Linkovi

Top priča BiH

Džaferović i Komšić odbili sastanak sa Lavrovom

Minister of Foreign Affairs of the Russian Federation Sergey Lavrov. East Sarajevo 14. December 2020

Nakon što se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov jučer sastao u Istočnom Sarajevu sa Miloradom Dodikom, on posjetu danas nastavlja sastankom sa članovima Predsjedništva BiH.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili da prisustvuju susretu sa Lavrovom.

Komšić je istakao dva razloga - izostanak zastave BiH tokom jučerašnjeg sastanka sa Dodikom, te izjava Lavrova u kojoj ispravnom smatra rezoluciju Narodne skupštine RS o vojnoj neutralnosti. Rekao je da ova dva primjera pokazuju nepoštivanje institucija BiH.

„Odluka nije donesena lagano”, rekao je Komšić.

Džaferović se osvrnuo na izjavu Lavrova vezanu za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, rekavši da to „zagovaraju snage koje stalno govore o secesiji i koje govore o dodatnim etničkim podjelama”.

Džaferović je rekao da je ideja bila otići na sastanak i sve to reći Lavrovu, ali su procijenili da neodlaskom šalju jaču poruku.

Radio Slobodna Evropa prenosi da je Dodik je nakon susreta sa Lavrovom, nazvao njihov potez „nedoraslim ponašanjem kojim su nanijeli štetu upravo onome za šta se formalno zalažu, a to je BiH”.

Members of Presidency of BiH Željko Komšić and Šefik Džaferović during a press conference where they explained why they refussed to meet Ministry of foreign affairs of Russia Sergei Lavrov in Sarajevo, 15th December 2020
Members of Presidency of BiH Željko Komšić and Šefik Džaferović during a press conference where they explained why they refussed to meet Ministry of foreign affairs of Russia Sergei Lavrov in Sarajevo, 15th December 2020

Po dolasku u BiH i razgovorom sa Dodikom dan ranije, Lavrov je održao konferenciju na medije, rekavši, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, da je Daytonski sporazum „temelj funkcionisanja BiH, te da „treba poštovati ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta”.

„Znam kako je teško bilo da se izgradi Dejtonski sporazum i bez jedne komponente može biti ugrožen cijeli sistem i postati prijetnja za stabilnost. Daytonski sporazum ne stvara prepreke između odnosa BiH i Evropske unije. Ne miješamo se u taj proces”, rekao je Lavrov.

Tokom vikenda, u sarajevskoj Vijećnici povodom obilježavanja 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma ambasador Nelson je rekao: „Sada je vrijeme da se naprave naredni koraci, ključni za budućnost. Kako bismo to uradili moramo unaprijediti sporazum (Daytonski), jer namjera nije nikada bila da on bude vječan. Njegovi nedostaci moraju i mogu biti popravljeni.”

Jučer je poruku povodom 25. godišnjice Daytonskog sporazuma poslao i novoizabrani američki predsjednik Joe Biden.

„Ova godišnjica prilika je za sve strane da razmisle o mogućnosti svjetlije budućnosti i da se ponovo obave teški, ali neophodni koraci za izgradnju potpuno funkcionalne Bosne i Hercegovine za sve njene građane”, stoji u Bidenovoj poruci.

Lavrov je, nakon jučerašnjeg sastanka sa Dodikom, rekao i da Rusija smatra da je ispravna odluka entiteta RS o vojnoj neutralnosti, a što je Dodik obrazložio da se po tom pitanju prate stavovi u Srbiji.

Zvaničnici u RS-u se žestoko protive članstvu BiH u NATO savez, što je suprotno sa stavovima u drugom entitetu – Federaciji BiH.

Na jučerašnjoj konferenciji za medije u Istočnom Sarajevu, ruski ministar vanjskih poslova se dotakao i Ureda visokog predstavnika, dodavši da zalaže za njegovo ukidanje i da je prevaziđen.

Iz Ambasade SAD u BiH ranije su za Radio Slobodna Evropa rekli kriteriji za okončanje međunarodne supervizije izneseni u programu 5 + 2.

Ono što je Lavrov rekao ne razlikuje se od onog što Dodik godinama govori, a koji je posjetu ruskog šefa diplomatije okarakterisao u Istočno Sarajevo okarakterisao kao dolazak „najdražeg gosta”.

BiH je od šest zemalja Zapadnog Balkana najranjivija na ruski utjecaj, pokazao je izvještaj NATO centra izvrsnosti za strateške komunikacije objavljen ranije ove godine. Rusija djeluje destabilizirajuće, koristeći komplikovano društveno, političko i ekonomsko okruženje, nedostatak strateške orijentacije države i podijeljenost oko euroatlantskih integracija, navodi se u izvještaju.

„Rusija pokušava zadržati svoju poziciju na Zapadnom Balkanu, ne samo zato što Zapadni Balkan predstavlja veliki ekonomski i politički dobitak, nego Rusija pokušava signalizirati Zapadu da je i dalje važan igrač”, rekao je Rufin Zamfir, autor izvještaja Rizici i ranjivosti na Zapadnom Balkanu.

See all News Updates of the Day

Panel u SAD: Inzko napravio hrabar korak, podrška Schmidtu

SAD i Njemačka udružuju snage na Balkanu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

U organizaciji američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) i njemačke fondacije Konrad Adenauer održana je virtuelna diskusija čiji su učesnici govorili o politici Sjedinjenih Država (SAD) prema Zapadnom Balkanu iz dvije perspektive: skorašnjeg odlaska Angele Merkel za pozicije njemačke kancelarke i obećanja administracije predsjednika Joe Bidena o bližoj saradnji sa evropskim saveznicima.

Događaj pod nazivom „Novi transatlantski politički pristup Zapadnom Balkanu“ je moderirala Heather A. Conley, viša potpredsjednica CSIS-a za Evropu i Evroaziju, koja je dobro upoznata sa dešavanjima u regionu. Panelisti su bili Peter Beyer, koordinator za transatlantsku saradnju u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke i izvjestilac za Zapadni Balkan u Bundestagu, te James O’Brien, potpredsjednik američke kompanije Albright Stonebridge Group. O’Brien je ranije bio diplomata State Departmenta i specijalni izaslanik predsjednika SAD za Balkan, a učestvovao je u radu na Daytonskom mirovnom sporazumu.

Na pitanje Glasa Amerike o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH), Christiana Schmidta, učesnici su odgovorili riječima podrške, a pozdravili su i odluku bivšeg visokog predstavnika, Valentina Inzka, o nametanju zakona o zabrani negiranja genocida.

„Želim čestitati visokom predstavniku Inzku na toj uredbi. Mislim da je to zaista hrabar korak kojeg je napravio na odlasku. To je kreiralo određenu nestabilnost, ali i otvara neke nove mogućnosti. To je važna tema. To je evropski način i transatlantski pristup toj temi, tako da mislim da je bio u pravu“, rekao je O’Brien.

Beyer je izjavio da Schmidt ima potpunu podršku Angele Merkel, a sličnu podršku očekuje i kada neko drugi preuzme njenu poziciju nakon septembarskih izbora u Njemačkoj.

„Postojala je ta ideja da nam više ne treba visoki predstavnik, da bismo trebali prestati s tim“, kaže Beyer. „Ali sada dolazi iskusan njemački diplomata, koji ima mnogo međunarodnog iskustva i mislim da to pokazuje i šalje snažan signal Njemačke i međunarodne zajednice da nam je stalo i da nismo odustali od regiona ni od te zemlje.“

O’Brien je rekao da postoje različiti načini na koje SAD mogu podržati Schmidta, između ostalog, sankcijama onima koji narušavaju stabilnost, za šta bi povod mogla biti nedavna izvršna uredba predsjednika Joe Bidena, uz nadu da bi se uključila i Evropska unija (EU). Jedna od mogućnosti bi moglo biti i organizovanje, kako je rekao, „snažne grupe prijatelja“ u ključnim evropskim gradovima poput Berlina, Pariza i Beča, koja bi Schmidtu davala ključnu podršku.

Panelisti su u prvi plan za rješavanje pitanja u šest zemalja Zapadnog Balkana istakli upravo važnost saradnje između SAD i Evrope.

Panelisti Conley, Beyer i O Brien
Panelisti Conley, Beyer i O Brien

Problemi: korupcija i zarobljenost države

Uvodno obraćanje održao je Paul Linnarz, direktor fondacije Konrad-Adenauer za SAD, koji je podsjetio na djelovanje SAD i Evrope u okončavanju sukoba na Zapadnom Balkanu, dodajući da je u proteklom periodu američka uloga bila nešto manja, ali da se Bidenova administracija obavezala na veću aktivnost.

„U SAD raste zabrinutost da EU možda neće moći sama ojačati političku i ekonomsku stabilnost na Zapadnom Balkanu. Kroz niz visokorangiranih sastanaka i samita u Evropi, Bidenova administracija je vratila ovu temu na dnevni red“, rekao je Linnarz.

O’Brien je naveo kako misli da nije važno samo da SAD podržavaju evropsku perspektivu za zemlje Zapadnog Balkana, već da rade sa Evropom kako bi tu perspektivu učinile realnijom: „Ono što čujem u šest zemalja regiona je da oni u to više ne vjeruju. Stara sovjetska poslovica glasi: mi se pretvaramo da radimo, oni se pretvaraju da nas plaćaju. Oni su se na neki način sada prestali pretvarati. I to je dovelo do rasta nekih od najgorih nacionalističkih i populističkih impulsa, ali i do nekih pozitivnih impulsa.“

Beyer je dodao kako je važno naslijeđe Merkel upravo to što je bila zainteresovana za Zapadni Balkan, uključujući i pokretanje tzv. Berlinskog procesa – inicijative o budućem proširenju EU.

Prema riječima O’Briena jedna od ključnih stvari za buduću njemačku vladu, koja će biti i test da li EU može funkcionisati, jeste pitanje otvaranja pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, čemu se protivi samo Bugarska.

Učesnici su također pozdravili nedavnu odluku Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije o ukidanju graničnih kontrola od početka 2023. godine, uz nadu da će se inicijativi „Otvoreni Balkan“ (ranije Mini-Šengen) pridružiti Kosovo, Crna Gora i BiH. Kao važno pitanje naveli su i odnos Srbije i Kosova, uz napomenu da sadašnji dijalog nije konstruktivan i da prevashodno služi za domaće političke potrebe.

O’Brien je rekao da SAD trebaju jasno reći da ne prihvataju promjene granica na Balkanu, dodajući da su takve inicijative neozbiljne, uključujući i nedavne sa tzv. non-paperima: „Svi mi mogu objasniti narednu promjenu granica koju žele napraviti, ali niko mi ne može reći koja će biti posljednja promjena granica. Mislim da su to samo noćne more onih koji su nemarni i loše spremljeni.“

Kao ključne probleme u regionu, posebno u BiH, učesnici su naveli korupciju i zarobljenost države.

„Svi znamo šta treba uraditi. Da, njima je potrebno posredovanje, podrška u strategiji i orijentaciji, u novcu“, kaže Beyer. „Ali ponekad, tokom godina, sam se morao pitati da li akteri zaista žele sve to. Jer u nekim glavnim gradovima, da se diplomatski izrazim, onima koji su na funkcijama je prilično dobro, u ovakvoj situaciji. Obogatili su se, imaju mnogo moći i uticaja.“

O’Brien je dodao kako je pitanje za trenutne kreatore politika da li žele poremetiti takav vid komfora: „Ja bih se snažno fokusirao na zarobljenost države. Način na koji državni operativci kontrolišu velika preduzeća, ugovore i novac koji idu kroz njih, političke stranke. To su problemi kojima se EU bavila u drugim zemljama kandidatima i može se time pozabaviti i u BiH. To će promijeniti politiku i ekonomiju u zemlji i omogućiti da dođe do otvorenijeg političkog takmičenja.“

Schmidt za VOA: Demokratija znači institucijski kompromis

Schmidt za VOA: Demokratija znači institucijski kompromis
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

Schmidt za VOA: Politička klima u BiH je pregrijana, ali slijedi hlađenje

Schmidt za VOA: Bit ću neugodan i grub ako budem morao
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:37 0:00

Njemački političar Christian Schmidt preuzeo je u ponedjeljak dužnost Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini najavivši provedbu reformi koje bi zemlji omogućile članstvo u Europsku uniju. U ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike je govorio o aktuelnim političkim temama, odnosu prema bh. političarima, provedbi Zakona o zabrani negiranja genocida te o utjecaju Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke na zemlje Balkana.

GLAS AMERIKE: Gospodine Schmidt, zvanično ste preuzeli dužnost Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH od gospodina Valentina Inzka. Koliko ste, do sada, imali priliku posmatrati političku klimu u BiH? Gdje ste uočili najveće nedostatke?

SCHMIDT: Kada govorimo o političkoj klimi u BiH, temperature brzo rastu. Vidim pregrijavanje, a obično nakon toga slijedi hlađenje. Miran razgovor nije moguć tokom takvog pregrijavanja, a iskustvo pokazuje da tada nije moguće donositi optimalne odluke.

GLAS AMERIKE: Prethodnih dana ste svjedočili reakcijama iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kako na rad međunarodne zajednice, tako i na Vaše imenovanje. Kazali ste da je sada politička klima pregrijana, ali da dolazi hlađenje. Šta ste konkretno mislili? Da li upravo na stavove političara iz RS-a koji negoduju Vaš dolazak u BiH?

SCHMIDT: Smatram da u BiH u cijelosti trebam razgovarati o važnim temama za zemlju, što, također, podrazumijeva moju, ali i ulogu međunarodne zajednice. Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo riješiti, tako da se time ne bih zamarao. Ja sam za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenijela na mene i to ću i činiti. Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na presudu Sejdić-Finci, izmjene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicijskih pitanja tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i riječ je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji.

GLAS AMERIKE: Pomenuli ste izmjene Izbornog zakona, a Bosnu i Hercegovinu 2022. godine očekuju Opći izbori. Ako vladajuće stranke u BiH ne postignu dogovor u vezi izmjena Izbornog zakona, da će biti moguće provesti izbore? Kako bi tada reagirala međunarodna zajednica?

SCHMIDT: Izborni zakon već postoji. On treba biti poboljšan i izmijenjen. Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 posto.To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokratije, a demokratija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rješenje.

Christian Schmidt
Christian Schmidt

GLAS AMERIKE: Gospodin Inzko je prije samog odlaska iz BiH donio Zakon o zabrani negiranja genocida. U Federaciji BiH je prihvaćen, u Republici Srpskoj, očekivano, nije. Kako komentirate samu odluku o donošenju zakona, vrlo oštre stavove političara iz Republike Srpske i na koji način mislite da ga je moguće implementirati?

SCHMIDT: Stavke u Zakonu su dio 14 uvjeta koji se vežu za pristupanje zemlje Europskoj uniji. Dakle, sve je to sadržano u jednom dokumentu i govorimo o standardima EU. Mene ne iznenađuje sam zakon, već cijela diskusija koja se razvila u vezi toga. Niko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje RS-u. Ovdje govorimo o individualnim djelima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno. Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva krivična djela, dao bih preporuku da najprije moramo imati poštivanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da, zaista sam iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom. Umjesto toga, moramo gledati ka naprijed, a nikako to ne možemo pripisivati cijeloj jednoj etničkoj skupini ili zemlji. To nije prihvatljivo.

Kada govorimo o Zakonu o zabrani negiranja genocida, ne možemo djelovati na civilno društvo. Film “Quo vadis, Aida” rediteljice Jasmila Žbanić, koji govori o Srebrenici i o počinjenim zločinima, završava se scenom gdje djeca različite etničke pripadnosti, u školi, zajedno, pripremaju jednu izvedbu. Svi se mi moramo zapitati, uključujući i političare, ali i roditelje, očeve i majke, šta prenosimo na djecu? Da li im želimo govoriti o tome ko je bio bolji ili lošiji ili poruka treba biti - “da se tako nešto nikada više ne smije desiti”. Upravo to treba biti naš pogled u budućnost. Ja ću se boriti za to.

Schmidt za VOA: Demokratija znači institucijski kompromis
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

GLAS AMERIKE: Ispravno je kada kažete da trebamo imati pogled u budućnost, ali smo skoro svaki dan svjedoci nemira na političkoj sceni. Naprimjer, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je izjavio da “ako neko pokuša da hapsi, privodi (referirajući se na Zakon o zabrani negiranja genocida, op.a.,) policija Republike Srpske će to sprečavati“, pozivajući sve ljude u Republici Srpskoj da “prilikom svakog saznanja o eventualnom djelovanju državnih organa, obavijeste nadležnu policiju”. Kakav je stav međunarodne zajednice u ovakvim i sličnim slučajevima?

SCHMIDT: Ostajem pri stavu da je to tema za pravosuđe. To je objavljeno u Službenom listu BiH i odnosi se na cijelu zemlju. Imam povjerenje u pravosuđe da će se baviti time. S druge strane, ostaje politički aspekt gdje se postavlja pitanje - kako to može dovesti do cijele ove diskusije? Moramo razdvojiti entitete i historijsku odgovornost koju imaju pojedinci. Navest ću primjer Ratka Mladića i njegove presude pred Međunarodnim sudom u Haagu. I dalje imam jasan stav - moramo gledati naprijed.

GLAS AMERIKE: U Bosni I Hercegovini se očekuju određene reforme na međunarodnom planu u kontekstu dolaska Josepha Bidena u Bijelu kuću, ali i impliciranja Vašeg dolaska u BiH od strane njemačke kancelarke Angele Merkel. Njih dvoje dijele slično viđenje stanja u BiH. Kakvi su interesi Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke na Balkanu i u BiH?

SCHMIDT: Kada govorimo o interesima Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, riječ je o cjelokupnim interesima međunarodne zajednice, o tome da se treba nastaviti razvoj BiH kao održive demokratije. Nažalost, tokom posljednjih godina smo imali veoma mali napredak, što nikako nije dobro. Međutim, konsilacija se poboljšala. S jedne strane, američki predsjednik Biden koji poznaje vladu, poznaje Sarajevo, teme o kojima se govori i sam je angažiran na tome. S druge strane, kancelarka Merkel koja je sada u posljednjim mjesecima svoga rada i vrlo intenzivno se angažira u okviru Berlinskog procesa. Situacija u BiH zahtjeva mnogo više od pukog diplomatskog jezika - govorimo o povezivanju sredstava kako bismo postigli ciljeve.

Ovakva situacija konstantna je deset godina i niko ne govori o BiH. Treba li o zemlji govoriti tek kada dođe do konflikta? To se ne smije desiti jer je na stotine hiljada ljudi stradalo i ako to znači da moram biti neugodan i grub, to ću onda, zaista, i biti. Kada govorimo o vlasti, ne govorimo o vlastitim interesima i džepu, već o angažmanu. Naravno, ja shvatam i cjelokupnu situaciju i ne kritiziram jer želim, nego jer želim raditi uz kompromis. Ako imamo zemlju u kojoj samo stari pričaju bez postignutog dogovora, a istovremeno mladi odlaze vani, onda je to znak da se svi građani moraju uključiti u djelovanje i stvoriti određenu perspektivu. Tu govorimo o vladavini prava i perspektivama za mlade, jer, ipak, ovaj dio Europe treba biti domovina. Ne smijemo se pomiriti s tako velikim gubicima i odlascima mladih ljudi. Ja, svakako, neću.

Ko je novi Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt

Christian Schmidt, March 9, 2021

U Njemačkoj je zapamćen kao političar koji se nije ustručavao donositi i odluke koje su se često doživljavale kontroverznim.

Oni koji ne donose vlastite odluke neće se nikome ni zamjeriti”, govorio je, naprimjer, Schmidt 2017. godine, obrazlažući zašto je kao ministar poljoprivrede na sastanku s kolegama iz zemalja članica Evropske unije (EU) glasao protiv zvanične odluke njemačke Savezne vlade i kancelarke Angele Merkel.

Schmidt je prije pet godina, usprkos modernim trendovima, vodio kampanju uvođenja što više mesa na školske jelovnike, posebno svinjetine koju su neke škole izbacile iz menze zbog djece muslimana. Slikao se za blagdane kako jede pečenu prasetinu. Također, u trgovinskom ratu s Rusijom inzistirao je da “jedna jabuka na dan, Putin iz kuće van”, pozivajući Nijemce da jedu domaće voće pet puta dnevno i da ne posežu za uvoznim. Inicirao je i pisanje institucionalne povijesti njemačkog Ministarstva poljoprivrede, analize koja je pokazala skrivanu činjenicu da su bivši članovi Nacionalsocijalističke partije Adolfa Hitlera poslije Drugog svjetskog rata nastavili držati većinu rukovodećih pozicija u tom (i drugim ministarstvima) vodeći čak i kadrovsku politiku.

BOSNIA-HERZEGOVINA -- The new High Representative and EU Special Representative in Bosnia and Herzegovina, German diplomat Christian Schmidt, gives a statement to the press in Sarajevo, August 2, 2021
BOSNIA-HERZEGOVINA -- The new High Representative and EU Special Representative in Bosnia and Herzegovina, German diplomat Christian Schmidt, gives a statement to the press in Sarajevo, August 2, 2021

Kao evanđelist-luteran predstavljao je protestante u najužem rukovodstvu Kršćansko-socijalne unije (CSU), stranke pod jasnim katoličkim dominatom, u kojoj je imenovan za jednog od četiri zamjenika predsjednika.

Sin pekara desetljećima vezan za Balkan

Novi šef Ureda visokog predstavnika (OHR) nije pred lakim zadatkom. Četvrt stoljeća nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma BiH i dalje, prema ocjeni samog OHR-a, nije funkcionalna država.

Glavne zapadne zemlje istodobno su smanjile svoj angažman u regiji, a vanjske sile, poput Rusije, Kine i Turske, proširile su svoj utjecaj, povećavajući na taj način i napetosti. Naime, Austrijanca Valentina Inzka, koji je tu dužnost obnašao od 2009. godine, zamijenit će na prijedlog njemačke Savezne vlade.

Rusija, kojoj se kasnije pridružila i Kina, nije podržala Schmidtovo imenovanje u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira (PIC). Štoviše, Ured visokog predstavnika (OHR) pokušali su ukinuti.

Schmidt je primjer uspješnog njemačkog karijernog političara.

Rođen je 1957. To ga čini vršnjakom čelnika glavnih, vladajućih bošnjačkih, hrvatskih i srpskih stranaka u Bosni i Hercegovini, Bakira Izetbegovića (Stranka demokratske akcije) i Dragana Čovića (Hrvatska demokratska zajednica BiH) koji su godinu stariji od njega, kao i Milorada Dodika (Savez nezavisnih socijaldemokrata) koji je dvije godine mlađi.

Odrastao je u siromašnoj obitelji koja je u Obernzennu, mjestašcu od oko 2.000 stanovnika, držala pekaru. Kao stipendist Fondacije Konrad Adenauer, usko povezane s njemačkom političkom strankom Kršćansko-demokratska unija (CDU), završio je pravni fakultet. Iako protestant, pridružio se kasnije toj stranci, nasljednici katoličke Bavarske nacionalne partije. Njegova karijera je do kraja 1980-ih godina bila vezana uglavnom za lokalnu zajednicu i bavarsku regiju u kojoj je rođen.

Politički uspon kreće 1990. kad ulazi u njemački parlament, Bundestag. Kao zastupnik CSU-a je od 1990-ih bio uključen u kreiranje njemačke vanjske, sigurnosne i obrambene politike.

Aktivno se kao zastupnik bavio i ratom u bivšoj Jugoslaviji, pa tako i u Bosni i Hercegovini, njegovim posljedicama i poslijeratnom obnovom. Bio je dugogodišnji član parlamentarne skupine za odnose s Hrvatskoj gdje slovi kao “veliki prijatelj”. Tako ga je oslovio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji mu je u januaru 2020. uručio predsjedničko odličje “Red Ante Starčevića” za “osobiti doprinos u uspostavi i izgradnji suverene hrvatske države te promociji vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i u svijetu”.

To je kasnije izazvalo kontroverzu u BiH, posebno među Bošnjacima, budući da je bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman isto odlikovanje 1997. dodijelio Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Jadranku Prliću, Brunu Stojiću, Valentinu Ćoriću i Dariju Kordiću - političkim, policijskim i vojnim čelnicima Hrvata u BiH tokom rata, koji su kasnije pravosnažno osuđeni za ratne zločine.

Bosnia-Herzegovina - German politician, Christian Schmidt, take over the Office of the High Representative (OHR) in Bosnia from Valentin Inzko, Sarajevo, 2Aug2021
Bosnia-Herzegovina - German politician, Christian Schmidt, take over the Office of the High Representative (OHR) in Bosnia from Valentin Inzko, Sarajevo, 2Aug2021

Širenje NATO-a i prehrana Nijemaca

Od 2005. do 2013. bio je parlamentarni državni sekretar u Ministarstvu odbrane, a kasnije je obavljao sličnu funkciju u ministarstvu za državnu pomoć. U to vrijeme je snažno branio angažman njemačke vojske u sklopu međunarodne misije u Afganistanu, ali i proširenje NATO-a prije svega na Zapadni Balkan, lobirajući za članstvo Hrvatske i upozoravajući na širenje utjecaja Rusije.

Od 2014. do 2018. bio je savezni ministar poljoprivrede. Kao ministar poljoprivrede je odmah po stupanju na dužnost 2014. godine ušao u spor s Moskvom. Objavio je “rat” Putinu krajem 2014. nakon što zabrane uvoza mlijeka, voća, povrća i mesa iz EU, SAD-a, Kanade, Australije i Japana u Rusiju. To je posebno pogodilo proizvođače mesa koji su godišnje izvozili stotine miliona eura u Rusiju.

“Jedna jabuka na dan, Putin iz kuće van”, poručio je jedući s kancelarkom Angelom Merkel i ministrima iz pune košarice i pozivajući sve da jedu “po pet jabuka dnevno” i tako podrže njemačke poljoprivrednike. Osim što je organizirao veću distribuciju voća po njemačkim školama, kako bi se pomoglo njemačkim poljoprivrednicima, inzistirao je i na jedenju više mesa.

Na njegovu inicijativu osnovan je institut koji se bavi proučavanjem prehrambenih navika djece. Istraživanje Ministarstva je pokazalo da je “meso omiljena njemačka hrana”, te da u toj zemlji tek oko četiri posto stanovnika jede vegetarijansku kuhinju. Vodio je kampanju protiv “zbunjujućih” natpisa na proizvodima poput “vegetarijanska šnicla”. Nakon što su brojne škole izbacile svinjetinu s menija zbog muslimanske djece kojima je jedenje svinjetine zabranjeno, Schmidt je s kancelarkom Merkel pozvao migrante da “toleriraju njemačke prehrambene navike”.

Solo nastup u Bruxellesu

Schmidtova politička karijera ostat će obilježena glasanjem 2017. godine na sastanku ministara poljoprivrede u Bruxellesu na kojem se odlučivalo hoće li se u EU produžiti dozvola za korištenje herbicida glifosat, namijenjenog uništavanju korova.

Glas Njemačke, koju je vodila velika koalicija CSU-CDU i SDP, bio je presudan. Njemačka ministrica za okoliš Barbara Hendrichs (SPD) bila je protiv, ministar Schmidt (CSU) je podržavao korištenje tog herbicida, pa je prema poslovniku njemačke Savezne vlade u Bruxellesu trebao biti suzdržan.

“Političari koji ne donose vlastite odluke neće se nikome ni zamjeriti”, izjavio je poslije glasanja za produženje korištenja glifosata do 2022. godine i navukao bijes SPD-a i opozicijskih stranaka koje su tražile zabranu glifosata. Taj herbicid je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) klasificirala 2015. godine kao “vjerojatno kancerogen” te kao “prijetnja bioraznolikosti”, ali su neki drugi stručnjaci imali drukčije mišljenje.

Čelnica parlamentarne skupine SPD-a Andrea Nahles tad je izrazila sumnju da kancelarka Angela Merkel “ne drži sve svoje ljude pod kontrolom” i da joj je “vjerodostojnost upitna”. U medijima su objavljene ankete prema kojima je više od 60 posto Nijemaca za Schmidtovu smjenu. Spominjalo se i lobiranje za kompanije Monsanto i Bayer koje su najveći proizvođači.

“To je nešto što se ne smije ponoviti”, naglasila je kancelarka Merkel, ali je odbila smijeniti Schmidta iz tada već tehničke vlade i koja je riješila situaciju tako što mu nije ponudila poziciju u novoj vladi uspostavljenoj 2018.

Iste godine bio je predložen za člana nadzornog odbora Njemačkih željeznica (Deutsche Bahn), ali je zbog procjene etičke komisije to odgođeno za sljedeću “zbog potencijalnog sukoba interesa”. Naime, željeznica koristi upravo sporni herbicid glifosat kako bi svoje kolosijeke sačuvao od korova.

Schmidt je ostao u Bundestagu kao osoba zadužena za vanjsku politiku CSU-a. U novembru 2019. je boravio u BiH kao zastupnik na čelu delegacije koja je trebala vidjeti kako Njemačka može pomoći BiH oko migrantske krize.

Jedan od uvjeta za pomoć Njemačke je bilo i razmještanje migranata širom BiH, a s obzirom na to da se to nije dogodilo zbog protivljenja iz entiteta Republika Srpska, kao i sredina u Federaciji BiH u kojoj su Hrvati većina, delegacija nije dolazila u ponovne posjete.

Ranije je, u ljeto 2016. godine boravio u BiH kao savezni ministar poljoprivrede kako bi pomogao oko ispunjavanja uvjeta za predaju zahtjeva te zemlje za članstvo u Evropskoj uniji.

Schmidt "preuzeo ključeve" od Inzka

Bosnia-Herzegovina - German politician, Christian Schmidt, take over the Office of the High Representative (OHR) in Bosnia from Valentin Inzko, Sarajevo, 2Aug2021

Primopredaja dužnosti novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Christiana Schmidta i odlazećeg Valentina Inzka održana je u ponedjeljak, 2. augusta, u Sarajevu.

“Čast mi je i zadovoljstvo služiti vašoj zemlji i njenom narodu u narednim godinama. Preuzimam dužnost čvrsto odlučan da pomognem ljudima. Ne želim obećati ništa nemoguće za vrijeme koje dolazi, ali uvjeravam vas da ću upotrijebiti svu svoju snagu…da osiguram da ova zemlja…ima nadu u bolju budućnost", kazao je Christian Schmidt.

Naveo je da se BiH mora vratiti na dnevni red međunarodne zajednice i da će se potruditi da se postigne taj cilj.

“Obavljati ovu funkciju podrazumijeva duboko poštovanje prema ljudima koji su izgubili život u ratu i onima koji su spremni da grade novu evropsku budućnost BiH. Nije lako dostići dogovor o nekim pitanjima kada je riječ o zajedničkoj budućnosti i zato sam tu kako bih u ime međunarodne zajednice provodio mir i pomogao građanima ove zemlje, konstitutivnim narodima, ali ostalima da dođu u jednu uravnoteženu situaciju i mir”, kazao je Schmidt.

Bosnia-Herzegovina - German politician, Christian Schmidt, take over the Office of the High Representative (OHR) in Bosnia from Valentin Inzko, Sarajevo, 2Aug2021
Bosnia-Herzegovina - German politician, Christian Schmidt, take over the Office of the High Representative (OHR) in Bosnia from Valentin Inzko, Sarajevo, 2Aug2021

Dodao je da se neće baviti samo očuvanjem granica.

“Mislim da je važno da prevaziđemo granice u svijesti ljudi“, naveo je Schmidt.

U čast preuzimanja dužnosti planirano je i održavanje prijema u Zemaljskom muzeju kada će se Schmidt, Inzko, te državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Miguel Berger i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić obratiti zvanicama.

Visoki predstavnik Schmidt će se u utorak, 3. avgusta, sastati sa dva člana Predsjedništva BiH, Komšićem i Šefikom Džaferovićem, nakon što je Milorad Dodik, član Predsjedništva iz reda srpskog naroda, izjavio je da nema namjeru da razgovara s, kako se izrazio, "lažnim i neimenovanim" novim visokim predstavnikom.

Prvo obraćanje Schmidta medijima u BiH zakazano je 4. avgusta.

Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom gradu Dejtonu.

Visoki predstavnik, kojeg bira Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, a potvrđuje Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ima ovlaštenja za “konačnu interpretaciju” Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.

Članice Upravnog odbora su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Nemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Ambasada Rusije u BiH saopštila je 31. jula da je ta država odbila da potpiše izjavu Vijeća za provedbu mira u BiH, u kojoj ambasadori zemalja članica najoštrije osuđuju eskalaciju tenzija u BiH nakon nedavne izmjene Krivičnog zakona BiH o kažnjivosti negiranja genocida koju je nametnuo odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko.

Iz ambasade su naveli da je Rusija protiv bonskih ovlaštenja Ureda visokog predstavnika u BiH, kojeg "smatra kočnicom razvojnog puta Bosne i Hercegovine i insistira na njegovom bezuslovnom gašenju".

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je u petak, 30. jula, po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju odluke Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida. Zastupnici u NSRS-u usvojili su i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS, odnosno izmjene ovog zakona, kojim će biti kažnjivo nazivanje RS genocidnom tvorevinom.

Ova dva zakona odgovor su parlamentarnih stranaka iz RS na odluku Inzka da nametne dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG