Linkovi

Izdvojeno

Ambasada SAD: Status države Bosne i Hercegovine nije upitan

Ambasada SAD u Sarajevu
Ambasada SAD u Sarajevu

"Ni Dejtonski sporazum, ni Ustav BiH ne daju mogućnost da se ijedan entitet otcijepi", navodi se u pisanoj izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ureda za komunikacije ambasade SAD u Bosni i Hercegovini.

Takav komentar je uslijedio nakon što je Rusija, u srijedu, 2. decembra, na sjednici Savjeta za provođenje mira u BiH (PIC), odbacila zaključak komunikea, u kome se između ostalog navodi i da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje iz Bosne i Hercegovine.

"Svaka radnja preduzeta s ciljem razgradnje Bosne i Hercegovine predstavljala bi kršenje Dejtonskog sporazuma. Postojanje bilo kojeg od dva entiteta u potpunosti je ovisno o postojanju BiH“, precizirano je u odgovoru.

„Status Bosne i Hercegovine kao države nije stvar mišljenja, već činjenica koja je ustanovljena međunarodnim pravom˝, dodaje se iz Američke ambasade u BiH, te još precizira da su kriterijumi za okončanje međunarodne supervizije jasno izneseni u okviru 5+2 agende.

„Domaći lideri bi se trebali iznova fokusirati na ispunjenje tih kriterija kako bi zemlja stabilnije napredovala na svom euroatlanskom putu˝, navodi se iz Ambasade SAD za RSE, u četvrtak, 3. decembra.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH (SAD) navode i kako su kriterijumi za okončanje međunarodne supervizije jasno izneseni u okviru 5+2 agende.

Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit RSE da li odbacivanjem komunikea podržavaju razgradnju Bosne i Hercegovine i otcjepljenje entiteta

Rusija, jedna od članica Savjeta za implementaciju mira, odbacila je u potpunosti zaključke Savjeta, te pozvala na zatvaranje kancelarije OHR-a.

Šta je Savjet za implementaciju mira?

Savjet za implementaciju mira je međunarodno tijelo zaduženo za sprovođenje Dejtonskog sporazuma, a uspostavljen je 1995. godine, mjesec dana po potpisivanju tog sporazuma. Savjet, preko OHR-a nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma i OHR-u daje političke smjernice. Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo EU, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Za ukidanje OHR-a je 2008. godine postavljeno 5+2 uslova i cilja među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko Distrikt BiH, fiskalna održivost BiH, te zaživljavanje vladavine prava. Ona podrazumijeva usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.

Dva cilja su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i na koncu pozitivno mišljenje Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira.

Dodik: Srbi imaju pravo na samoopredjeljenje

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na pitanje RSE o zaključcima Savjeta za provođenje mira u BiH, kaže kako se ne obazire na njihove stavove.

"Dakle, stalno nam govore ti isti, samo sada namjerno izbacuju, da je sastavni dio Ustava BiH Konvencija o ljudskim pravima i slobodama i da je u tom pogledu to sastavni dio Ustava. U toj konvenciji piše da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje, a ne nacionalne manjine", rekao je Milorad Dodik u četvrtak, 3. decembra u Banjaluci.

Za njega, kako je izjavio, 'Savjet je nelegalno tijelo koje nema nadležnosti da nekom nešto naređuje', ponavljajući da se zalaže za odlazak visokog predstavnika u BiH.

"Dosta je više toga, tutorisanja ili pokušaja da se kaže šta mi treba da radimo. Mi savršeno dobro znamo šta treba da radimo, a oni su značajno bili remetilački faktor mnogih odnosa, pogotovo visoki predstavnik, koji bi konačno, i jedina prava mjera je da nestane odavde, odnosno da bude ukinut i formalno", zaključio je Dodik.

Stavove o ruskom protivljenju zaključcima PIC-a do zaključenja teksta nismo dobili od Željka Komšića i Šefika Džaferovića, dvojice članova Predsjedništva BiH.

Odgovori koji se tiču ruskog protivljenja zaključcima Savjeta za implementaciju mira nisu stigli ni iz Evropske komisije i Delegacije Evropske Unije u BiH.

Rusija uvijek protiv Savjeta za provođenje mira, a na strani RS

Rusija se uglavnom ne slaže sa odlukama Savjeta za provođenje mira u BiH. Protiv su bili i po pitanju referenduma o "Danu Republike Srpske 9. januaru", kojeg je ranije Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Upravni odbor Savjeta za provođenje mira u BiH pozvao je tada institucije Bosne i Hercegovine da ovo pitanje riješe kroz ustanovljene zakonske procedure i postojeći ustavni okvir, te su osudili secesionističku retoriku.

"Ustavom BiH nedvojbeno je utvrđeno da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće i da su entiteti obavezni da poštuju odluke institucija BiH. Predloženi referendum u Republici Srpskoj, koji od birača traži da se izjasne o pitanju o kome je već odlučio Ustavni sud BiH, je destabilizirajući i podiže političke tenzije, koje nekonstruktivno odvlače pažnju sa veoma ozbiljnih ekonomskih i socijalnih izazova pred kojima se BiH nalazi", kaže se u izjavi.

Ruska Federacija tada je izdvojila svoje mišljenje o tekstu zajedničke izjave ambasadora PIC-a o referendumu u RS o Danu entiteta, 9. januaru.

U Republici Srpskoj 25. septembra 2016. godine održan je referendum na kojem su se građani izjašnjavali o pitanju - "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?". Sa "Da" na referendumsko pitanje odgovorilo je 99,79 posto glasača, a ukupna izlaznost bila je između 56 i 60 posto.

Referendum je uslijedio tri godine nakon apelacije člana tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, Ustavnom sudu BiH, sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima Republike Srpske, i godinu dana nakon odluke Ustavnog suda iz novembra 2016. godine kojom je proglasio 9. januar Dan Republike Srpske neustavnim.

Rusija je bila i protiv mišljenja PIC-a na Odluke o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH i o ovlaštenjima visokog predstavnika, koje su usvojene u Narodoj skupštini RS u julu 2015. godine, ali su dvije godine kasnije suspendovane u entitetskom parlamentu.

Za Rusiju nisu bili sporni ni zaključci Narodne skupštine Republike Srpske iz novembra 2019. godine u kojima se najavljuje otcjepljenje RS i donošenje novog Ustava, koji su usvojeni nakon razmatranja "Informacije o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture Bosne i Hercegovine i uticaju na položaj i prava tog bosanskohercegovačkog entiteta".

Poslanici Skupštine Republike Srpske usvojili su 17. februara 2020. godine na vanrednoj sjednici u Banjaluci Informaciju u vezi "Antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH" i zaključke, među kojima je obustava rada predstavnika RS u organima BiH do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu.

Povod za sjednicu bila je odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu prema kojoj se sve poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019. godine.

Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) izrazio je samo dva dana kasnije 19. februara, bezrezervnu podršku radu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i svih njegovih sudija u čemu se nije složila Rusija.

Osim toga Rusija se oštro protivi ulasku BiH u NATO.

See all News Updates of the Day

Trumpovi izabranici za novu administraciju uskoro na potvrđivanju pred Kongresom

Trumpovi izabranici za novu administraciju uskoro na potvrđivanju pred Kongresom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:53 0:00

Senatori na Capitol Hillu će uskoro odlučivati o nominacijama novoizabranog predsjednika Trumpa, za najviša mjesta u nadolazećoj administraciji. Procesi potvrđivanja nominiranih bi mogli izgledati drugačije nego inače, jer će neki od kandidata biti suočeni s brojnim pitanjima o njihovim uvjerenjima, ali i kvalifikacijama. Priču donosi Katherine Gypson .

Nova antiamerička osovina zabrinjava, ali 'ne djeluje kao blok'

Vatrogasci pomažu jednoj lokalnoj ženi da se evakuiše iz stambene zgrade uništene ruskim dronom, za koji su lokalne vlasti smatrale da je izveden iranskim Shahed-136, u Kijevu, Ukrajina, 17. oktobra 2022.
Vatrogasci pomažu jednoj lokalnoj ženi da se evakuiše iz stambene zgrade uništene ruskim dronom, za koji su lokalne vlasti smatrale da je izveden iranskim Shahed-136, u Kijevu, Ukrajina, 17. oktobra 2022.

Najopasniji protivnici Washingtona možda sarađuju tješnje nego ikada prije, ali analitičari američke obavještajne službe smatraju da za sada nisu uspjeli formirati čvrsto povezan savez koji bi se mogao efikasnije suprotstaviti Sjedinjenim Državama.

Zabrinutost Sjedinjenih Država i njihovih saveznika oko rastuće saradnje između Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje u stalnom je porastu otkako je Moskva pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. – podržana obavještajnim podacima koji pokazuju da Peking, Teheran i Pjongjang Rusiji pružaju tehnologiju, rakete, dronove, pa čak i trupe za ratne napore.

Bivši komandant američkih snaga u Indo-Pacifiku ranije ove godine otišao je toliko daleko da je opisao sve veće veze između četiri američka protivnika kao nastajuću "osovinu zla".

Ipak, zvaničnici američke obavještajne službe vjeruju da je osovina, na neki način, zarobljena vlastitim nedostacima.

"Oni ne djeluju kao blok", rekla je direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, govoreći u četvrtak u Washingtonu u Vijeću za vanjske odnose.

"Ne vidimo ih kao neku vrstu četveročlanog saveza ili nešto slično tome", rekla je ona. "Ne vidimo da će oni vjerovatno postati saveznici na isti način na koji smo mi saveznici sa našim partnerima iz NATO-a, na primjer - takav nivo interoperabilnosti i vojne saradnje."

Američki obavještajni analitičari, međutim, i dalje vide ovu osovinu kao zabrinutost na nekoliko frontova.

Haines je rekao da je povećana saradnja između Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje doprinijela daljoj eroziji međunarodnih normi u vezi s oružjem za masovno uništenje.

Tamo gdje su Rusija i Kina još jednom bile spremne da sarađuju sa Sjedinjenim Državama i Zapadom na nuklearnom kontraširenju, Moskva i Peking sada su izgleda skloniji da Iranu i Sjevernoj Koreji daju dodatni prostor.

"U velikoj mjeri to je zato što je Rusija sada u određenoj mjeri dužna i DNRK [Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji] i Iranu za napredno oružje, za municiju, za stvari koje su im potrebne u kontekstu njihove borbe s Ukrajinom", rekla je Haines.

"Manje je vjerovatno da će uzvratiti", rekla je. "I naravno, pratili smo stepen do kojeg oni zapravo, na primjer, prihvaćaju DNRK kao silu nuklearnog oružja."

Haines je rekao da je povećana saradnja između Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje pomogla sve četiri zemlje da izbjegnu sankcije.

I rekla je da čak postoje neke naznake da je Rusija spremna da preduzme akciju koja bi omogućila Pekingu da nadmaši SAD u kritičnim oblastima.

"Spremni su potencijalno staviti više na sto s Kinom kako bi im dali stvari koje bi Kini zapravo mogle dozvoliti preskok u određenim tehnološkim oblastima ili u drugim prostorima koji nas zanimaju", rekla je Haines.

Saveznici Washingtona u NATO-u oglasili su se sličnim alarmima posljednjih mjeseci, a neki zvaničnici NATO-a rekli su za Glas Amerike da je osovina već izazvala početke nove globalne trke u naoružanju.

Ruska sabotaža

Također postoji stalna zabrinutost zbog spremnosti Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje da se uključe u aktivnosti takozvane sive zone.

Procjena američke Nacionalne obavještajne službe objavljena u julu upozorava da će u narednih pet do šest godina "vjerovatno biti češći, raznoliki i štetni akti prisile i subverzije - posebno od strane Kine, Irana, Rusije i Sjeverne Koreje - ispod onoga što predstavlja oružani sukob ali izvan granica istorijski legitimnog državnog upravljanja."

Haines je u četvrtak rekla da su ruske aktivnosti u sivoj zoni - uključujući napore u sabotaži u Evropi - "sve u porastu".

"Rusija je upravo uložila novac, osoblje, samo izuzetan trud u ovoj oblasti i to će i dalje činiti", rekla je ona. "I iako postajemo malo bolji u ometanju nekih od ovih aktivnosti, mislim da sigurno nismo tamo gdje bi bilo kome zaista ugodno."

Američka predsjednička tranzicija

Američki obavještajni analitičari pomno prate kako se ponašaju druge zemlje dok se Washington priprema da novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost u januaru.

"Postoje određeni akteri koji se pokušavaju unaprijed pozicionirati za sljedeću administraciju", rekao je Haines.

Ona je rekla da obavještajni analitičari pripremaju izvještaje o aktivnostima koje će podijeliti s dolazećom Trumpovom administracijom, kao i da paze na potencijal da neke zemlje mogu pokušati eskalirati tenzije tokom tranzicionog perioda.

"Uobičajeno, na primjer, DNRK se upušta u neku provokativnu akciju tokom tranzicije", rekao je Haines. "Ovo je neka od klasičnih stvari koje stalno gledamo."

Zašto ne emitiramo večeras

Studio Glasa Amerike
Studio Glasa Amerike

Usljed požara koji se kasno popodne dogodio u zgradi Glasa Amerike odakle emitiramo našu večernju emisiju "Studio Washington", obavještavamo cijenjene gledatelje, i naše udružene partnerske TV stanice širom BiH, da emisija večeras, četvrtak 5. decembra, neće biti emitirana.

Duboko se ispričavamo zbog ove nelagodnosti, ali je situacija izvan naše kontrole. Nadamo se normalno nastaviti s programom sutra, petak, 6. decembra.

S poštovanjem

Uredništvo

Veliki zagađivači i male ostrvske države sukobljavaju se oko klimatskih promjena

Aktivisti protestuju ispred Međunarodnog suda pravde, u Hagu, u Holandiji, jer otvara saslušanja o tome šta su zemlje širom svijeta zakonski obavezne da urade u borbi protiv klimatskih promjena i pomoći ranjivim nacijama u borbi protiv njihovog utjecaja, 2. decembra 2024.
Aktivisti protestuju ispred Međunarodnog suda pravde, u Hagu, u Holandiji, jer otvara saslušanja o tome šta su zemlje širom svijeta zakonski obavezne da urade u borbi protiv klimatskih promjena i pomoći ranjivim nacijama u borbi protiv njihovog utjecaja, 2. decembra 2024.

Na značajnom ročištu održanom u srijedu u Međunarodnom sudu pravde u Hagu, Sjedinjene Države su tvrdile da zakon o ljudskim pravima nije relevantan za pravne obaveze nacionalnih država u vezi s klimatskim promjenama.

Margaret Taylor, pravna savjetnica američkog State Departmenta koja predstavlja SAD, ustvrdila je u srijedu da je ICJ pogrešan forum za rješavanje klimatske pravde.

"Savjetodavni postupak nije sredstvo za parnicu da li su pojedine države ili grupe država prekršile obaveze koje se odnose na klimatske promjene u prošlosti ili snose odgovornost za reparacije, kao što su neki učesnici sugerirali", rekla je Taylor sudu.

"Režim UN-a o klimatskim promjenama sa Pariskim sporazumom u svojoj srži jedini je međunarodni pravni režim koji su države posebno osmislile za rješavanje klimatskih promjena", rekla je ona. „Međunarodni zakon o ljudskim pravima... ne obavezuje države da ublaže antropogene emisije gasova staklene bašte, niti trenutno predviđa ljudsko pravo na zdravu životnu sredinu.“

Generalna skupština Ujedinjenih nacija zatražila je od ICJ-a prošle godine da ponudi svoje pravno mišljenje o tome da li se velike nacije zagađivača mogu smatrati odgovornim za izazivanje klimatskih promjena i štete koje one uzrokuju.

15 sudija MSP-a će razmotriti ne samo pravno obavezujuće sporazume o klimi, već i međunarodno pravo o ljudskim pravima i druge relevantne zakone.

Skoro 100 zemalja i više od deset međuvladinih organizacija treba da daju dokaze tokom dvonedeljnog pravnog postupka koji je počeo u ponedeljak i završava se 13. decembra. Očekuje se da će sudije da daju svoje pravno mišljenje sljedeće godine.

Ostrvske države

Male ostrvske države tvrde da podizanje nivoa mora zbog klimatskih promjena dovodi u pitanje njihovo postojanje. Arnold Kiel Loughman, državni tužilac južnopacifičke ostrvske države Vanuatu, tvrdio je da je zakon o ljudskim pravima primjenjiv.

Sudije Međunarodnog suda pravde u Hagu, Holandija, pripremaju se za otvaranje saslušanja o tome šta su zemlje širom svijeta zakonski obavezne da urade u borbi protiv klimatskih promjena i pomoći ranjivim nacijama u borbi protiv njihovog uticaja, 2. decembra 2024.
Sudije Međunarodnog suda pravde u Hagu, Holandija, pripremaju se za otvaranje saslušanja o tome šta su zemlje širom svijeta zakonski obavezne da urade u borbi protiv klimatskih promjena i pomoći ranjivim nacijama u borbi protiv njihovog uticaja, 2. decembra 2024.

"Došao sam da vas zamolim da podržavate vladavinu prava," rekao je Loughman sudijama ICJ-a u ponedjeljak.

"Prema međunarodnom pravu, države imaju obavezu... da postupaju sa dužnom pažnjom kako bi spriječile značajnu štetu po okoliš, smanjile emisije i pružile podršku zemljama poput moje, zaštitile ljudska prava sadašnjih i budućih generacija, zaštitile i očuvale morski okoliš i poštovati osnovna prava mog naroda na samoopredjeljenje u našoj zemlji.

"Neuspjeh malog broja velikih država emitera da ispune ove obaveze predstavlja međunarodno protupravan čin, koji izaziva pravne posljedice prema međunarodnom pravu odgovornosti država", rekao je on.

Pariski sporazum

Pariski klimatski sporazum, koji je stupio na snagu 2016. godine, potpisalo je 195 zemalja, postavljajući ciljeve za smanjenje emisija i ograničavanje globalnog zagrijavanja na najviše 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa.

Mnogi veliki zagađivači nerado razmatraju druge zakone u vezi s klimatskim promjenama, kaže Nikki Reisch, direktorica programa za klimu i energiju u Centru za međunarodno pravo životne sredine.

"Čuli smo ih kako tvrde da je jedini relevantni zakon iz kojeg mogu proizaći bilo kakve pravne obaveze Pariski sporazum. A kada zapravo pogledate tekst tog sporazuma, to ne zahtijeva mnogo", rekla je Reisch za Glas Amerike.

„Čuli smo kako SAD zaista pokušavaju ohrabriti sud i druge da ignoriraju historiju, da gurnu istorijsko ponašanje tokom mnogih decenija pod tepih i govore da ono što se dogodilo prije usvajanja klimatskog sporazuma zapravo nije važno iz pravne perspektive, i da višedecenijsko znanje o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena nije relevantno“, rekla je.

Mišljenje sudija je savjetodavno i neće biti pravno obavezujuće. Ipak, to će imati implikacije za sve nacionalne države, rekla je Reisch.

"Ovo savjetodavno mišljenje bit će mjerodavno tumačenje onoga što obavezujuće međunarodno pravo zahtijeva. Dakle, ono će imati težinu kao svojevrsni pravni plan za odgovornost, ili vodič za sudove i advokate širom svijeta da razumiju šta međunarodno pravo zahtijeva i šta mi treba držati države na oprezu u pogledu njihovih klimatskih akcija i mjera za otklanjanje klimatskih šteta", rekla je.

Biden u posjeti željezničkom čvorištu u Angoli koje finansiraju SAD

Predsjednik Joe Biden i glavni operativni direktor Lobito Atlantic Railway Nicolas Gregoire obilaze terminal u luci Lobito, Angola, 4. decembra 2024.
Predsjednik Joe Biden i glavni operativni direktor Lobito Atlantic Railway Nicolas Gregoire obilaze terminal u luci Lobito, Angola, 4. decembra 2024.

Predsjednik Joe Biden u srijedu je iz prve ruke pogledao željeznički projekat koji finansira SAD koji spaja njegovu ličnu ljubav prema željeznici sa željom da ostavi nasljeđe u Africi koje će nadživjeti njegovu administraciju.

Koridor Lobito je željeznička linija od 1.300 kilometara koja se proteže od Zambije bogate bakrom do luke Lobito u jugozapadnoj državi Angole.

Mreža će formirati "strateški ekonomski koridor" u okviru Partnerstva za globalnu infrastrukturu i investicije Bidenove administracije - inicijative koja ima za cilj da se suprotstavi dobro uspostavljenoj kineskoj inicijativi "Pojas i put". Do sada, Bidenova administracija kaže da je posvetila skoro 4 milijarde dolara za projekat.

Biden, u glavnom gradu Angole u utorak, predstavio je projekat kroz svoju ljubav prema putničkoj željeznici. Kao američki senator, putovao je do Washingtona iz Wilmingtona u Delawareu – na svakom putovanju, kako je rekao, bilježio skoro 340 kilometara.

"Moram vam odmah reći, s američkom štampom ovdje, ja sam vjerovatno tip koji se najviše zalaže za željeznicu u Americi", rekao je Biden u utorak u glavnom gradu Angole, uz smijeh publike koja se okupila da ga čuje kako govori u nacionalnom muzeju ropstva.

Isto, ili drugačije?

Visoki zvaničnici administracije rekli su da će ova željeznička linija do kraja decenije biti produžena do cijele dužine, protežući se od afričke obale Indijskog okeana do atlantske luke. U početku će prenositi kritične minerale poput kobalta i bakra iz duboke unutrašnjosti kontinenta do obale. Kada se koridor završi, putovanje koje sada traje više od 40 dana cestom moći će se preći preko kontinenta za 40 sati.

“Pretpostavka iza koridora je da budemo u mogućnosti da uzmemo američku podršku i finansijske mogućnosti koje su ograničene, i da ih dublje fokusiramo na jedno područje, nasuprot širenju te finansijske podrške i napora na mnoge zemlje”, rekao je visoki dužnosnik Bidenove administracije, koji nije identifikovan kao što je uobičajena praksa prilikom informisanja novinara.

Glas Amerike je pitao zvaničnika da li ovo ponavlja stari kolonijalni narativ o eksploataciji bogatih, sirovih resursa kontinenta, a da pritom ne dodaje vrijednost i obezbjeđuje stalan rad za lokalno stanovništvo. Rastuća populacija mladih na kontinentu stvorila je hitnu potrebu za radnim mjestima, stavljajući pritisak na mnoge afričke vlade.

„Ne slažem se sa pretpostavkom da je ovo za sirove proizvode“, odgovorio je zvaničnik. “Trenutno izlazi samo sirovi proizvod. Ali mislim šta ova pruga radi – da biste došli do proizvoda veće vrijednosti, potrebno vam je nekoliko stvari. Jedna od njih je pristupačna i pouzdana energija u izobilju. Dakle, izgradnja energetskog sistema vam omogućava da izgradite dodatnu vrijednost.”

I drugi su se pitali da li se ovaj američki napor, koji dolazi više od decenije nakon što je Kina pokrenula svoju ambicioznu inicijativu Pojas i put, može takmičiti.

„Kada se detaljnije pogleda, čini se da imitacija kineske taktike, koja prešutno priznaje da Washington zaostaje za Pekingom u pogledu svojih investicija u Africi, ali čini malo da popuni prazninu koja postoji u kineskom otisku“, rekao je Chris O. Ògúnmọ́dẹdé , urednik, konsultant i analitičar afričke politike, sigurnosti i međunarodnih odnosa.

Wang Peng, istraživač na Univerzitetu Renmin u Kini, objavio je na kineskom državnom thinktanku, Međunarodnom centru za saradnju, da zapadni međunarodni projekti poput Lobito koridora ne predstavljaju izazov za kinesku inicijativu jer Sjedinjene Države „ne mogu osigurati dovoljno sredstava i materijalne uslove za istinsku implementaciju svog ambicioznog globalnog infrastrukturnog plana.”

Vang Peng je također primijetio da bi SAD to mogle potkopati vršenjem diplomatskog pritiska na zemlje domaćine kako bi ih natjerale da raskinu sporazume o saradnji s Kinom; preuveličati negativan uticaj projekta "Pojas i put" na lokalno ekološko okruženje i vodne resurse... i razglasiti takozvano pitanje "zamke duga"

Povećanje kineskog duga među afričkim državama je nešto što je i Biden indirektno spomenuo u svojim izjavama u utorak, u pokušaju da SAD postavi kao pouzdanog partnera.

„Također smo nastojali da osiguramo da zemlje u razvoju ne moraju da biraju između otplate neodrživog duga i mogućnosti da ulažu u svoje ljude“, rekao je.

Ali, kao što je Biden takođe rekao, njegovo vrijeme ističe dok se priprema da napusti funkciju, za novoizabranog predsednika Donalda Trampa. Analitičari kažu da bi ovaj projekat mogao biti dobro prihvaćen od strane Trumpa, jer odgovara njegovom transakcijskom pristupu kontinentu i da se dopada jednom od najvećih Trumpovih pobornika, milijarderu Elonu Musku.

"Novac je ipak već namjenski", rekao je James Murphy sa Univerziteta Clark u Massachusettsu. “Nastavak projekta Lobito je pametna ideja – Trump ga ne mora posjedovati osim u smislu da mu to daje tačku za razgovor o našim strateškim/resursima vođenim interesima u Africi, posebno kao strategiju za nabavku minerala neophodnih za Elonove Tesle.”

Paris Huang je doprinijela ovom izvještaju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG