelio Mustafa Šabić koji je naveo kako Kajganić ima sedam godina kao tužilac. On je naveo kako je njegov izbor bila Diana Kajmaković, poznavajući da je ona radila jako složene slučajeve.

“Ja nemam dileme da je Podvijeće predložilo pravog kandidata. Ovo što je govorio kolega Šabić da kandidat ima manje iskustva meni ukazuje da je ovo pravi kandidat. Ako je uspio biti tako sposoban sa tim radnim stažom, kakav će biti kad bude imao 27 godina radnog staža. Prijedlog podvijeća je pravi i dat ću glas Milanku Kajganiću”, kazala je Jadranka Stanišić.

Milanko Kajganić je rođen u Doboju. Srednju školu unutrašnjih poslova je završio u Banjoj Luci, gdje je 1998. godine i diplomirao na Višoj školi unutrašnjih poslova. Nakon toga je 2005. diplomirao na banjalučkom Pravnom fakultetu, dok je pravosudni ispit položio 2008. godine.

Od početka 2007. do sredine marta 2014. je bio zaposlen u Specijalnom tužilaštvu u Banjoj Luci, a prije toga je od 1994. do kraja 2006. radio u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) na raznim poslovima, da bi u martu 2014. bio imenovan na poziciju tužioca Tužilaštva BiH te je u oktobru 2019. postavljen za zamjenika glavne tužiteljice.

Zastupao je optužnicu u predmetu protiv Azre Bašić koja je osuđena na 14 godina zatvora za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika počinjene 1992. na području Dervente, kao i Almaza Nezirovića koji je osuđen na šest godina zatvora zbog zločina u tom gradu te Mate Baotića koji je osuđen na jedinstvenu kaznu od 13 godina zatvora zbog zločina nad civilima na području Orašja.

Tužilac Kajganić zastupa i optužnice protiv Ramiza Drekovića, bivšeg komandanta Četvrtog korpusa Armije BiH koji se tereti za zločine počinjene u Kalinoviku, potom u predmetu Đuro Matuzović i drugi koji deset osoba tereti za progon srpskog stanovništva na području Orašja, kao i protiv Adema Kostjerevca, optuženog za zločin na području Zvornika. Prvostepenom presudom iz marta 2021. odbijena je optužnica koja je Kostjerevca teretila za prisiljavanje na seksualni odnos žene srpske nacionalnosti u Zvorniku, uz obrazloženje da zbog propusta u istrazi Tužilaštvo BiH nije moglo podići optužnicu, odnosno što Kostjerevac tokom istrage nije ispitan u skladu s propisima.

Za smjenu Tadić danas je glasalo šest članova Vijeća, pet protiv i jedan suzdržan.

Disciplinskom tužbom iz aprila ove godine Tadić je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavne tužiteljice.

See all News Updates of the Day

Kongresna zastupnica Tenney: Ne želim ni pomisliti da će ponovo doći do sukoba u BiH

Claudia Tenney na jednom od saslušanja Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma.

Claudia Tenney u Zastupničkom domu Kongresa (Republikanska stranka) predstavlja distrikt iz savezne države New York u kojem živi veliki broj ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine (BiH).

Još 80-ih godina prošlog stoljeća posjećivala je Jugoslaviju, a bila je jedina američka zaposlenica u jugoslovenskom konzulatu u New Yorku gdje je radila na projektu Olimpijskih igara u Sarajevu, kojima je i prisustvovala. Tokom rata u BiH pomagala je izbjeglicama koje su pristizale u Sjedinjene Države (SAD), a radi njih je pokrenula i novinu na bosanskom jeziku.

Kao članica Odbora za vanjske poslove Kongresa, za Glas Amerike je komentarisala krizu u BiH, navodeći da bi trebalo razmisliti o Daytonu 2, te naglašavajući važnost snažnije diplomatske aktivnosti BiH u Washingtonu.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.

VOA: Vaša veza sa BiH, odnosno sa bivšom Jugoslavijom, datira još iz ranih 80-ih godina kada ste tamo putovali kao studentica. Možete li objasniti kako se ta veza sa regionom razvijala od početka?

