Izdvojeno
Milanko Kajganić izabran za vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH
Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) imenovalo je na poziciju vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanka Kajganića, dosadašnjeg rukovodioca Odjela za ratne zločine i zamjenika glavne državne tužiteljice Gordane Tadić – koja je ranije danas smijenjena sa ove pozicije.
Podvijeća na nivou Bosne i Hercegovine. Kajganić je 2014. godine imenovan na poziciju tužioca Državnog tužilaštva, a za zamjenika glavne državne tužiteljice izabran je 2019. godine zajedno sa Dianom Kajmaković.
Predsjednik Vijeća Halil Lagumdžija je kazao kako je na sjednici Podvijeća predložio Dianu Kajmaković za ovu poziciju, cijeneći sve što je radila u tužilačkoj karijeri. Rekao je da je Kajganić pozitivna osoba, “ali imajući u vidu mladost, rekao sam da će kroz par godina biti dobar tužilac”.
Vijeće je biralo vršioca dužnosti nakon što je ranije danas na sjednici potvrdilo odluku Drugostepene disciplinske komisije kojom je Gordana Tadić smijenjena sa pozicije glavne državne tužiteljice zbog disciplinskih prekršaja.
Izbor vršioca dužnosti vršen je od četiri njena zamjenika – Ismeta Šuškića, Ozrenke Nešković, Milanka Kajganića i Diane Kajmaković.
“Oni su jedini mogući kandidati za vršioca dužnosti glavnog tužioca do okončanja konkursne procedure”, naveo je ranije danas Lagumdžija, pojašnjavajući kako Tužilaštvo BiH ne može biti bez glavnog tužioca.
Željka Radović je kazala da je Kajganić od 2019. godine, kada je imenovan za zamjenika glavnog tužioca, nakon čega je postao i rukovodilac Odjela za ratne zločine, pokazao svoj autoritet.
“Stanje Odjela za ratne zločine se popravilo u pogledu rada i rezultata, izvještavanja, poštivanja svih odluka Vijeća kad su rokovi u pitanju”, navela je Radović, dodajući kako je Kajganić njen prijedlog.
S njom mišljenje nije dijelio Mustafa Šabić koji je naveo kako Kajganić ima sedam godina kao tužilac. On je naveo kako je njegov izbor bila Diana Kajmaković, poznavajući da je ona radila jako složene slučajeve.
“Ja nemam dileme da je Podvijeće predložilo pravog kandidata. Ovo što je govorio kolega Šabić da kandidat ima manje iskustva meni ukazuje da je ovo pravi kandidat. Ako je uspio biti tako sposoban sa tim radnim stažom, kakav će biti kad bude imao 27 godina radnog staža. Prijedlog podvijeća je pravi i dat ću glas Milanku Kajganiću”, kazala je Jadranka Stanišić.
Milanko Kajganić je rođen u Doboju. Srednju školu unutrašnjih poslova je završio u Banjoj Luci, gdje je 1998. godine i diplomirao na Višoj školi unutrašnjih poslova. Nakon toga je 2005. diplomirao na banjalučkom Pravnom fakultetu, dok je pravosudni ispit položio 2008. godine.
Od početka 2007. do sredine marta 2014. je bio zaposlen u Specijalnom tužilaštvu u Banjoj Luci, a prije toga je od 1994. do kraja 2006. radio u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) na raznim poslovima, da bi u martu 2014. bio imenovan na poziciju tužioca Tužilaštva BiH te je u oktobru 2019. postavljen za zamjenika glavne tužiteljice.
Zastupao je optužnicu u predmetu protiv Azre Bašić koja je osuđena na 14 godina zatvora za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika počinjene 1992. na području Dervente, kao i Almaza Nezirovića koji je osuđen na šest godina zatvora zbog zločina u tom gradu te Mate Baotića koji je osuđen na jedinstvenu kaznu od 13 godina zatvora zbog zločina nad civilima na području Orašja.
Tužilac Kajganić zastupa i optužnice protiv Ramiza Drekovića, bivšeg komandanta Četvrtog korpusa Armije BiH koji se tereti za zločine počinjene u Kalinoviku, potom u predmetu Đuro Matuzović i drugi koji deset osoba tereti za progon srpskog stanovništva na području Orašja, kao i protiv Adema Kostjerevca, optuženog za zločin na području Zvornika. Prvostepenom presudom iz marta 2021. odbijena je optužnica koja je Kostjerevca teretila za prisiljavanje na seksualni odnos žene srpske nacionalnosti u Zvorniku, uz obrazloženje da zbog propusta u istrazi Tužilaštvo BiH nije moglo podići optužnicu, odnosno što Kostjerevac tokom istrage nije ispitan u skladu s propisima.
Za smjenu Tadić danas je glasalo šest članova Vijeća, pet protiv i jedan suzdržan.
Disciplinskom tužbom iz aprila ove godine Tadić je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavne tužiteljice.
See all News Updates of the Day
BiH: U javnim nabavkama godišnje se gubi 400 miliona
Zloupotrebama u procesu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini godišnje se gubi oko 400 miliona konvertibilnih maraka. Nevladin sektora smatra da je jedno od rješenja za smanjenje korupcije u ovoj oblasti donošenje novog zakona o kojim bi bile uvedene znatno veće sankcije za odgovorne.
Turska u novom Erdoğanovom mandatu: Obnavljanje veza sa Washingtonom?
Novoizabrani turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan suočava se s izazovom balansiranja veza između Rusije i zapadnih saveznika. Veto Ankare na kandidaturu Švedske za članstvo u NATO-u je ključni test njene lojalnosti, a analitičari smatraju da Erdoğan možda traži obnavljanje veza sa Vašingtonom.
SAD: Vanredno stanje za LGBTQ+ populaciju
Kampanja za ljudska prava objavila je vanredno stanje za LGBTQ+ zajednicu u SAD i smjernice u kojima se navodi koji su diskriminativni zakoni donijeti u svakoj saveznoj državi, uz informacije o tome koja prava ima zajednica, kao i obavještenja kome se obratiti za zdravlje i bezbjednost.
Uz upozorenje o trenutnoj političkoj klimi, najveća organizacija u SAD koja se bavi pravima lezbejki, gej, biseksualih, transrodnih i kvir Amerikanaca kaže da upozorenja za putovanja na opasna mjesta nisu dovoljna pomoć ljudima koji žive u takozvanim neprijateljski nastrojenim državama.
Kampanja je navela da preduzima mjere kako bi odgovorila na opasan rast diskriminatornog zakonodavsta koji je bez presedana u saveznim državama ove godine, sa više od 70 zakona protiv LGBTQ+ zajednice u 2023. godini što je dvostruko više od prošle godine. U izvještaju "LGBTQ+ Amerikanci pod napadom" navodi se da su ti akti dio koordinisanih republikanskih napora, koje su podržale "ekstremističke grupe koje imaju izdašne fondove".
Smjernice date pod naslovom “Odbrana LGBTQ+ Amerikanaca” nude informacije kako se podnosi prijava zbog narušavanja građanskih prava i navodi gdje se može naći finansijska pomoć ili posao u onome što naziva "bezbjednim državama". U dijelu pod nazivom "Upoznajte svog neprijatelja/ Opoziciju" navodi se kako se angažovati u lokalnom aktivizmu i protiviti naporima protiv LGBTQ+ zajednice i kako se snaći u teškim razgovorima sa prijateljima i porodicom.
Smjernice imaju za cilj da pomognu milionima ranjivih osoba, "bez obzira da li planiraju da na ljeto putuju negdje gdje je povećana opasnost za LGBTQ+ ljudima, ili žive u državama čije u kojima se zakonima i političkim ekstremizmom stavlja meta na naša leđa", navodi u saopštenju Keli Robinson, predsjednica Kampanje za ljudska prava.
Objavljivanje vanrednog stanja se događa prvi put u istoriji Komiteta za ljudska prava i stiže u momentu kada u državama koje drže republikanci usvajaju zakone usmjerene prema ljudima u odnosu na njihov identitet, kao što je nekoliko zakona koji osporavaju transrodnost, od korištenja ličnih zamjenica do toaleta, ili zdravstenih usluga.
Među posljednjima u seriji zakona, je onaj koji je u završnoj proceduri u Luizijani koji će zabraniti zaposlenima u javnim školama da sa djecom školskog uzrasta raspravljaju o seksualnoj orjentaciji ili polnom identitetu. Zakon je sličan onome koji su kritičari u Floridi nazvali "Ne reci gej" kojim se zabranjuje razgovor ili nastava o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu u uzrastima od predškolskog do trećeg razreda osnovne škole.
Rusija: Novinarima "neprijateljskih zemalja" zabranjeno prisustvo na forumu u Sankt Petersburgu
Rusija je saopštila da novinarima iz zemalja koje se smatraju "neprijateljskim" neće biti dozvoljeno da prisustvuju ovogodišnjem Međunarodnom ekonomskom forumu u Santk Petersburgu, što se tumači kao najnoviji potez Kremlja da spriječi zapadne novinare da izvještavaju o Rusiji.
MOSKVA - Ekonomski forum koji se održava svake godine od 1997. godine smatra se ruskom verzijom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Predsjednik Vladimir Putin koristi forum, jedan od najznačajnijih događaja u zemlji, da promoviše rusku ekonomiju globalnim investitorima. Ove godine forum će se održati od 14. do 17. juna.
Zapadnim novinarima nikada nije bilo zabranjeno da prate forum na ovaj način, navodi Reuters. Nova zabrana, objavljena u subotu, donijeta je usred stalno rastućih tenzija između Moskve i zapadnih zemalja koje su uvele sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini.
„Odlučeno je da se ovog puta ne akredituju mediji iz neprijateljskih zemalja “, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju Tass.
Listu „neprijateljskih zemalja” čine one koje su sankcionisale Rusiju zbog rata u Ukrajini.
„Interesovanje za forum uvijek veliko, svim ostalim novinarima biće omogućeno prisustvo na mjestu dešavanja", rekao je Peskov.
Neki zapadni novinari su prvobitno bili akreditovani da prate forum ove godine. Moskovski biro Reutersa dobio je potvrdu o akreditaciji u četvrtak, ali je sljedećeg dana obaviješten da je akreditacija otkazana.
Strani novinari već masovno napuštaju Rusiju iz bezbjednosnih razloga otkako je ta zemlja napala Ukrajinu prošle godine.
Oni koji su odlučili da ostanu suočavaju se sa eskalirajućim rizicima, uključujući proizvoljno pritvaranje. Američki reporter Evan Gerškovič, koji radi za The Wall Street Journal, priveden je više od dva mjeseca u Rusiji zbog optužbi za špijunažu koje on i američka vlada negiraju.
Plastični otpad guši planetu
Sastanak komiteta Ujedinjenih naroda posvećen iskorijenjivanju zagađenja plastikom počeo je u Parizu. Plastika se gomila od okeanskog dna do deponija. Proizvođači su započeli prelazak na biorazgradive materijale, ali milijarde tona ovog otpada već se nalazi u našem okruženju
