Izdvojeno
Džaferović i Komšić odbili sastanak sa Lavrovom
Nakon što se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov jučer sastao u Istočnom Sarajevu sa Miloradom Dodikom, on posjetu danas nastavlja sastankom sa članovima Predsjedništva BiH.
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili da prisustvuju susretu sa Lavrovom.
Komšić je istakao dva razloga - izostanak zastave BiH tokom jučerašnjeg sastanka sa Dodikom, te izjava Lavrova u kojoj ispravnom smatra rezoluciju Narodne skupštine RS o vojnoj neutralnosti. Rekao je da ova dva primjera pokazuju nepoštivanje institucija BiH.
„Odluka nije donesena lagano”, rekao je Komšić.
Džaferović se osvrnuo na izjavu Lavrova vezanu za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, rekavši da to „zagovaraju snage koje stalno govore o secesiji i koje govore o dodatnim etničkim podjelama”.
Džaferović je rekao da je ideja bila otići na sastanak i sve to reći Lavrovu, ali su procijenili da neodlaskom šalju jaču poruku.
Radio Slobodna Evropa prenosi da je Dodik je nakon susreta sa Lavrovom, nazvao njihov potez „nedoraslim ponašanjem kojim su nanijeli štetu upravo onome za šta se formalno zalažu, a to je BiH”.
Po dolasku u BiH i razgovorom sa Dodikom dan ranije, Lavrov je održao konferenciju na medije, rekavši, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, da je Daytonski sporazum „temelj funkcionisanja BiH, te da „treba poštovati ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta”.
„Znam kako je teško bilo da se izgradi Dejtonski sporazum i bez jedne komponente može biti ugrožen cijeli sistem i postati prijetnja za stabilnost. Daytonski sporazum ne stvara prepreke između odnosa BiH i Evropske unije. Ne miješamo se u taj proces”, rekao je Lavrov.
Tokom vikenda, u sarajevskoj Vijećnici povodom obilježavanja 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma ambasador Nelson je rekao: „Sada je vrijeme da se naprave naredni koraci, ključni za budućnost. Kako bismo to uradili moramo unaprijediti sporazum (Daytonski), jer namjera nije nikada bila da on bude vječan. Njegovi nedostaci moraju i mogu biti popravljeni.”
Jučer je poruku povodom 25. godišnjice Daytonskog sporazuma poslao i novoizabrani američki predsjednik Joe Biden.
„Ova godišnjica prilika je za sve strane da razmisle o mogućnosti svjetlije budućnosti i da se ponovo obave teški, ali neophodni koraci za izgradnju potpuno funkcionalne Bosne i Hercegovine za sve njene građane”, stoji u Bidenovoj poruci.
Lavrov je, nakon jučerašnjeg sastanka sa Dodikom, rekao i da Rusija smatra da je ispravna odluka entiteta RS o vojnoj neutralnosti, a što je Dodik obrazložio da se po tom pitanju prate stavovi u Srbiji.
Zvaničnici u RS-u se žestoko protive članstvu BiH u NATO savez, što je suprotno sa stavovima u drugom entitetu – Federaciji BiH.
Na jučerašnjoj konferenciji za medije u Istočnom Sarajevu, ruski ministar vanjskih poslova se dotakao i Ureda visokog predstavnika, dodavši da zalaže za njegovo ukidanje i da je prevaziđen.
Iz Ambasade SAD u BiH ranije su za Radio Slobodna Evropa rekli kriteriji za okončanje međunarodne supervizije izneseni u programu 5 + 2.
Ono što je Lavrov rekao ne razlikuje se od onog što Dodik godinama govori, a koji je posjetu ruskog šefa diplomatije okarakterisao u Istočno Sarajevo okarakterisao kao dolazak „najdražeg gosta”.
BiH je od šest zemalja Zapadnog Balkana najranjivija na ruski utjecaj, pokazao je izvještaj NATO centra izvrsnosti za strateške komunikacije objavljen ranije ove godine. Rusija djeluje destabilizirajuće, koristeći komplikovano društveno, političko i ekonomsko okruženje, nedostatak strateške orijentacije države i podijeljenost oko euroatlantskih integracija, navodi se u izvještaju.