Tenney: "To je pomalo smiješna priča. Otišla sam na Univerzitet Colgate u Hamiltonu, gdje su se moji roditelji upoznali, ali nisam željela provesti ljeto u Hamiltonu, već sam htjela biti dio studijskih grupa. Uvijek sam željela da putujem u inostranstvo i zanimali su me vanjski poslovi. Otišla sam u studijsku grupu, misleći da bih mogla ići u Italiju i studirati renesansnu umjetnost i arhitekturu, jer sam sanjala da postanem umjetnica. Dok sam čekala u kancelariji za studijske grupe, jedna žena je sjedila preko puta mene i rekla: 'zašto ne odeš u Jugoslaviju?'. A ja sam otprilike rekla: 'Jugoslavija - zar nije tamo ubijen Ferdinand?'. Znate, tipično za SAD, to je bilo sve što smo tada znali o Jugoslaviji. Ona je rekla: 'ne, to je nevjerovatno, trebala bi otići'. Tako da sam imala prvu studijsku grupu u Italiji, a onda sam ljeto 1981. provela u Jugoslaviji i jednostavno sam se zaljubila u cijeli region. Stekla sam mnogo prijatelja tamo, bilo je nevjerovatno, veoma raznoliko i zanimljivo. Zatim sam, dok sam još bila na koledžu, radila u bivšem jugoslovenskom konzulatu u New Yorku kao pripravnica. A kada sam diplomirala vratila sam se i radila za konzulat, kao jedini američki uposlenik, posebno se fokusirajući na pripreme za Olimpijadu u Sarajevu 1984. godine. To je bilo jako uzbudljivo. Učila sam hrvatski jezik. Vratila sam se 1984/85. godine, pozvao me zagrebački univerzitet u grupi oko stotinu studenata iz cijelog svijeta. Studirali smo u Dubrovniku tokom ljeta, ko bi to mogao odbiti? Tamo sam odvela roditelje, sestre, drugarice sa fakulteta, moj sin je bio u regionu nekoliko puta.

Zastupnica Claudia Tenney: BiH se treba sama nametnuti u Washingtonu
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:19 0:00

Posebno sam se uključila kada je 1991. izbijao rat. Zvali su me prijatelji iz svih krajeva bivše Jugoslavije, uključujući i Srbiju, koji su pokušavali izaći i otići u Kanadu. Svi su pokušavali otići zbog užasne prirode tih događaja. Za mene kao osobu koja voli ljude iz cijelog regiona bilo je zaista poražavajuće da se to dešava, užasna situacija. Moj sin je bio student u Centru Jevrejske zajednice u Utici. Povezala sam se s ljudima iz jevrejske zajednice, koji su bili solidarni sa onim što se dešavalo Bosancima, te smo počeli raditi na dovođenju velikog broja bosanskih izbjeglica u Uticu. Moj grad Utica je postao neka vrsta magneta za izbjeglice, posebno za Bosance. Vježbala sam jezičke vještine, posebno sa starijim i novim građanima, pomagala sam im. Kada sam vidjela koliko su se Bosanci dobro snašli u našoj zajednici, koliko su dobrodošli i koliko je sve to bilo sjajno, to je nekako vratilo moju povezanost sa regionom. Napravila sam i prve bosanske novine, na bosanskom jeziku, u svojoj zajednici. Učinili smo mnogo sa centrom za izbjeglice, donirali mnogo novca, puno vremena, kako bismo osigurali da njihova tranzicija u SAD bude dobra. A oni su obogatili naše zajednice na nevjerovatan način. Cijela ta situacija bila je zaista tragična. A sada smo tu, sa puno problema koji se ponovo pojavljuju na Balkanu. Kao neko sa tako dugom istorijom i ljubavlju prema regionu i ljudima, osjećam strast prema tome i imam puno saosjećanja za složenost situacije. Mnogi u SAD ne razumiju da je to kapija između Istoka i Zapada, da su ljudi preživjeli i savladali toliko toga, bilo da su ih kroz istoriju zauzimale imperije ili su preživljavali svakojake zločine. Ovo je dugačka priča, ali mislim da je vrijedno da ljudi znaju koliko sam dugo uključena i koliko pokušavam razumjeti i pomoći ljudima iz regiona."

VOA: U međuvremenu ste se kandidovali za poziciju u sudstvu, radili u medijima, zatim za jednog zakonodavca, bili u lokalnoj skupštini, a sada ste u Kongresu, što nas dovodi do mnogo ozbiljnijih tema. Dio ste Odbora za vanjske poslove, koji je nedavno održao saslušanje o situaciji na Zapadnom Balkanu. Kako ste vidjeli saslušanje i pitanja o kojima se razgovaralo, posebno u vezi BiH?

Tenney: "Uvijek sam bila pomalo zabrinuta zbog prirode Daytonskog sporazuma, kada se to dešavalo 90-ih. Brinula me je vrsta balansiranja strana u odnosu na stanje moći, posebno s obzirom na posljedice rata i veliki dio zapadne Bosne koji je pripisan Srbima i Republici Srpskoj, naspram bosanskog dijela - i Hrvata u blizini. Znala sam da je to komplikovano. Ali na saslušanju sam predložila da razmotrimo Dayton 2, kako bismo bili sigurni da u smislu vremena koje je prošlo i onoga što se dogodilo nakon Daytona održavamo stvarne ciljeve i principe Daytona. A to je stvaranje harmoničih odnosa. Čini se da se tu u ovom trenutku osjeća napetost."

VOA: Prije nekoliko dana bila je 26. godišnjica Daytonskog sporazuma, a čini se da je toliko toga ostalo neriješeno, što ste već spomenuli, ili se stvari čak pogoršavaju, korupcija je raširena, retorika podjela je svuda. Iz vaše perspektive, kako je posmatrati kada nešto takvo traje toliko dugo?

Tenney: "Pokušavam da se upoznam sa svim stranama jednačine. Sastala sam se sa Željkom Cvijanović iz Republike Srpske, tražila je sastanak. Nedavno sam se sastala i sa jednom bosanskom grupom u Utici, koja je veoma zabrinuta za očuvanje i zaštitu BiH. Sa hrvatskom stranom se još nisam sastala. Ali voljela bih se sresti sa svima njima, voljela bih da se okupimo i da se pobrinemo da se ne desi nešto - mrzim i da pomislim da će tamo potencijalno ponovo doći do sukoba. Nadam se da stvari neće eskalirati do te tačke. Voljela bih da mogu spojiti mnogo ovih zainteresiranih strana i da ponovo pogledamo tu situaciju. Ali kada sam na saslušanju o Balkanu predložila Dayton 2, State Department je to odbacio. Tako da nisam sigurna kuda Administracija ide, ali mislim da treba da imamo neku vrstu hlađenja i neku vrstu diskusije kako bismo bili sigurni da ćemo deeskalirati svaku retoriku i osigurati da barem gledamo prema naprijed ka idealima o tome šta bi se trebalo dešavati u BiH i pobrinuti se da se to poštuje."

VOA: Tokom saslušanja specijalni izaslanik Gabriel Escobar spomenuo je plan korištenja proširenih ovlaštenja za sankcije, posebno za korupciju. Koliko su po vašem mišljenju sankcije efikasne i važne kao oruđe američke vanjske politike, imajući u vidu da je 2017. godine sankcionisan lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, ali se ništa nije promijenilo; štaviše, on je sada počeo da povlači ovlaštenja sa državnog nivoa i dio je problema o kojem ste već govorili?

Tenney: "Ponekad sankcije, u zavisnosti od njihove prirode i pojedinačne situacije, mogu biti vrlo efikasne, a u nekim slučajevima nisu efikasne. Mislim da je ovo situacija u kojoj trebamo za stol staviti strane kojih se to tiče, sa neutralnom grupom, kako bismo zaista razumjeli gdje leži korupcija, kako možemo spriječiti da se ona događa, koji su njeni pravi razlozi i šta radimo da riješimo problem. Da ne bude zabune, dolazim iz SAD, ali ponekad mediji ne mogu ispričati tačnu priču i osjećam da to zavisi od toga na čijoj strani čitam o čemu se radi. Iako osjećam da je to prirodno urođeno i neodvojivo kada u 49 posto zemlje dominira jedna strana i jedna stranka. To stvari čini pomalo neravnopravnim, kada druge dvije strane nemaju jednakost, uključujući Hrvate, koji su zabrinuti zbog svoje mogućnosti da imaju glas u vladi. Tako da mislim da za sve njih ima puno problema koje treba riješiti. Escobar je apsolutno odbacio Dayton 2, što zastupnik Mike Turner, koji je bio gradonačelnik Daytona u vrijeme rada na sporazumu, spominje svake godine. Mislim da treba ponovo sagledati ekonomsku i političku situaciju – šta se sada dešava u BiH? Kako da unaprijedimo interese svake koalicione grupe u regionu, da deeskaliramo bilo kakvu namjeru sukoba koji bi tamo mogao izbiti, posebno uz mnogo retorike koju čujete? Mislim da je to prava briga. Kontaktirali smo State Department, voljela bih da pokušamo pronaći efikasne načine za neutralisanje oštrih riječi koje smo slušali i postupaka u pokušaju potkopavanja vlasti BiH."

