Izdvojeno
Džaferović i Komšić odbili sastanak sa Lavrovom
Nakon što se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov jučer sastao u Istočnom Sarajevu sa Miloradom Dodikom, on posjetu danas nastavlja sastankom sa članovima Predsjedništva BiH.
Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili da prisustvuju susretu sa Lavrovom.
Komšić je istakao dva razloga - izostanak zastave BiH tokom jučerašnjeg sastanka sa Dodikom, te izjava Lavrova u kojoj ispravnom smatra rezoluciju Narodne skupštine RS o vojnoj neutralnosti. Rekao je da ova dva primjera pokazuju nepoštivanje institucija BiH.
„Odluka nije donesena lagano”, rekao je Komšić.
Džaferović se osvrnuo na izjavu Lavrova vezanu za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, rekavši da to „zagovaraju snage koje stalno govore o secesiji i koje govore o dodatnim etničkim podjelama”.
Džaferović je rekao da je ideja bila otići na sastanak i sve to reći Lavrovu, ali su procijenili da neodlaskom šalju jaču poruku.
Radio Slobodna Evropa prenosi da je Dodik je nakon susreta sa Lavrovom, nazvao njihov potez „nedoraslim ponašanjem kojim su nanijeli štetu upravo onome za šta se formalno zalažu, a to je BiH”.
Po dolasku u BiH i razgovorom sa Dodikom dan ranije, Lavrov je održao konferenciju na medije, rekavši, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, da je Daytonski sporazum „temelj funkcionisanja BiH, te da „treba poštovati ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta”.
„Znam kako je teško bilo da se izgradi Dejtonski sporazum i bez jedne komponente može biti ugrožen cijeli sistem i postati prijetnja za stabilnost. Daytonski sporazum ne stvara prepreke između odnosa BiH i Evropske unije. Ne miješamo se u taj proces”, rekao je Lavrov.
Tokom vikenda, u sarajevskoj Vijećnici povodom obilježavanja 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma ambasador Nelson je rekao: „Sada je vrijeme da se naprave naredni koraci, ključni za budućnost. Kako bismo to uradili moramo unaprijediti sporazum (Daytonski), jer namjera nije nikada bila da on bude vječan. Njegovi nedostaci moraju i mogu biti popravljeni.”
Jučer je poruku povodom 25. godišnjice Daytonskog sporazuma poslao i novoizabrani američki predsjednik Joe Biden.
„Ova godišnjica prilika je za sve strane da razmisle o mogućnosti svjetlije budućnosti i da se ponovo obave teški, ali neophodni koraci za izgradnju potpuno funkcionalne Bosne i Hercegovine za sve njene građane”, stoji u Bidenovoj poruci.
Lavrov je, nakon jučerašnjeg sastanka sa Dodikom, rekao i da Rusija smatra da je ispravna odluka entiteta RS o vojnoj neutralnosti, a što je Dodik obrazložio da se po tom pitanju prate stavovi u Srbiji.
Zvaničnici u RS-u se žestoko protive članstvu BiH u NATO savez, što je suprotno sa stavovima u drugom entitetu – Federaciji BiH.
Na jučerašnjoj konferenciji za medije u Istočnom Sarajevu, ruski ministar vanjskih poslova se dotakao i Ureda visokog predstavnika, dodavši da zalaže za njegovo ukidanje i da je prevaziđen.
Iz Ambasade SAD u BiH ranije su za Radio Slobodna Evropa rekli kriteriji za okončanje međunarodne supervizije izneseni u programu 5 + 2.
Ono što je Lavrov rekao ne razlikuje se od onog što Dodik godinama govori, a koji je posjetu ruskog šefa diplomatije okarakterisao u Istočno Sarajevo okarakterisao kao dolazak „najdražeg gosta”.
BiH je od šest zemalja Zapadnog Balkana najranjivija na ruski utjecaj, pokazao je izvještaj NATO centra izvrsnosti za strateške komunikacije objavljen ranije ove godine. Rusija djeluje destabilizirajuće, koristeći komplikovano društveno, političko i ekonomsko okruženje, nedostatak strateške orijentacije države i podijeljenost oko euroatlantskih integracija, navodi se u izvještaju.
„Rusija pokušava zadržati svoju poziciju na Zapadnom Balkanu, ne samo zato što Zapadni Balkan predstavlja veliki ekonomski i politički dobitak, nego Rusija pokušava signalizirati Zapadu da je i dalje važan igrač”, rekao je Rufin Zamfir, autor izvještaja Rizici i ranjivosti na Zapadnom Balkanu.
See all News Updates of the Day
Trump zaprijetio uvođenjem carina Evropskoj uniji i Kini
Američki predsjednik Donald Trump obećao je u utorak da će uvesti carine Evropskoj uniji, dodajući da bi carina od 10 posto na kineski uvoz također mogla doći već 1. februara.
Trump, koji je razgovarao s novinarima u Bijeloj kući dan nakon što je položio zakletvu, naveo je potrebu za ispravljanjem trgovinskih neravnoteža Evropske unije sa Sjedinjenim Državama, dok je još jednom ciljao na Peking zbog trgovine fentanilom.
"Oni nas tretiraju veoma, veoma loše. Tako da će biti u pitanju carina", rekao je Tramp o Evropskoj uniji. "Ne možete postići pravičnost ako to ne učinite."
Dan ranije, Trump je optužio blok da ne uvozi dovoljno američkih proizvoda, rekavši da će to "ispraviti" uvođenjem carina ili pozivanjem na više kupovine nafte i plina.
Što se tiče Kine, Trump je u utorak ponovio svoju prijetnju da će uvesti carinu od 10 posto, rekavši da je to "zasnovano na činjenici da šalju fentanil u Meksiko i Kanadu".
Na pitanje koliko brzo bi te tarife mogle biti donesene, on je dodao: "Vjerovatno je 1. februar datum koji gledamo."
Bio je to isti datum na koji je ranije rekao da bi mogao uvesti carine od 25 posto Kanadi i Meksiku, optužujući ih da nisu zaustavili ilegalnu imigraciju i trgovinu fentanilom u Sjedinjene Države.
Meksiko, Kanada i Kina vodeći su izvori robe koju uvoze Sjedinjene Države, prema službenim podacima o trgovini.
Evropski povjerenik za ekonomiju obećao je ove sedmice da je blok spreman braniti svoje interese.
Govoreći na godišnjem sastanku globalnih elita u Davosu u Švicarskoj, predstavnica Evropske unije Ursula von der Leyen izjavila je da je Evropa spremna da pregovara s Trumpom, uz tvrdnju da Washington ostaje važan partner.
"Prvi prioritet Evropske unije biće da se rano angažuje, razgovara o zajedničkim interesima i bude spremna za pregovore" sa Trumpom, rekla je ona.
"Bit ćemo pragmatični, ali uvijek ćemo stajati pri svojim principima, da štitimo naše interese i podržavamo naše vrijednosti", rekla je ona.
Trump kaže da bi uveo sankcije Rusiji ako Putin ne bude pregovarao o okončanju rata Ukrajini
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da će vjerovatno uvesti sankcije Rusiji ako predsjednik Vladimir Putin odbije pregovarati o okončanju rata u Ukrajini.
Trump nije iznio detalje o mogućim dodatnim sankcijama. Sjedinjene Države su već oštro sankcionisale Rusiju zbog invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Trump je rekao da njegova administracija također razmatra pitanje slanja oružja Ukrajini, dodajući da bi Evropska unija trebala učiniti više da podrži Ukrajinu.
"Razgovaramo sa [ukrajinskim predsjednikom Volodimirom] Zelenskim. Vrlo brzo ćemo razgovarati s predsjednikom Putinom", rekao je Trump. "Mi ćemo to pogledati", rekao je Trump.
Trump je rekao da je izvršio pritisak na kineskog predsjednika Xi Jinpinga da interveniše kako bi se zaustavio rat u Ukrajini.
"Nije mnogo uradio na tome. On ima puno ... moći, kao što mi imamo puno moći. Rekao sam, 'Trebao bi to riješiti.' Razgovarali smo o tome", naveo je Trump.
Države tuže Trumpa zbog odluke da djeca imigranata rođena u SAD ne dobiju američko državljanstvo
Državni tužioci iz 22 savezne države tužili su administraciju Donalda Trumpa u pokušaju da blokiraju njegovu odluku - da ukine višedecenijsko pravilo da djeca rođena u SAD, bez obzira na imigracioni status njihovih roditelja, automatski dobiju državljanstvo.
Uredba koju je Trump potpisao u ponedjeljak uveče ostvaruje ono što je obećao u kampanji, ali je pitanje da li će zaživjeti i vjerovatno je da će tome prethoditi duga borba na sudovima.
Šta je pravo na državljanstvo koje se stiče rođenjem?
To znači da je svako dijete rođeno na teritoriji SAD američki državljanin, bez obzira na status njegovih roditelja.
Recimo, ljudi koji dođu u Ameriku turistički ili na nekoj drugoj vizi, i dijete im se rodi tamo, postaju roditelji američkog državljanina.
To pravo je uklesano u 14. Amandman ustava i važi već decenijama, kažu oni koji podržavaju ovakvo pravo. Ali Trump i njegovi saveznici osporavaju takvo tumačenje i kažu da moraju postojati strožiji standardi za dobijanje američkog državljanstva.
Šta se navodi u Trumpovoj uredbi?
Uredbom se preispituje da 14. Amandman daje pravo na automatsko državljanstvo svima koji se rode na teritoriji SAD.
Taj amandman donijet je posle Građanskog rata, 1868. godine i navodi: "Svi koji su rođeni ili naturalizovani u SAD i i potpadaju pod njihovu jurisdikciju, državljani su SAD i države u kojoj stanuju".
Trump svojom uredbom iz toga isključuje sljedeće: djecu čije majke, na rođenju, nisu bile legalno u SAD i čiji očevi nisu američki državljani ili nemaju legalni stalni boravak (zelenu kartu), djecu čije majke su legalno, ali privremeno u SAD i čiji očevi nisu državljani niti imaju legalan stalni boravak.
Federalnim agencijama se zabranjuje da tim kategorijama priznaju državljanstvo. Uredba stupa na snagu 19. februara.
Koja je historija tog prava?
Pravo na državljanstvo rođenjem, koje daje 14. Amandman, nije uvijek postojalo.
Recimo, do 1924. godine Kongres nije odobravao pravo na državljanstvo Indijancima rođenim na tlu SAD.
Pred američkim Vrhovnom sudom 1898. godine bio je važan slučaj. Sud je presudio da je Wong Kim Ark, rođen u San Franciscu od roditelja imigranata iz Kine, američki državljanin jer je rođen u SAD. Međutim, pošto je bio u inostranstvu Wong nije mogao da uđe nazad u zemlju, jer se nije smatrao državljaninom po zakonu kojim se radnicima iz Kine zabranjivalo da emigriraju u SAD.
Zagovornici imigracionih restrikcija smatraju da se slučaj jasno odnosio na djecu roditelja koji su legalni imigranti, ali da je manje jasno šta je sa onima čiji roditelji nemaju legalni status.
Kakve su reakcije na Trumpovu uredbu?
Distrikt Columbia i 22 savezne države, uz grad San Francisco, podnijeli su tužbe federalnim sudovima u namjeri da blokiraju primjenu ove odluke.
Državni tužilac New Jerseyja, demokrata Matt Platkin, rekao je da predsjednici imaju široka ovlaštenja, ali da nisu kraljevi.
"Predsjednik ne može da izbriše 14. Amandman, i tačka", kaže on.
Njegov kolega iz Connecticuta, William Tong, koji je rođen u SAD i prvi je državni tužilac kineskog porijekla u svojoj državi, kaže da ovu tužbu shvata lično.
"Ako ste rođeni na američkom tlu, vi ste američki državljanin, to je ono što 14. Amandman govori i šta znači. Nema legitimne pravne debate o ovom pitanju. Ali, to što je Trump u krivu, ga neće spriječiti da nanosi ogromnu štetu američkim porodicama, poput moje", rekao je.
Nedugo pošto je Trump potpisao uredbu, grupe za zaštitu prava imigranata također su podnijele tužbe. Ogranci Američke unije za građanske slobode (ACLU) u New Hampshireu, Maineu i Massachusettsu podnijeli su tužbe federalnom sudu i traže da se uredba proglasi neustavnom.
Navode slučaj žene koja je trudna, ali nije državljanka SAD. Ipak, tu živi već 15 godina i podnijela je zahtjev koji je na čekanju i koji bi joj mogao obezbijediti stalni boravak. Otac djeteta također nije američki državljanin.
"Lišavanje djece prava na 'neprocjenjivu vrijednost' državljanstva je ozbiljna povreda, i onemogućava im da budu punopravni članovi američkog društva, što im pripada", navodi se u tužbi.
Države koje su tužile su Kalifornija, Massachusetts, Colorado, New Jersey, Delaware, Connecticut, Havaji, Maine, Maryland, Michigan, Minnesota, Nevada, Novi Meksiko, New York, Sjeverna Karolina, Rhode Island, Vermont, Wisconsin.
Arizona, Illinois, Oregon i država Washington su pred federalnim sudom podneli odvojenu tužbu protiv Trumpove uredbe.
Novi državni sekretar kaže da će SAD raditi na okončanju rata u Ukrajini
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je utorak da će okončanje ruskog rata u Ukrajini biti zvanična američka politika pod predsjednikom Donaldom Trumpom, u okviru cilja administracije da se promoviše mir.
Rubio, bivši republikanski senator, u utorak je položio zakletvu za položaj državnog sekretara nakon što je Senat u ponedjeljak veče jednoglasno potvrdio njegovu nominaciju. O drugim kandidatima za funkcije u Trumpovom kabinetu, Senat bi trebalo da se izjašnjava ove nedjelje.
Novi vodeći američki diplomata je na prošlonedjeljenom pretresu o potvrdi nominacije rekao da će Moskva i Kijev morati da pristanu na ustupke da bi se rat okončao i sugerisao da će Ukrajina morati da se odrekne cilja da povrati svu teritoriju koju je Rusija zauzela proteklu deceniju.
Rubio je to ponovio u intervjuu za televizijsku mrežu NBC, uoči polaganja zakletve u utorak.
"Zvanična politika Sjedinjenih Država biće da rat mora da se okonča i uradićemo sve što je moguće da do toga dođe", poručio je Rubio.
Bivši predsjednik Joe Biden, koji je poslije ruske invazije u februaru 2022. godine Ukrajini poslao američko oružje vrijedno više milijardi dolara, insistirao je na tome da bi Kijev trebalo da odluči da li će i kada započeti mirovne pregovore sa Rusijom.
Trump je tokom predizborne kampanje poručivao da će brzo da okonča rat, ali nije navodio kako.
Rubio je rekao da će to da bude "komplikovano... zato što će svaka strana morati nešto da da".
“Ovakvi sukobi neće biti okončani javnim komentarima. Biće okončani čvrstom, energičnom diplomatijom u kojoj Amerika želi da bude angažovana, u nadi da će se ovaj konflikt završiti na održiv način, koji osigurava bezbjednost Ukrajine i naših partnera u regionu, ali koji zaustavlja ubijanje i umiranje i razaranje koje već dugo gledamo", rekao je Rubio.
Tramp je u ponedeljak, odgovarajući na pitanja novinara posle potpisivanja niza uredbi, rekao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi dogovor, ali da ne zna "da li ga želi i (ruski predsjednik Vladimir) Putin".
"Možda i ne. Trebalo bi da postigne dogovor. Mislim da uništava Rusiju time što ne postiže dogovor. Mislim da će Rusija biti u velikoj nevolji", rekao je Trump.
Kina traži veću saradnju sa Amerikom nakon Trumpovog preuzimanja dužnosti
Kina je pozvala SAD da se usredotoče na upravljanje bilateralnim odnosima kroz suradnju umjesto sukoba dok predsjednik Donald Trump započinje svoj drugi mandat.
"Kina je voljna sarađivati s novom američkom vladom na održavanju komunikacije, jačanju suradnje, pravilnom upravljanju razlikama, i odnosima Kine i SAD-a kako bi ostvarili veći napredak s nove početne tačke”, rekao je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun tokom redovne konferencije za novinare u utorak u Pekingu.
Analitičari kažu da se Peking nada da će smanjiti nesporazume između obje strane kroz angažman i razmjenu mišljenja u ranoj fazi drugog Trumpovog mandata.
"Kineska vlada se nada da bi Kina i SAD mogle razumjeti međusobne potrebe putem komunikacije", rekao je Shen Dingli, stručnjak za međunarodne odnose sa sjedištem u Šangaju.
"Peking vjeruje da Kina i SAD još uvijek mogu postići konsenzus i izbjeći mnoge nesporazume koji su se pojavili tokom prvog Trumpovog mandata" ako obje strane daju prioritet naporima za stabilizaciju bilateralnih odnosa, rekao je za Glas Amerike telefonom.
Uoči Trumpove inauguracije u ponedjeljak, Kina i Trumpov tim obavili su nekoliko razgovora na najvišoj razini, uključujući razgovor između novog predsjednika SAD-a i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
Trump je rekao da će on i Xi "zajedno riješiti mnoge probleme", dok je kineski predsjednik rekao da je ključ za upravljanje bilateralnim odnosima "poštivanje međusobnih temeljnih interesa i glavnih briga te pronalaženje odgovarajućeg rješenja za problem".
U nedjelju, kineski potpredsjednik Han Zheng, koji je bio u Washingtonu, kako bi prisustvovao Trumpovoj inauguracijskoj ceremoniji, sastao se sa JD Vanceom i grupom američkih poslovnih čelnika, uključujući osnivača Tesle Elona Muska.
Rekao je da Kina i SAD mogu "doprinijeti međusobnom napretku, donijeti dobrobiti dvjema zemljama i dati važan doprinos svjetskom miru i razvoju" sve dok "podržavaju načela uzajamnog poštovanja, miroljubivog suživota i suradnje u kojoj svi dobivaju".
Osim toga, Han je apelirao na američka poduzeća da "igraju aktivnu ulogu mosta i daju veći doprinos razvoju odnosa između Kine i SAD-a".
Stručnjaci kažu da Peking želi iskoristiti priliku za poboljšanje bilateralnih odnosa s Washingtonom s Trumpovom administracijom.
Peking "ne samo da bi radije izbjegao pojačane sankcije, već i potencijal za veća ograničenja izvoza tehnologije u Kinu", rekao je Timothy Rich, politolog sa Univerziteta Western Kentucky.
Dok je kineska vlada izrazila spremnost na suradnju s Trumpovom administracijom, američki je predsjednik također odgodio nametanje carina na uvezenu robu iz Kine, Meksika i Kanade.
Umjesto toga, objavio je opsežni trgovinski memorandum u kojem je trgovačkog predstavnika SAD-a pozvao da procijeni usklađenost Kine s trgovinskim sporazumom "1. faze" koji je njegova administracija potpisala s Pekingom 2020, a koji je od Pekinga zahtijevao povećanje kupnje američkog izvoza za 200 milijardi dolara tokom dvije godina.
Uz to, Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom bi se odgodila zabrana popularne aplikacije društvenih medija TikTok na 75 dana, ali je zaprijetio da će nametnuti carine na kineske proizvode ako Peking ne odobri potencijalni dogovor s TikTokom.
Rich je rekao da Trumpova odluka da odgodi uvođenje carina na kineske proizvode pokazuje želju američkog predsjednika da "pritisne Kinu da učini neke ustupke" koje on može proglasiti pobjedom.
Neki kineski trgovci rekli su da im Trumpova odluka o odgodi uvođenja carina na kineske proizvode omogućuje da budu bolje pripremljeni za slične scenarije u budućnosti.
"Pronalazim druge načine za izvoz proizvoda svojim američkim kupcima prebacivanjem poslovanja u jugoistočnu Aziju”, rekao je za Glas Amerike u pisanoj izjavi kineski izvoznik odjeće prezima Yuan iz Šangaja, koji je tražio da ga se identificira samo prezimenom zbog sigurnosnih razloga.
Dok Trumpov novi kabinet uključuje nekoliko političara poznatih po svom oštroumnom stavu prema Kini, uključujući državnog sekretara Marca Rubija, analitičari kažu da nije jasno kako će se politika Trumpove administracije prema Kini oblikovati.
"Krajnji donositelj odluka je Trump, a ako Kina da Trumpu ono što misli da mu treba, ti jastrebovi i njihova uvjerenja brzo će biti stavljeni na stranu i možda neće imati utjecaja na američko-kinesku politiku", rekao je za Glas Amerike Dexter Roberts, nerezidentni viši saradnik u globalnom kineskom središtu Atlantskog vijeća.
Unatoč nedostatku jasnoće politike Trumpove administracije prema Kini, Shen je rekao da službeni komentari iz Pekinga i Washingtona sugeriraju da su njihove početne razmjene bile "prilično pozitivne".
"To bi moglo značiti da će biti manje nesporazuma i mislim da obje strane neće protraćiti ovu novu priliku da se međusobno surađuju", rekao je za Glas Amerike.