„Rusija pokušava zadržati svoju poziciju na Zapadnom Balkanu, ne samo zato što Zapadni Balkan predstavlja veliki ekonomski i politički dobitak, nego Rusija pokušava signalizirati Zapadu da je i dalje važan igrač”, rekao je Rufin Zamfir, autor izvještaja Rizici i ranjivosti na Zapadnom Balkanu.
See all News Updates of the Day
Trump odabrao Marca Rubija za državnog sekretara
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da nominira republikanskog senatora Marca Rubija za američkog državnog sekretara.
"On će biti snažan zagovornik naše nacije, pravi prijatelj našim saveznicima i neustrašivi ratnik koji nikada neće ustuknuti pred našim protivnicima", naveo je Trump u izjavi.
Izbor bi trebao doći kao olakšanje za američke partnere zabrinute da bi se Trumpova administracija mogla povući iz svoje globalne mreže saveza, uključujući NATO, s obzirom na Trumpov pristup vanjskim poslovima koji je više "Amerika na prvom mjestu".
Rubio (53) se proteklih godina zalagao za mišićavu vanjsku politiku u odnosu na geopolitičke neprijatelje Amerike, uključujući Kinu, Iran i Kubu.
U posljednjih nekoliko godina ublažio je neke svoje stavove kako bi se više uskladio s Trumpovim stavovima. Novoizabrani predsjednik optužuje bivše predsjednike SAD-a da su doveli Ameriku u skupe i uzaludne ratove i zalagao se za suzdržaniju vanjsku politiku.
Rubio je u nedavnim intervjuima rekao da Ukrajina treba da traži sporazumno rješenje sa Rusijom, a ne da se fokusira na vraćanje cjelokupne teritorije koju je Rusija zauzela u posljednjoj deceniji. On je također bio jedan od 15 republikanskih senatora koji su glasali protiv paketa vojne pomoći Ukrajini od 95 milijardi dolara, usvojenog u aprilu.
"Nisam na strani Rusije - ali nažalost stvarnost je da će se rat u Ukrajini završiti sporazumnim rješenjem", rekao je Rubio za NBC u septembru.
Rubijev izbor ima domaći, ali i međunarodni značaj.
Rubio će vjerovatno pridavati mnogo veći značaj Latinskoj Americi nego bilo koji prethodni državni sekretar, rekao je Mauricio Claver-Carone, Rubijev saveznik, bivši predsjednik Međuameričke razvojne banke i bivši pomoćnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Latinsku Ameriku u prvoj Trumpovoj administraciji.
Rubio je bio jedan od tri posljednja Trumpova kandidata za potpredsjednika. Novoizabrani predsjednik je na kraju izabrao američkog senatora JD Vancea.
Za vrijeme Trumpovog mandata 2017-2021, na primjer, Rubio je susponzorirao zakon koji bi otežao Trumpu da se povuče iz Sjevernoatlantskog saveza, zahtijevajući od dvije trećine Senata da ratificira povlačenje.
Trump je godinama kritikovao zemlje članice NATO-a koje nisu uspjele da ispune dogovorene ciljeve vojne potrošnje i upozoravao je tokom kampanje da ne samo da će odbiti da brani nacije "delinkventne" u finansiranju, već će takođet ohrabriti Rusiju da njima „radi šta god želi”.
Peking je sankcionirao Rubija 2020. zbog njegovog stava o Hong Kongu nakon demokratskih protesta.
Najvažnije, Rubio je pozvao Ministarstvo finansija 2019. godine da pokrene reviziju nacionalne sigurnosti popularne kineske aplikacije za društvene mreže TikTok koju je kupila Musical.ly, što je potaknulo istragu i problematičan nalog za prodaju.
Kao najviši republikanac u obavještajnom odboru Senata, on je također nastavio s Bidenovom administracijom, zahtijevajući da blokira svu prodaju Huaweiju ranije ove godine nakon što je sankcionirana kineska tehnološka kompanija objavila novi laptop koji pokreće Intel AI procesorski čip.
Rubio, čiji je djed pobjegao sa Kube 1962. godine, također je otvoreni protivnik normalizacije odnosa s kubanskom vladom, što Trump prihvata.
Šef podkomiteta Predstavničkog doma koji nadgleda poslove Latinske Amerike, on je također čest i žestoki kritičar vlade Nicolasa Madura u Venecueli.
Biden poželio dobrodošlicu Trumpu. Novoizabrani predsjednik cijeni miran prenos vlasti
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici, sastali su se u Bijeloj kući nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Kratko su razgovarali prije sastanka koji održavaju iza zatvorenih vrata Ovalne sobe. Biden, koji je započeo konverzaciju, založio se za nesmentani prenos političke vlasti.
„Izabrani predsjedniče i bivši predsjedniče, dobrodošli i čestitam”, rekao je Biden Trumpu pred reporterima koji su pratili događaj, na čemu mu se izabrani predsjednik zahvalio.
„Nadam se, kao što smo rekli, nesmetanom prenosu. Pobrinućemo se da obezbijedimo sve što vam je potrebno. Imaćemo priliku da, o nekim od detalja, porazgovaramo danas... Dobrodošli”, bile su Bidenove riječi.
Trump je pomenuo da su okolnosti u politici teške, zahvališi Bidenu za iskazanu spremnost da se izvrši transfer vlasti.
„Često se u njoj ne dešavaju najljepše stvari. Ali, danas to nije slučaj i veoma sam zahvalan na tome. Tranzicija će proteći najlakše moguće i to veoma cijenim”, prenio je Trump Bidenu u kratkotrajnom razgovoru prije njihovog susreta iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.
„Nema na čemu”, uzvratio mu je Biden.
Bidenova pozivnica važila i za Trumpovu suprugu, buduću prvu damu Melaniju Trump, koja međutim nije došla u Bijelu kuću.
Bidenov i Trumpov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako je Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, boravio u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
„On vjeruje u norme, institucije i miran transfer vlasti”, izjavila je u utorak predstavnica za medije Bijele kuće Karine Jean-Pierre o odluci odlazećeg predsjednika.
Biden je ranije naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Tokom prethodnih godina Biden i Trump su razmjenjivali oštre kritike. Zastupaju različite stavove o ključnim političkim pitanjima koja obuhvataju ekonomiju, bezbjednost, migracije, kao i spoljnu politiku.
Biden je u javnosti Trumpa predstavljao kao prijetnju demokratiji, a Trump Bidena nesposobnim da obavlja predsjedničku funkciju.
Prenos vlasti treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
Njemačka održava izbore u februaru. Strahuje se da politička previranja ugrožavaju pomoć Ukrajini
Glavne političke stranke Njemačke složile su se da održe opće izbore u februaru nakon kolapsa vlade vladajuće koalicije ranije ovog mjeseca.
Glasanje bi moglo imati velike implikacije na ukrajinsku vojnu pomoć – u trenucima dok se Evropa priprema za drugi mandat novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa.
Nijemci će izaći na birališta 23. februara nakon raspada trostranačke koalicione vlade prošle sedmice. Kancelar Olaf Scholz rekao je da će se ponovo kandidovati kao kandidat socijaldemokrata.
Ali glavni opozicioni demokršćani imaju veliku prednost u anketama. Njihov vođa, Friedrich Merz, zalagao se za brže izbore.
„Dozvolite mi da podsjetim sve da nemamo savezni budžet za 2025. godinu”, rekao je Merz.
Trostranačka vladajuća koalicija raspala se nakon neslaganja oko podizanja novog duga za finansiranje budžeta za 2025. godinu, uključujući pružanje vojne pomoći Ukrajini.
Berlin je drugi najveći donator vojne pomoći Kijevu nakon Sjedinjenih Država, izdvojivši oko 11 milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022. Odlazeća vlada planirala je smanjiti tu pomoć na nešto više od četiri milijarde dolara sljedeće godine.
„Loš je trenutak za Ukrajinu, loš je za Evropu. To znači da će Njemačka biti zaokupljena sobom nekoliko mjeseci prije nego što budemo imali novu vladu”, kaže Mattia Nelles iz Njemačko-ukrajinskog biroa.
Izbori će se održati samo nekoliko sedmica nakon inauguracije Donalda Trumpa za sljedećeg američkog predsjednika.
„Najgori slučaj kojeg se mnogi plaše u Berlinu i Kijevu, nova Trumpova administracija koja preuzima vlast u januaru, a zatim smanjuje ili ukida pomoć Ukrajini, prisilit će njemačku vladu, Scholzovu vladu sa sadašnjim parlamentom, da poveća finansiranje Ukrajine”, rekao je Nelles.
Također nije jasno šta bi predstojeći Trumpov mandat moao značiti za širu evropsku sigurnost – uključujući raspoređivanje američkih snaga i opreme, poput raketnih sistema dugog dometa Tomahawk, kaže analitičarka Marina Miron.
„Ono što bi se još moglo preokrenuti je postavljanje [američkih] Tomahawksa u Njemačku. Dakle, imamo prilično situaciju u kojoj bi, recimo, Trump mogao slijediti antiglobalističku agendu i natjerati zemlje NATO-a da ulože više svog BDP-a u odbranu”, kaže Miron iz King's koledža u Londonu.
Evropa je zamrznula oko 200 milijardi dolara ruske imovine nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Kamata se koristi za finansiranje oružja za Kijev. Neki tvrde da je vrijeme da se u potpunosti zaplijeni imovina.
„Evropa sjedi na ratnoj blagajni od 200 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine. I mislim da će dolazeća Trumpova administracija potaknuti Evropljane da idu dalje. I to je dobrodošla vijest sa ukrajinske strane – da ne daju samo zajmove i kredite na osnovu zamrznute ruske imovine, već da krenu u konfiskuciju imovine. I to je svakako nešto što mnogi u Njemačkoj također podržavaju”, kaže Nelles.
Kancelar Scholz je nadgledao nemačke napore da okonča oslanjanje na jeftinu rusku energiju. Ali analitičari kažu da je to dovelo do inflacije i potkopalo povjerenje u najveću evropsku ekonomiju.
U isto vrijeme, analitičari kažu da se Njemačka bori da prevaziđe decenije nedovoljnog ulaganja u svoje oružane snage – nešto što će sljedeća vlada morati riješiti.
Blinken obećao jaču podršku Ukrajini do Trumpovog ulaska u Bijelu kuću
Američki državni sekretar Antony Blinken uvjeravao je NATO u srijedu da će Bidenova administracija pojačati svoju podršku Ukrajini u periodu prije povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika i da će u to vrijeme pokušati ojačati savez.
Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu, Blinken je također rekao da raspoređivanje sjevernokorejskih trupa da pomognu Rusiji u ratu u Ukrajini „zahtijeva čvrst odgovor”.
Novoizabrani predsjednik Trump, koji je doveo u pitanje američku vojnu podršku Ukrajini, kaže da će brzo okončati ruski rat, ali ne govori kako, izazivajući zabrinutost među saveznicima SAD-a da bi mogao pokušati natjerati Kijev da prihvati mir pod uslovima Moskve.
Biden napušta funkciju 20. januara.
Blinken je nakon sastanka s Rutteom u sjedištu Alijanse rekao da su razgovarali o tekućoj podršci Ukrajini, dok ruske snage ostvaruju dobitke na istočnim linijama fronta, te o poslu koji NATO mora obaviti na jačanju svoje odbrambene industrijske baze.
Odlazeća američka administracija bi „nastavila da podupire sve što radimo za Ukrajinu” kako bi osigurala da se može efikasno boriti sljedeće godine ili pregovarati o miru s Rusijom sa pozicije snage, rekao je on.
Biden će „iskoristiti svaki dan da nastavi da radi ono što smo radili u protekle četiri godine, a to je jačanje ovog saveza”, rekao je Blinken.
Govoreći o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa za podršku Rusiji, Blinken je rekao novinarima da su odnosi Moskve i Pjongjanga „dvosmjerna ulica” i da postoji „duboka zabrinutost oko toga šta Rusija radi ili može da radi na jačanju kapaciteta Sjeverne Koreje”, uključujući njen nuklearni kapacitet.
Rutte je rekao da „Rusija nije pobijedila” u Ukrajini, koju je napala u februaru 2022.
„Očigledno je da moramo učiniti više kako bismo bili sigurni da Ukrajina može ostati u borbi i biti u stanju da što više odbije ruske napade i spriječi (predsjednika Vladimira) Putina da bude uspješan u Ukrajini”, rekao je.
Biden i Trump sastaju se danas Bijeloj kući
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici sastaju se u srijedu u Bijeloj kući – nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Njihov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako će Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, kratkotrajno boraviti u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
Susret se organizuje nakon poruke odlazećeg predsjednika da će omogućiti nesmetanu tranziciju vlasti.
Biden je naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Bidenova pozivnica važi i za Trumpovu suprugu – buduću prvu damu Sjedinjenih Država Melaniju Trump.
Sve to dešava se u okviru tranzicije političke vlasti, procesa tokom kog novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država preuzima administraciju od svog prethodnika. Proces treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.