Bivši predsjednik Donald Trump na skupu podrške tadašnjoj kandidatkinji za Kongres Claudiji Tenney.
Bivši predsjednik Donald Trump na skupu podrške tadašnjoj kandidatkinji za Kongres Claudiji Tenney.

VOA: Nedavno ste sa kongresmenom Keatingom bili koautorica dvostranačkog pisma bugarskom ambasadoru, u pokušaju da riješe svoje probleme sa Sjevernom Makedonijom, što bi omogućilo toj zemlji, pa i Albaniji, da započnu pregovarački proces sa Evropskom unijom. Zašto je to važno, po vašem mišljenju?

Tenney: "Da, očito je da smo zabrinuti za cijeli region, pa i za (Sjevernu) Makedoniju. Samo želimo da budemo sigurni da komunikacija postoji, da svaka strana može da komunicira, ostvaruje svoje trgovinske odnose i ima uzajamno korisne odnose, politički i ekonomski, te da ima prilike da napreduje bez nepotrebnog uticaja iz vanjskih izvora. Nažalost, ono što vidite u velikom dijelu Balkana je da se mnoge od ovih država, posebno nakon pandemije, muče ekonomski i postaju zavisne od vanjskih izvora, bilo da se radi o drugim zemljama, o Rusiji u ovoj situaciji u Bugarskoj, a tu su i drugi uticaji. Želimo biti sigurni da to ne ometa našu sposobnost da omogućimo da ove dvije zemlje napreduju, sve dok se pridržavaju poretka zasnovanog na pravilima. Moramo imati poredak u kojem se ljudi pridržavaju pravila, gdje minimiziramo korupciju i osnažujemo demokratske principe koji se tamo dešavaju, bez previše uplitanja. Ne želim da dolazimo kao SAD i da se miješamo, ali mislim da SAD mogu obezbijediti resurse i dati model za ove grupe da rade zajedno. Te zemlje moraju da rade u okviru poretka zasnovanog na pravilima i minimiziraju korupciju, vanjske uticaje i poluge koje se na njih mogu staviti iz zemalja poput Rusije ili Kine. To su pitanja zbog kojih sam napisala pismo sa zastupnikom Keatingom kako bih bila sigurna da Escobar i drugi znaju da smo zabrinuti za održavanje tog poretka u regionu."

VOA: Spomenuli ste Kinu i Rusiju, spomenuli ste i na saslušanju njihove geopolitičke interese u regionu. Šta vidite kao ključne tačke tih interesovanja? I šta bi SAD trebale učiniti da se tome suprotstave?

Tenney: "Prije svega, ako pogledate Balkan, on je idealan za pristup Mediteranu i Bliskom istoku. Na bivšu Jugoslaviju, čak i do Grčke, gledalo se kao na kapiju između Istoka i Zapada. Dakle, strateški je i geopolitički locirana na mjestu koje bi koristilo Rusiji i Kini. Postoje i interesovanja za minerale u ovim zemljama koji se istražuju i potencijalno eksploatišu, a tu su i ekonomska pitanja, bilo da se radi o radnoj snazi ili o drugim stvarima koje će iskorištavati. Želimo da budemo sigurni da nijedna od ovih zemalja nije pod uticajem i nije u obavezi prema nekim od ovih moćnijih entiteta koji na umu imaju samo vlastiti interes, a ne zaštitu i promociju tih država."

VOA: Kina se u prošlosti najviše zanimala za ekonomiju. Rusija se bavila i drugim aspektima, političkim, vojnim, tu su i dezinformacije, ona ima snažan odnos posebno sa srpskim stanovništvom u svim zemljama. Ali nedavno su u Vijeću sigurnosti UN-a obje zemlje na neki način zauzele politički stav, protiveći se imenovanju novog visokog predstavnika, čemu su se suprotstavile SAD i druge zemlje, ali nisu htjele ni da visoki predstavnik govori u Vijeću sigurnosti UN-a. Koliko je opasan taj novi razvoj događaja, ako ga tako možemo opisati?

Tenney: "Očigledno je velika zabrinutost da moćne sile, kao što su Rusija i Kina - Kina je vjerovatno najmoćnija u smislu svoje ekonomske i populacijske prednosti, svoje globalne želje da bude svjetski hegemon - očigledno imaju ogroman utjecaj, uz nespremnost da se pridržavaju poretka zasnovanog na pravilima, što je prava misija UN-a, uz okupljanje ljudi. Zato sam zabrinuta kako da radimo sa ovim “igračima” širom svijeta. Mislim da SAD mogu biti snažna sila na takvim mjestima. Znam da mnogi ne vole intervencije SAD-a, ali ne govorim o intervenciji, govorim o pomoći da se osigura da ove zemlje koje su prošle kroz rat, kao što je bivša Jugoslavija, kroz siromaštvo, da isplivaju u tržišnoj ekonomiji, nakon pandemije, sa mnogo problema koje nisu u mogućnosti da riješe same. Ali ako SAD samo odu, uticaj Rusije i Kine će biti zaista razoran. Ne možemo priuštiti da vidimo slom demokratskih principa. To je uvijek bilo teško područje, ali mislim da uz snažno vodstvo, uz promovisanje i zaštitu situacije zasnovane na pravilima, možemo barem deeskalirati. Također, možemo umanjiti potrebu ovih zemalja da gledaju prema Kini i Rusiji. Zato se želim pobrinuti da SAD ne pokazuju slabost i ne izgledaju kao da nas nije briga, jer to je od vitalnog značaja za naše interese i za bezbjednost Amerike."

VOA: Kako komentarišete to što je BiH jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije pozvana na Samit za demokratiju sljedeće sedmice, kakvu poruku to šalje?

Tenney: "Ne razumijem zašto. Razgovarala sam o tome sa ovom bosanskohercegovačkom grupom prije nekoliko dana i zaista mislim da trebamo apelirati i pritisnuti da se Bosna uključi. Ne znam zašto, jednostavno ne razumijem. Nema apsolutno nikakvog razloga da Bosna ne bude uključena. To je nesretna okolnost jer mislim da ima puno prilika za Bosnu i mislim da moramo biti sigurni da su one zaštićene. Ako postoji razlog, legitiman ili neki drugi, hajde da to popravimo i pobrinemo se da Bosna bude u zajednici demokratija jer ona zaslužuje da bude tamo."

VOA: Ima li nešto što nismo pitali, a smatrate da je važno spomenuti u ovom kontekstu?

Tenney: "U svojoj ulozi u Odboru za vanjske poslove želim upoznati svaki entitet, svaku državu, svaku frakciju koju mogu. Sastala sam se sa Republikom Srpskom, voljela bih da se sretnem i sa predstavnikom BiH i da se pobrinem da se svi sastajemo. I zato pozivam, ako mogu, ako bi se neko javio u našu kancelariju, mi bismo voljeli da ih ugostimo i imamo sastanak i dovedemo druge članove Odbora za vanjske poslove da razgovaraju o tim pitanjima. Mislim da ih se treba saslušati. Imala sam odličan razgovor u ponedjeljak sa ljudima, sa predstavnikom iz BiH, i osjećam da se njihovi glasovi ne čuju za stolom. Sada ste spomenuli - zašto je Bosna izostavljena? Ali mislim da trebamo biti agresivni i mislim da se Bosna zaista treba sama nametnuti i ući u razgovore. I zato ih pozivam da se obrate mojoj kancelariji, da se jave (Gregory) Meeksu, koji je predsjedavajući Odbora za vanjske poslove, visokorangiranom članu Michaelu McCaulu i svima koji su uključeni, posebno u Evropskom pododboru. Želimo čuti od Bosne. Želimo osnažiti Bosnu. I želimo da bude ravnopravna sa drugim državama na Balkanu."

Bijela kuća i State Department bez konkretnog odgovora o nepozivanju BiH na Samit za demokratiju

Bijela kuća

Bosna i Hercegovina (BiH) je jedina država Zapadnog Balkana koja nije na spisku učesnika Samita za demokratiju, kojeg Bijela kuća organizuje 9. i 10. decembra.

Glas Amerike postavio je Bijeloj kući i State Departmentu upit zbog čega je takva odluka donesena, ali u njihovim odgovorima nije preciziran tačan razlog.

Iz State Departmenta navode da su Sjedinjene Države „kontaktirale regionalno raznolik skup demokratija čiji će napredak i predanost unaprijediti pravedniji i mirniji svijet“, dodajući da im je cilj da budu „što inkluzivniji, unutar logističkih ograničenja“.

„Radit ćemo na tome da osiguramo da svi relevantni glasovi i stavovi budu uključeni u proces Samita. Nastavit ćemo da se angažujemo sa učesnicima Samita i drugim vladama širom svijeta na rješavanju demokratskog nazadovanja, promovisanju poštovanja ljudskih prava i odbrani od korupcije u zemlji i inostranstvu – bilo da se taj posao odvija unutar ili van okvira Samita. Dugoročno gledano, nastojimo da uključimo sve zemlje koje pokažu istinsku volju u preuzimanju obaveza koje podržavaju ciljeve Samita“, stoji u odgovoru State Departmenta.

Ni glasnogovornica Bijele kuće, Jen Psaki, nije dala precizniji odgovor. Ona je na pitanje novinara Glasa Amerike navela da je cilj bio da se na Samit pozove niz učesnika i da to ne znači da svi oni koji su pozvani automatski dobijaju američko odobravanje, pošto sve demokratije predstavljaju rad u progresu.

„To ne znači ni neodobravanje ili negativnu oznaku za one koji nisu pozvani“, izjavila je Psaki na pres konferenciji.*

Američki zvaničnici i analitičari koje su novinari Glasa Amerike kontaktirali u proteklim danima bili su iznenađeni nepozivanjem BiH, ali niko nije raspolagao preciznijim informacijama o razlozima.

U razgovoru za Srpski servis Glas Amerike, Damon Wilson, predsjednik američke organizacije „Nacionalna zadužbina za demokratiju“, rekao je da vjeruje kako je dio razloga što BiH nije među učesnicima to što je „Bosna neuredna priča“.

„Pitanje je ko bi bio za stolom, kako bi se to uradilo. Disfunkcionalnost je ta koja omogućava Bosni da ne postigne ono za što zaista ima potencijal“, rekao je Wilson.

Samit prilika za jačanje demokratije

Na spisku sa web stranice State Departmenta navedeno je 111 učesnika virtualnog Samita: 110 država i Evropska unija. Također se navodi da je riječ o prvom od dva takva samita, te da će na njemu učestvovati i predstavnici civilnog i privatnog sektora.

Američke institucije nisu davale objašnjenja zašto neke zemlje jesu ili nisu dobile poziv.

Kada je medij „Politico“ početkom novembra objavio preliminarnu listu učesnika, na njoj osim BiH, nije bilo ni Kosova i Srbije. U međuvremenu, obje zemlje su bile diplomatski aktivne po ovom pitanju, te su se našle na konačnom spisku.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu Glasu Amerike dali komentar na to što BiH nije dio ovog međunarodnog događaja.

Predsjednik SAD Joe Biden je od početka mandata govorio da je jedan od ciljeva njegove administracije obnova i jačanje demokratije u Sjedinjenim Državama ali i na drugim mjestima.

Jen Psaki, glasnogovornica Bijele kuće, rekla je za Glas Amerike da je Samit prilika za lidere „da diskutuju o izazovima i prilikama sa kojima se suočavaju demokratske vlade, te o tome kako demokratije mogu davati rezultate svojim građanina, zasnovano na tri ključna principa jačanja demokratije: odbrani protiv autoritarizma, borbi protiv korupcije, te promovisanju ljudskih prava“.

Psaki je dodala da će se predsjednik Biden i drugi vodeći američki zvaničnici obratiti na Samitu, te da će se na plenarnim sesijama sresti sa liderima država, dok će biti održavane i posebne tematske sesije.

* Ovaj paragraf je naknadno promijenjen, te dopunjen novijom i konkretnijom izjavom Jen Psaki.

Blinken: Bh. lideri trebaju građanima osigurati bolju budućnost

Antony Blinken

Uoči OSCE samita koji se održava u Švedskoj, američki državni sekretar Antony Blinken u objavi na Twitteru se osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu.

„Sjedinjene Države ostaju čvrste u opredijeljenosti za suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Lideri BiH bi se trebali okrenuti od opasne politike i izgraditi konsenzus kako bi osigurali bolju budućnost za sve njene građane”, navodi Blinken na Twitteru.

Blinken dolazi na OSCE samit u Stockholm iz Latvije, gdje su u glavnom gradu te zemlje sastanak održali ministri vanjskih poslova NATO-a.

Glavni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare u Rigi na NATO sastanku je izjavio kako Alijansa podržava teritorijalni integritet BiH, navodeći i da vlada zabrinutost zbog retorike Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, koja podriva Dejtonski sporazum i izgradnju stabilne BiH.

OSCE samit, koji se održava jednom godišnje, pruža ministrima vanjskih poslova 57 država članica OSCE-a priliku da razmotre i procijene aktivnosti Organizacije i ojačaju dijalog o sigurnosnim pitanjima koja se vežu za OSCE.

Samit će trajati 2. i 3. decembra.

Stoltenberg: Dodikova zapaljiva retorika podriva Dejton

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg gestikulira dok razgovara s medijima tokom konferencije za novinare na marginama sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Rigi, Latvija, u utorak, 30. novembra 2021. (AP Photo/Roman Koksarov)

"NATO snažno podržava integritet Bosne i Hercegovine", izjavio je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO saveza, na konferenciji za novinare u Rigi nakon sastanaka šefova diplomatija država članica Alijanse.

Dodao je da NATO u BiH ima historiju. "Ušli smo u Bosnu 1990-ih i tamo okončali brutalni etnički rat. I od tada je NATO u Bosni, blisko sarađujući sa Evropskom unijom."

"I o tome smo zapravo razgovarali sa našim zapadnoevropskim partnerima danas, Švedskom, Finskom i visokim predstavnikom Josepom Borrellom, o važnosti toga da NATO i EU nastave blisko sarađivati u Bosni i Hercegovini. Naravno, zabrinuti smo zbog veoma agresivne retorike gospodina [lidera bosanskih Srba Milorada] Dodika", naveo je šef NATO-a.

"Njegova zapaljiva retorika samo podriva Dejtonski sporazum i napore da se izgradi stabilna, multietnička Bosna i Hercegovina."

Istakao je da će NATO nastaviti da pruža podršku BiH.

“Jedna od rijetkih multietničkih institucija u BiH su Oružane snage. I to je uspješna priča NATO-a. Zato što smo zaista pomogli da se izgradi i obuči kao multietnička institucija. Sve što to može potkopati, naravno, mi ćemo učiniti sve da do toga ne dođe, jer su nam potrebne multietničke institucije, državne institucije, uključujući i Oružane snage", zaključio je Stoltenberg.

Inače, predstavnici iz Republike Srpske ne učestvuju u radu državnih institucija otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.

Od tada je lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik više puta ponovio da će entitet RS povući saglasnost na sporazume o formiranju Oružanih snaga, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, te Upravi za indirektno oporezivanje.

On je odbacio međunarodnu zabrinutost da bi takav plan mogao da izazove ponovni sukob u BiH.

Sjedinjene Američke Države su ranije saopštile da "ne postoji ustavni način" da se većinski srpski entitet, Republika Srpska, jednostrano povuče iz nacionalnih institucija. Dodik kaže da institucije koje želi da napusti nisu upisane u dejtonski ustav, već su nastale amandmanima.

Blok 7 TE Tuzla: BiH prekršila obaveze nezakonitom garancijom za kineski kredit

Termoelektrana Tuzla, decembar 2020.

Državna garancija za kredit kineske Eximbanke za izgradnju novog Bloka 7 TE Tuzla je nezakonita prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, potvrdilo je Ministarsko vijeće Energetske zajednice. 

Ukoliko se ovaj projekat, ipak, realizuje to će spriječiti BiH da ispuni obaveze dekarbonizacije svoje ekonomije u narednim desetljećima.

Ministarsko vijeće Energetske zajednice je na jučerašnjoj sjednici odlučilo da je BiH prekršila svoje obveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici u vezi s projektom Tuzla 7.

U saopštenju objavljenom na stranici Energetske zajednice navodi se da ovaj Ugovor uključuje načelnu zabranu državne pomoći u članu 18.

Nakon obrazloženog zahtjeva Sekreterijata Energetske zajednice i saslušanja njegovog Savjetodavnog odbora sastavljenog od pet neovisnih pravnika, Ministarsko vijeće Energetske zajednice odlučilo je da je odluka Vijeća za državnu pomoć BiH u suprotnosti s člankom 18. Ugovora o Energetskoj zajednici, jer garancija nije izdana pod komercijalnim uslovima.

Dirk Buschle, zamjenik direktora i pravni savjetnik Sekreterijata EZ rekao je da je ova odluka Ministarskog vijeća prekretnica za Energetsku zajednicu, te da njene institucije mogu, i hoće, provoditi akcije pri kršenju ovih obveza.

„Sada je jasno da ugovorne stranke Energetske zajednice moraju primjenjivati isti nivo kontrole kao i Evropska unija u provjeravanju izravne ili neizravne pomoći dodijeljene preduzimačima u energetskom sektoru“, rekao je Buschle.

Garanciju za kredit od 614 milijuna evra od kineske Eximbanke, za izgradnju termoelektrane Tuzla 7 snage 450 MW, Vijeće za državnu pomoć BiH odobrilo je u julu 2018. U septembru iste godine, Aarhus centar BiH i Bankwatch su podnijeli prigovor na ovu odluku.

Nakon što je analiza prigovora pokazala da ova odluka krši EU legislativu, Sekretarijat Energetske zajednice dvaput je savjetovao Parlament Federacije BiH da ne odobri garanciju.

Zastupnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH su se oglušili o upozorenja i odobrili su garanciju 7. marta i 1. aprila 2019. godine.

Otkako je garancija odobrena, projekat je ugrožen i dodatnim problemima, posebno povlačenjem General Electrica kao glavnog dobavljača opreme. Američka kompanija objavila je da se povlači s energetskog tržišta ugljena zbog globalnog trenda postupnog ukidanja proizvodnje takve energije.

Nakon toga, izvođač radova, kineska Gezhouba Group, ponudila je alternativnu kinesku tehnologiju koju Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo trenutno razmatra.

„Sada imamo i zvaničnu potvrdu da je garancija za kredit za Tuzlu 7 nezakonita, tako da se sada otvara i pitanje zakonitosti ugovora sa Gezhoubom. Što je još potrebno bosanskohercegovačkim donosiocima odluka da napokon prihvate činjenicu da je Blok 7 TE Tuzla propala avantura?“, rekao je Denis Žiško iz Aarhus centra Tuzla.

On je dodao da su strahovi oko snabdijevanja BiH električnom energijom prenapuhani.

„Ako prestanemo rasipati energiju i napokon počnemo ulagati u obnovljive izvore (solar i vjetar), Tuzla 7 se lako može zamijeniti“, kaže Žiško.

Nezavisni operator prenosnog sistema Bosne i Hercegovine potvrdio je da i ako Tuzla 7 ne bude izgrađena, snabdijevanje električnom energijom neće biti ugroženo najmanje do 2030. godine, a i tada samo ako potrošnja električne energije bude veća od očekivane.

„Tuzla 7 je relikvija iz prošlosti“, kaže Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreža.

Ona smatra da će ovaj projekat završiti kao obveza za BiH na isti način kao što se to desilo sa Blokom 6 termoelektrane Šoštanj u Sloveniji.

„Zbog nerealno niskih cijena ugljena korištenih u studiji izvodljivosti i neizbježnog uvođenja takse na CO2 emisije“, rekla je.

Presudom Ministarskog vijeća Energetske zajednice okončan je dugi postupak koji je uključivao saradnju s Vijećem za državnu pomoć Bosne i Hercegovine, kao i proces medijacije.

Bosna i Hercegovina je sada u obavezi da ispravi greške kojim je prekršila svoje obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG