Linkovi

Top priča BiH

Ambasada SAD: Status države Bosne i Hercegovine nije upitan

Ambasada SAD u Sarajevu

"Ni Dejtonski sporazum, ni Ustav BiH ne daju mogućnost da se ijedan entitet otcijepi", navodi se u pisanoj izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ureda za komunikacije ambasade SAD u Bosni i Hercegovini.

Takav komentar je uslijedio nakon što je Rusija, u srijedu, 2. decembra, na sjednici Savjeta za provođenje mira u BiH (PIC), odbacila zaključak komunikea, u kome se između ostalog navodi i da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje iz Bosne i Hercegovine.

"Svaka radnja preduzeta s ciljem razgradnje Bosne i Hercegovine predstavljala bi kršenje Dejtonskog sporazuma. Postojanje bilo kojeg od dva entiteta u potpunosti je ovisno o postojanju BiH“, precizirano je u odgovoru.

„Status Bosne i Hercegovine kao države nije stvar mišljenja, već činjenica koja je ustanovljena međunarodnim pravom˝, dodaje se iz Američke ambasade u BiH, te još precizira da su kriterijumi za okončanje međunarodne supervizije jasno izneseni u okviru 5+2 agende.

„Domaći lideri bi se trebali iznova fokusirati na ispunjenje tih kriterija kako bi zemlja stabilnije napredovala na svom euroatlanskom putu˝, navodi se iz Ambasade SAD za RSE, u četvrtak, 3. decembra.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH (SAD) navode i kako su kriterijumi za okončanje međunarodne supervizije jasno izneseni u okviru 5+2 agende.

Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit RSE da li odbacivanjem komunikea podržavaju razgradnju Bosne i Hercegovine i otcjepljenje entiteta

Rusija, jedna od članica Savjeta za implementaciju mira, odbacila je u potpunosti zaključke Savjeta, te pozvala na zatvaranje kancelarije OHR-a.

Šta je Savjet za implementaciju mira?

Savjet za implementaciju mira je međunarodno tijelo zaduženo za sprovođenje Dejtonskog sporazuma, a uspostavljen je 1995. godine, mjesec dana po potpisivanju tog sporazuma. Savjet, preko OHR-a nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma i OHR-u daje političke smjernice. Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo EU, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Za ukidanje OHR-a je 2008. godine postavljeno 5+2 uslova i cilja među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko Distrikt BiH, fiskalna održivost BiH, te zaživljavanje vladavine prava. Ona podrazumijeva usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.

Dva cilja su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i na koncu pozitivno mišljenje Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira.

Dodik: Srbi imaju pravo na samoopredjeljenje

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na pitanje RSE o zaključcima Savjeta za provođenje mira u BiH, kaže kako se ne obazire na njihove stavove.

"Dakle, stalno nam govore ti isti, samo sada namjerno izbacuju, da je sastavni dio Ustava BiH Konvencija o ljudskim pravima i slobodama i da je u tom pogledu to sastavni dio Ustava. U toj konvenciji piše da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje, a ne nacionalne manjine", rekao je Milorad Dodik u četvrtak, 3. decembra u Banjaluci.

Za njega, kako je izjavio, 'Savjet je nelegalno tijelo koje nema nadležnosti da nekom nešto naređuje', ponavljajući da se zalaže za odlazak visokog predstavnika u BiH.

"Dosta je više toga, tutorisanja ili pokušaja da se kaže šta mi treba da radimo. Mi savršeno dobro znamo šta treba da radimo, a oni su značajno bili remetilački faktor mnogih odnosa, pogotovo visoki predstavnik, koji bi konačno, i jedina prava mjera je da nestane odavde, odnosno da bude ukinut i formalno", zaključio je Dodik.

Stavove o ruskom protivljenju zaključcima PIC-a do zaključenja teksta nismo dobili od Željka Komšića i Šefika Džaferovića, dvojice članova Predsjedništva BiH.

Odgovori koji se tiču ruskog protivljenja zaključcima Savjeta za implementaciju mira nisu stigli ni iz Evropske komisije i Delegacije Evropske Unije u BiH.

Rusija uvijek protiv Savjeta za provođenje mira, a na strani RS

Rusija se uglavnom ne slaže sa odlukama Savjeta za provođenje mira u BiH. Protiv su bili i po pitanju referenduma o "Danu Republike Srpske 9. januaru", kojeg je ranije Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Upravni odbor Savjeta za provođenje mira u BiH pozvao je tada institucije Bosne i Hercegovine da ovo pitanje riješe kroz ustanovljene zakonske procedure i postojeći ustavni okvir, te su osudili secesionističku retoriku.

"Ustavom BiH nedvojbeno je utvrđeno da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće i da su entiteti obavezni da poštuju odluke institucija BiH. Predloženi referendum u Republici Srpskoj, koji od birača traži da se izjasne o pitanju o kome je već odlučio Ustavni sud BiH, je destabilizirajući i podiže političke tenzije, koje nekonstruktivno odvlače pažnju sa veoma ozbiljnih ekonomskih i socijalnih izazova pred kojima se BiH nalazi", kaže se u izjavi.

Ruska Federacija tada je izdvojila svoje mišljenje o tekstu zajedničke izjave ambasadora PIC-a o referendumu u RS o Danu entiteta, 9. januaru.

U Republici Srpskoj 25. septembra 2016. godine održan je referendum na kojem su se građani izjašnjavali o pitanju - "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?". Sa "Da" na referendumsko pitanje odgovorilo je 99,79 posto glasača, a ukupna izlaznost bila je između 56 i 60 posto.

Referendum je uslijedio tri godine nakon apelacije člana tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, Ustavnom sudu BiH, sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima Republike Srpske, i godinu dana nakon odluke Ustavnog suda iz novembra 2016. godine kojom je proglasio 9. januar Dan Republike Srpske neustavnim.

Rusija je bila i protiv mišljenja PIC-a na Odluke o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH i o ovlaštenjima visokog predstavnika, koje su usvojene u Narodoj skupštini RS u julu 2015. godine, ali su dvije godine kasnije suspendovane u entitetskom parlamentu.

Za Rusiju nisu bili sporni ni zaključci Narodne skupštine Republike Srpske iz novembra 2019. godine u kojima se najavljuje otcjepljenje RS i donošenje novog Ustava, koji su usvojeni nakon razmatranja "Informacije o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture Bosne i Hercegovine i uticaju na položaj i prava tog bosanskohercegovačkog entiteta".

Poslanici Skupštine Republike Srpske usvojili su 17. februara 2020. godine na vanrednoj sjednici u Banjaluci Informaciju u vezi "Antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH" i zaključke, među kojima je obustava rada predstavnika RS u organima BiH do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu.

Povod za sjednicu bila je odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu prema kojoj se sve poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019. godine.

Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) izrazio je samo dva dana kasnije 19. februara, bezrezervnu podršku radu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i svih njegovih sudija u čemu se nije složila Rusija.

Osim toga Rusija se oštro protivi ulasku BiH u NATO.

See all News Updates of the Day

USAID projekat: Prekvalifikacijom do korisne radne snage

USAID projekat: Prekvalifikacijom do korisne radne snage
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

OHR: Skupština RS prekršila civilizacijske norme i blokirala put u evropsku porodicu

Zgrada OHR-a u Sarajevu

Reakcija iz Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu uslijedila je nakon što je skupština entiteta RS odbila da povuče odlikovanja ratnim zločincima.

Visoki predstavnik izražava duboko, iskreno žaljenje što su poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na sjednici održanoj u utorak, 11. maja, propustili istorijsku šansu da prošlost ostave iza sebe i da buduće generacije povedu u bolju i sigurniju budućnost, ističe Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa (RSE) u srijedu, 12. maja.

Dan nakon što je Skupština Republike Srpske usvojila zaključke u kojima odbacuju bonska ovlaštenja visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka i odbija njegov zahtjev za poništenje povelja dodijeljenih osuđenim ratnim zločincima, iz kabineta visokog predstavnika (OHR) poručuju kako je "suočavanje sa prošlošću od fundamentalnog značaja za postkonfliktna društva".

„Umjesto toga, odlučili su da potvrde poveznicu najvišeg zakonodavnog tijela u RS sa osuđenim ratnim zločincima. Izabrali su da ne prekinu vezu sa prošlošću zamrljanom djelima koja su počinili nosioci tih odlikovanja. Zdravo društvo nije moguće graditi na lošim, lažnim temeljima, na glorifikaciji pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca”, ističu iz OHR-a za Radio Slobodna Evropa i dodaju da se "veličanjem ratnih zločina krše univerzalni civilizacijski standardi, te blokira put u evropsku porodicu".

Nažalost, jučerašnjim usvajanjem zaključaka, kojima se odbacuje zahtjev visokog predstavnika o poništenju dodijeljenih odlikovanja pravomoćno osuđenim ratnim zločincima veliki je korak vladajuće skupštinske većine u pogrešnom smjeru.

Sa žaljenjem moramo konstatirati da je skupštinska većina u jučerašnjim zaključcima dajući eksplicitnu podršku odluci Organizacionog odbora koji je dodijelio odlikovanja osuđenim ratnim zločincima izabrala put blokade evropskih integracija. U ovom trenutku, visoki predstavnik će se suzdržati od komentiranja daljnjih poteza”, navodi se u odgovoru Ureda visokog predstavnika za RSE.

EU "non-paper" o Zapadnom Balkanu: Evropska perspektiva regije je jasna i njena budućnost je u EU

EU/Foreign Ministers

U dokumentu od 05. maja 2021. koji je u posjedu Glasa Amerike, navedeno je da je evropska budućnost Zapadnog Balkana za Evropsku Uniju neupitna i jasna.

Radni dokument nosi naslov "Non - Paper: Jačanje EU angažmana na Zapadnom Balkanu" i ima 27 poglavlja.

U prvom poglavlju navodi se da je Zapadni Balkan integralni dio Evrope te da njegova budućnost leži unutar Evropske Unije. Dalje, navodi se da je integracija ovog geografskog prostora politički, ekonomski i sigurnosni interes Unije, ali i da će prostor na kojem živi oko 4% populacije EU imati značajne beneficije od integracija. 30 godina nakon raspada Jugoslavije unifikacija kontinenta postao je politički imperativ za EU, piše u dokumentu.

Razočarenje u EU

Uprkos nivou EU finansijske i ekonomske pomoći koja je bez presedana ljudi u regiji doživljavaju osjećaj dubokog razočarenja procesom proširenja EU. Ključni faktori za to su: izostanak odlučujućih koraka za Albaniju i Sjevernu Makedoniju koji su se očekivali u martu 2020., slab napredak Srbije i Crne Gore, slaba implementacija ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu te spor napredak pregovora Srbije i Kosova, piše u non-paperu.

"Daljoj percepciji razočarenja doprinijelo je i kašnjenje isporuke vakcina protiv COVID-19 iz Evropske Unije."

Široko raširena percepcija na Zapadnom Balkanu je da proces pristupanja usporava te da se evropske aspiracije gube u setovima komplikovanih uslova što drži regiju "zaključanu u sizifovskoj sudbini", navodi se u dokumentu koji je u posjedu Glasa Amerike. Usljed toga, a u odsutnosti EU procesa otvara se prostor za nacionalističku retoriku i politike koje su dobile na zamahu.

Kao glavni izazov za zemlje Zapadnog Balkana navodi se vladavina prava koja je ključna u novoj metodologiji proširenja.

Kada EU nije aktivno i vidljivo prisutna u regiji, vođe se okreću na druge strane a politički prostor popunjavaju zemlje koje često imaju interese suprotne EU.

U poglavljima 10 - 20 u non-paperu su navedeni elementi koji bi pojačali EU perspektivu na Balkanu. Među njima su ubrzavanje reformi, jačanje međususjedskih odnosa, rješavanje otvorenih pitanja među državama i "hitno potrebno pomirenje", piše u dokumentu.

Što se tiče Bosne i Hercegovine u poglavlju 21.1 navodi se da je napredak u 14 prioriteta iz Mišljenja Komisije o pridruživanju ključan za pomak "od Dejtona do Brisela". Ova, neizborna, godina pruža priliku da se poboljša funkcionalnost države, počevši sa izbornim reformama. Navodi se da će EU sa svojim Specijalnim predstavnikom u BiH raditi prema ovom cilju, zajedno sa američkim i drugim saveznicima.

U zaključku, pod nazivom "raditi zajedno" navodi se da Evropska Unija može uspjeti samo ako radi "kao jedno, na zajedničkoj budućnosti."

Dokument predviđa da se u narednoj godini prati njegov progres.

Ambasada SAD-a za RSE: Neprihvatljivo veličanje ratnih zločinaca, neupitan mandat OHR-a

Ambasada SAD u Sarajevu

Sjedinjene Države podržavaju ključnu ulogu i neupitni mandat visokog predstavnika u praćenju i podršci provedbe civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ovo se navodi u odgovoru Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini (BiH) na upit za komentar o zaključcima koje je entitetska Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila 11. maja.

Iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH podsjećaju kako BiH mora zadovoljiti konkretne kriterije koje je ustanovilo Vijeće za provedbu mira kako bi se okončala međunarodna supervizija.

Skupština RS-a je 11. maja razmatrala zahtjev visokog predstavnika Valentina Inzka u BiH u kojem je tražio da se ponište povelje osuđenima za ratne zločine.

Ova zakonodavna institucija je u zaključcima odbacila bonska ovlaštenja visokog predstavnika, ocjenjujući da je visoki predstavnik "’izašao iz pravnog okvira svog djelovanja koji je utvrđen Aneksom 10 dejtonskog mirovnog sporazuma, jer je protivzakonito i protivustavno prisvojio zakonodavna, izvršna i sudska ovlaštenja".

Ambasada SAD-a u BiH ocjenjuje da odluka Skupštine RS-a da odbaci zahtjev visokog predstavnika u BiH o poništavanju povelje osuđenima za ratne zločine "vrijeđa žrtve i produbljuje patnje žrtava i njihovih porodica".

Ovaj zahtjev Inzko je uputio 2. februara u pismu u kojem navodi da su među nagrađenima bili i Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić "čiji su postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje".

Inzko je ostavio rok za ispunjavanje zahtjeva do kraja aprila.

Iz Ambasade SAD-a navode i da se time "istovremeno ugrožava mirna budućnost Bosne i Hercegovine".

"Presude za ratne zločine ukazuju na individualnu odgovornost i ne odnose se na jedan narod u cjelini. Mi smo i dalje razočarani retorikom koja dovodi u pitanje ove osnovne činjenice. Pozivamo sve u BiH da se fokusiraju na izgradnju uzajamnog povjerenja koje je neophodno da bi svi građani mogli uživati u mirnoj budućnost", rečeno je za RSE iz Ambasade SAD-a u BiH.

Povelje osuđenima za ratne zločine je dodijelio Odbor Skupštine RS-a za obilježavanje 25 godina postojanja i rada.

Ured visokog predstavnika BiH (OHR) je u periodu 1997. do 2012. godine, zahvaljujući bonskim ovlastima, nametnuo oko 900 različitih odluka.

U nekoliko navrata prethodnih godina visoki predstavnik Valentin Inzko je najavljivao mogućnost korištenja bonskih ovlasti, ali nikada ih nije upotrijebio.

Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) je na sastanku u Bonu, decembra 1997. godine, visokom predstavniku u BiH dalo mogućnost korištenja bonskih ovlaštenja.

PIC je tada, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim su definisana ovlaštenja visokog predstavnika, omogućio visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.

Skupština RS odbacila Inckov zahtjev da poništi povelje osuđenima za ratne zločine

arhivska fotografija NSRS

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) u utorak 11. maja na skupštinskom zasijedanju odbacila je zahtjev visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da se ponište povelje osuđenima za ratne zločine.

Povelje je dodijelio Odbor NSRS za obilježavanje 25 godina postojanja i rada Narodne skupštine RS 1991-2016. godine.

Ovaj zahtjev Incko je uputio 2. februara u pismu predsjedniku NSRS-a i predsjednicima svih klubova poslanika u entitetskom parlamentu, u kojem navodi da su među nagrađenima bili i Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić "čiji su postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje" naveo je Incko u pismu.

On je ostavio rok od tri mjeseca da se povelje ponište, a rok je istekao krajem aprila.

NSRS: Incko nije nadređen Republici Srpskoj

O ovoj tački dnevnog reda nije bilo skupštinske rasprave, a poslanici su usvojili zaključke kojima odbacuju bonska ovlaštenja i konstatuju da je visoki predstavnik izašao iz pravnog okvira svog djelovanja koji je utvrđen Aneksom 10 dejtonskog mirovnog sporazuma, jer je protivzakonito i protivustavno prisvojio zakonodavna, izvršna i sudska ovlaštenja.

U Zaključcima je konstatovano da visoki predstavnik ne može biti ni u kom slučaju nadređen Republici Srpskoj. Oko prijedloga zaključaka usaglasili su se klubovi svih stranaka iz RS.

Cvijanović da formira pregovarački tim sa Federacijom BiH

NSRS usvojila je i Zaključke uz "Inicijativu za dijalog između RS i Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), te Srba, Bošnjaka i Hrvata o mogućim rješenjima za BiH", koju je predložio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), o kojoj je, takođe, raspravljano 11. maja.

U zaključcima se nalaže predsjednici RS Željki Cvijanović da obavijesti Federaciju BiH o zaključcima i stavovima NSRS, te da formira pregovarački tim za vođenje razgovora sa Federacijom BiH.

Pregovarački tim bi, prema jednom od zaključaka, trebao da bude formiran u roku od 30 dana. U tim bi trebali da budu uključeni predstavnici najviših organa vlasti u RS, predstavnici RS u institucijama BiH, te predstavnici parlamentarnih stranaka u RS.

Nakon formiranja, pregovarački tim bi trebao da sačini operativni plan te da redovno izvještava Skupštinu RS o provedenim aktivnostima.

Dodik u Skupštini RS: Ne treba da bježimo od razgovora o mirnom razdruživanju u BiH

Ne treba bježati od razgovora o mirnom razdruživanju u Bosni i Hercegovini (BiH), poručio je tokom uvodnog obraćanja poslanicima NSRS predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je i lider SNSD-a.

Dodik je, obrazlažući Inicijativu za dijalog "o rješenjima za BiH", rekao da je “Bosna i Hercegovina otišla na put sa kojeg još može djelimično da se vrati”.

"Ne poduzimamo nijedan korak ka secesiji, ne poduzimamo nijedan korak koji bi išao ka tome da se ugrozi teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Ono što mi radimo je da želimo da razgovaramo, ali kao zdravoumni ljudi smatramo da ako razgovori ne uspijevaju kao što ne uspijevaju svi razgovori već 25 godina, onda se pitamo šta onda. Onda ne treba da bježimo i od razgovora o mirnom razdruživanju", istakao je Dodik obrazlažući Inicijativu za pokretanje dijaloga.

Poslanik poslaničke grupe Zajedno za BiH i član Stranke demokratske akcije (SDA) Senad Bratić naveo je kako Republika Srpska i Federacija BiH nisu strane u Bosni i Hercegovini već administrativne jedinice unutar države.

“Dijalog legalnih predstavnika u legalnim institucijama da. Za tako nešto nam ne trebaju nikakve posebne odluke ili zaključci, dijalog je naša dužnost. Ovo je svojevrsna politička avantura i narod to treba da zna. Ako se izađe van okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma, na snagu se vraća Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Poštovane koleginice i kolege u Narodnoj skupštini RS, odluka je na vama, a vi dobro razmislite kako se avanture završavaju”, poručio je Bratić poslanicima NS RS.

Šef kluba poslanika opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) Miladin Stanić zatražio je od Dodika odgovor o tome koje od zemalja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma podržavaju “dijalog o rješenjima u BiH.”

“Koje zemlje potpisnice Sporazuma podržavaju ovu priču, evo Vučić (Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije) kaže, ‘podržavam cjelovitu Bosnu i Hercegovinu’. Ko to (Inicijativu za dijalog) podržava, ako ne podržava ni Srbija. Da li mi Srbi treba da se brinemo kako funkcioniše BiH. RS je opljačkana i nejaka za ovakvu vrstu razgovora”, poručio je Stanić na zasjedanju Skupštine RS.

Stanić je podsjetio i da je veliki dio nadležnosti sa RS na BiH prenesen upravo zahvaljujući Dodikovom SNSD-u, te ustvrdio i da je priča o “rješenjima za BiH” obmana s ciljem skretanja pažnje.

“Umjesto da razgovaramo o zaduženju vi bi da razgovaramo o razdruženju”, istakao je Stanić.

Pokretanje Inicijative Dodik je najavio 20. aprila na Mrakovici na Kozari. Tekst dokumenta je potom objavljen još 4. maja, nekoliko sati nakon što je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko predstavio Izvještaj o provedbi mira koju je iznio na sjednici Savjeta bezbjednosti UN.

"Nedavne izjave Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojim dovodi u pitanje temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, razlozi su za zabrinutost", navodi se u Inzkovom izvještaju.

"Neće biti precrtavanja mape BiH", poručio je visoki predstavnik u Izvještaju.

Ambasada SAD: Zapaljiva retorika opasna i neprihvatljiva

Zapaljiva retorika koja govori o ratu, secesionizmu u Bosni i Hercegovini je opasna, neodgovorna i neprihvatljiva, navedeno je i u odgovoru ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) 21. aprila, o pozivu na razgovor, koji je Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, uputio Federaciji BiH.

I upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) u Bosni i Hercegovini osudio je 26. aprila politički diskurs u čijem centru se nalazi tzv. “mirna disolucija” BiH, a posebno konkretne korake koje čine predstavnici Republike Srpske i nosioci funkcija na državnom nivou u pravcu pregovora o razdruživanju, uključujući osnivanje pregovaračkih timova i zagovaranje raspada zemlje putem kampanje oglašavanja na internetu.

Zajedničku izjavu UO PIC-a nije podržao predstavnik Rusije.

Iz Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini u saopštenju objavljenom 26. aprila na službenom Facebook profilu navedeno je kako zajedničku izjavu smatraju "neuravnoteženom" i ističu kako je "tendenciozno optuživati samo jednu stranu," navodeći razloge zbog čega se nisu pridružili zajedničkoj izjavi PIC-a.

Članice PIC u BiH su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, predsjedništvo Europske unije, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG