Linkovi

Aktuelno

SAD razmatraju i povlačenje trupa sa Kosova zbog taksi Srbiji i BiH

US/KOSOVO

Povlačenje američkih NATO trupa sa Kosova može biti jedna od posljedica za Kosovo ukoliko se taksa od 100 odsto na robu iz Srbije i BiH ne povuče.

O tome je bilo riječi na sastanku zvaničnika Nacionalnog saveza za sigurnost SAD-a Johna Eratha i Brada Berkleyja sa kosovskim rukovodiocima, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz kosovskih krugova.

Na Kosovu je oko 600 američkih vojnika od ukupno 4.000 trupa.

Zvaničnici Nacionalnog saveta za sigurnost SAD-a, direktor za Evropska pitanja John Erath i direktor za Balkan Brad Berkley, dva dana su održavali sastanke sa kosovskim rukovodiocima, opozicijom i civilnim društvom.

Međutim, onaj koji odlučuje o taksi, premijer Kosova Ramuš Haradinaj, još uvijek nije ubijeđen. On smatra da je Kosovo spremno da plati i cijenu zbog toga, kako bi se izbjegao eventualni štetni sporazum po Kosovo, budući da se govori o granicama i bolnim kompromisima.

Međutim, u saopštenju Ambasade SAD-a se navodi da je američki zahtjev o suspenziji takse ponovljen kako bi se dijalog sa Srbijom nastavio te da takse podrivaju partnerstvo SAD-a i Kosova.

"Posjetioci su došli kako bi učvrstili poruku predsjednika da se uzdrže od poteza koji bi otežali ovaj sporazum", navodi se.

U oba glavna grada oni su "ukazali na zabrinutost Bijele kuće da se dijalog treba vratiti na pravi put i obje strane moraju da prekinu provokativne akcije i preduzmu konstruktivne korake kako bi se vratili za pregovarački sto", dodaje se.

Poslanik opozicione "Alternative" Iljir Deda prisustvovao je jednom od sastanaka sa američkim zvaničnicima.

Deda je u izjavi za RSE kazao da je posjeta zvaničnika Nacionalnog savjeta za sigurnost SAD-a razjasnila to da će Kosovo u budućem dijalogu sa Srbijom očuvati svoje granice i da neće biti podjele, ali da Kosovo mora da ispoštuje američki savjet o suspenziji takse. U suprotnom, dodaje Deda, mogu uslijediti evidentne posljedice.

"Mislim da smo svi jasno shvatili posljedice koje se mogu desiti državi i narodu Kosova ukoliko se ne suspenduje taksa", kazao je Deda.

Iljir Deda je dodao da je postignuta saglasnost da se u javnosti ne govori o detaljima sa sastanka, ali navodi da bi "miniranje odnosa sa SAD-om imalo tragične posljedice po Kosovo".

"Kosovo je na raskrsnici gdje treba da odluči - da li želi da ide u pravcu velikog napretka ili želi da rasturi sve ono što je postignuto u posljednjih 20 godina", kazao je Deda.

On je kazao da Kosovo mora da donese odluku u skladu sa zahtjevima SAD-a, bez obzira da li će to biti sa ovom ili nekom privremenom vladom.

I Avdulah Hoti, šef opozicionog poslaničkog kluba Demokratskog saveza Kosova, je na konferenciji za novinare u petak rekao da u posljednjih 11 godina Kosovo nikad nije bilo u slabijoj poziciji, kako u unutrašnjem planu, tako i u međunarodnim odnosima.

"Ovakvom vrstom politike dovodi se u pitanje podrška našeg glavnog partnera SAD-a, naspram Kosova. Po prvi put u posljednjih 30 godina desilo se da se jednom zvaničniku uskrati pravo da otputuje u SAD. S druge strane, predsjednik zemlje snažno lobira na korekciji granice", kazao je Hoti.

Ova partija smatra da su novi izbori jedino rješenje za izlazak iz situacije.

Predsjednik Skupštine Kosova, istovremeno i vladajuće Demokratske partije Kosova, Kadri Veselji, kazao je da će američka baza Bondstil ostati na Kosovu. On je rekao da se situacija ne treba dramatizovati, bilo da se radi o dijalogu ili o carini, a za unutrašnje upotrebe.

Veselji je da će partnerstvo sa SAD-om biti doživotno i da će Kosovo usklađivati svoja djelovanja sa SAD-om.

"Republika Srbija do sada je pokazivala agresivnost prema Kosovu i to je razlog zašto smo uveli administrativne mjere prema njoj. Budite ubijeđeni da ćemo i nastaviti sa time jer, kako se Srbija ponaša prema nama, tako ćemo se i mi ponašati. Ali, u dijalogu moramo biti ozbiljni, u odnosima sa našim partnerima trebamo biti pametni i pragmatični", kazao je Veselji nakon sastanka Predsjedništva Skupštine.

Iz Predsjedništva Kosova nisu htjeli da komentarišu zahtjeve američkih zvaničnika, ali je ta institucija nakon sastanaka sa američkim zvaničnicima saopštila da je ponovo iznijet savjet američkih zvaničnika o suspenziji takse, ali da je i zajednička konstatacija bila da konačni sporazum treba doprinijeti recipročnom priznanju.

Premijer Haradinaj, međutim, smatra da je predstojeći proces dijaloga sa Srbijom nejasan a s obzirom da se govori o "bolnim kompromisima, o granicama, o 'Dodikovoj republici' (Milorad Dodik, bivši predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska - RS, prim. nov.)".

"Ako nam se pruži jedan ugovor o tome o čemu će se dogovoriti Kosovo i Srbija, a koji bi podrazumijevao priznanje postojećih granica, i koji ne podrazumijeva nekakvu 'Dodikovu republiku' na Kosovu, odnosno Zajednicu opština sa izvršnim ovlaštenjima, odmah ćemo suspendovati taksu", kazao je Haradinaj.

Osim mogućnosti o povlačenju američkih trupa, neizdavanje američkih viza kosovskim zvaničnicima i prekid pomoći u oblasti bezbjednosti je nešto što se već dešava. Primjera radi, premijer Kosova nije dobio odgovor na zahtjev o američkoj vizi kada je trebao da otputuje za SAD na Molitvenom doručku, a isto tako, potvrdili su kosovski zvaničnici domaćim medijima, da se vize nisu dobili ni ostali kosovski zvaničnici koji su trebali da prisustvuju različitim konferencijama u SAD-u.

Pored toga, američko-njemački Evropski centar za bezbjednosne studije George C. Marshall sa sjedištem u Njemačkoj otkazao je pozivnice za 14 učesnika sa Kosova, koji su trebali od marta do septembra da pohađaju osam programa u oblasti bezbjednosti.

Američka vlada je prošlog mjeseca odlučila da otkaže i posjetu generala majora Nacionalne garde američke države Ajova Timothyja Orra Kosovu, zbog carine koju je Vlada Kosova uvela Srbiji i BiH.

See all News Updates of the Day

BiH Statistike za 2019: Pao izvoz, povećan uvoz

ilustracija

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador SAD za vjerske slobode u posjeti Potočarima: Vjera treba da okuplja ljude

U.S. Ambassador-at-Large for International Religious Freedom Sam Brownback presents the 2018 International Religious Freedom Report at the State Department in Washington, June 21, 2019.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.

State Religious Freedom
State Religious Freedom

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Zašto Amerikanci žive u sve većim kućama?

Amerikance oduvijek privlače veliki, otvoreni prostori tako da, možda, nije iznenađujuće što kuće koje se grade u Sjedinjenim Državama spadaju u neke od najprostranijih na planeti. A postaju - sve veće.

Prosječna američka kuća danas je više nego dvostruko veća u odnosu na one građene 1950-ih. Prosječna veličina nove, porodične kuće 2019. iznosila je 240 kvadratnih metara, prema podacima Nacionalnog udruženja građevinara.

Snažna osjećanja Amerikanaca prema posjedovanju sopstvene kuće vjerovatno imaju korjene u prošlosti pionira "divljeg zapada" koji su sticali vlasništvo nad zemljom od vlade, pod uslovom da je obrađuju.

“Privlačnost porodične kuće za Amerikance, još od početka 20. vijeka, je što je označavala autonomiju. Svaka kuća je - zamak", kaže Luis Hajman, istoričar i asistent na univerzitetu Kornel. “Zato one označavaju nečiju nezavisnost i dostignuće."

Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.
Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.

Federalna vlada snažno je podržavala ideju da je američki ideal - nacija kućevlasnika. Kada je 1934. otvorena Federalna uprava za stambena pitanja (FHA), to je unijelo revoluciju u proces kupovine kuća. Uspostavljanjem federalnog sistema kredita za kuće, koji Amerikanci koriste i danas, FHA je olakšala kupovinu kuće milionima ljudi. U to vrijeme, većina Amerikanaca je živjela u iznajmljenom prostoru a 40% su bili vlasnici kuća. Do 2001, ta cifra je porasla na 68 procenata.

1940-ih, predsjednik Frenklin Ruzvelt je vlasništvo nad kućom poistovjetio sa državljanstvom, navodeći da je "nacija kućevlasnika, ljudi koji imaju stvaran udio u svojoj sopstvenoj zemlji, nepobjediva."

Danas, broj kućevlasnika u Americi stoji na oko 65 procenata. Kod mnogih Amerikanaca, mogućnost da investiraju u kupovinu kuće pomogla je da se zamaskira ekonomska stagnacija. Iako je stopa nezaposlenosti rekordno niska, realne plate američkih radnika - broj robe i usluga koje mogu da se kupe zarađenim novcem, decenijama se nisu promijenile.

Dok Amerikanci vide da njihove plate stagniraju poslije 1970-ih, mogu da zarade novac investiranjem u kuće", ističe Hajman. "Kuće su postale način za prosječne Amerikance da profitiraju. Ne postoji drugi način za Amerikance da steknu dodatni prihod mimo svojih kuća. Ako ste obična osoba, ne možete da to ostvarite na berzi, tako da je to način da se, praktično, bavite špekulacijama na stambenom tržištu.

Za neke Amerikance, posjedovanje velike kuće je statusni simbol, fizički dokaz da su uspjeli u životu.

Klasični primjer velike kuće u predgrađu je već decenijama veoma moćan simbol", kaže istoričar arhitekture Vilijam Ričards. "Ljudi ponekad žele da određene sobe imaju specifičnu namjenu - da imaju veliko predsoblje na ulazu u kuću sa mjestom za cipele i kapute, posebne spavaće sobe za svako dijete i goste, poseban vešeraj."

A prostrane kuće se danas mogu lakše kupiti nego nekada. "U dizajnu i izgradnji postoji veća efikasnost iz raznih razloga, zbog čega je danas manje skupo sagraditi veliku kuću", kaže Ričards.

Ali da li velike kuće čine ljude srećnijim? Ne - prema nedavnom post-doktorskom istraživanju koje je obavio Klement Bele, profesor pri Evropskoj školi biznisa INSEAD.

“Iako su porodične kuće sve luksuznije od 1980, zadovoljstvo kućevlasnika je ostalo na istom nivou u američkim predgrađima", napisao je Bele.

Ljudi koji žive u većim kućama su, međutim, zadovoljniji svojom imovinom ali to zadovoljstvo opada kad se u blizini sagrade još veće kuće.

Trump: Saslušanja o opozivu su "sramotna"

Predsjednik Donald Trump pred novinarima na Južnom travnjaku Bijele kuće u Vašingtonu, 8. novembra 2019.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je u nedelju napao prošlonedeljna saslušanja o opozivu koja su ciljala njega, nazivajući ih "sramotnim" i prigovarajući da demokrate blokiraju svjedoke koje republikanci žele da saslušaju.

On je rekao da "korumpiran političar" Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe, koji predvodi aktivnosti u vezi sa istragom o opozivu, i predsjedavajuća Predstavničkim domom Nensi Pelosi, žele da zvaničnici Bijele kuće svjedoče u "sramotnom lovu na vještice".

Trump je na Tviteru napisao da Šiv "neće da dopusti advokata Bijele kuće, niti će dozvoliti BILO KOGA od svjedoka koje smo zahtjevali". To je, nastavio je, po prvi put u ovom procesu i istoriji Kongresa.

Pod pravilima saslušanja o opozivu, koje je usvojio Predstavnički dom pod kontrolom demokrata, Trumpu će biti dozvoljeno da ima pravnika koji ga predstavlja kad Odbor za pravosuđe zaokruži moguće dokumente o opozivu protiv njega u narednim nedeljama i, ukoliko ga Predstavnički dom u punom sastavu opozove, na suđenju u Senatu u kome većinu imaju republikanci.

Ali, pravila ne zahtjevaju pravno zastupanje Trumpa na saslušanjima pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajne službe koja počinju u srijedu.

Dvojica zvaničnika američkog State Departmenta, Viljem Tejlor i Džordž Kent, spremni su da svjedoče da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da otvori istragu kako bi politički profitirao u trenutku kada je Ukrajini uskratio 391 milion dolara američke vojne pomoći koju je Kijev očajniči želio kao pomoć u borbi protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

"Poziv ukrajinskom predsjedniku bio je SAVRŠEN", napisao je Trump na Tviteru. "Pročitajte transkript! NIJE rečeno ništa što na bilo koji način nije u redu. Republikanci, nemojte da vas uhvate u zamku za budale govoreći da nije savršen, već da je za opoziv. Ne, mnogo je jači od toga. NIŠTA LOŠE NIJE URAĐENO!"

Trump je nedeljama negirao da je Zelenskom krajem jula uputio "quid pro quo" (usluga za uslugu) poziv - vojna pomoć u zamjenu za istragu o jednom od njegovih glavnih demokratskih izazivača 2020. godine, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, rad njegovog sina Hantera za ukrajinsku gasnu kompaniju - i odbacio teorije o ukrajinskoj umiješanosti u izbore u SAD 2016. na kojima je Trump pobijedio.

Trump je odobrio vojnu pomoć Ukrajini u septembru, iako Kijev nije započeo istragu.

Šif je pozvao republikance da dostave spisak svjedoka koje žele da ispituju, ali je odbio svjedočenje dvije najistaknutije ličnosti sa republikanske liste želja: Hantera Bajdena i neimenovanog uzbnjivača koji je isprovocirao napore demokrata za opoziv, iznoseći zabrinutost po pitanju Trumpovog zahtjeva Zelenskom u julu.

Prema američkom zakonu, identiteti uzbunjivača koji dolaze iz unutrašnjih strutura vlasti zaštićeni su od otkrivanja.

Međutim, Trump je zatražio da uzbunjivač bude imenovan i rekao da bi trebalo da mu bude omogućeno da se konfrontira sa osobom koja ga optužuje.

Demokrate su izrazile zabrinutost po pitanju zaštite bezbjednosti uzbunjivača i napomenule da su veliki dio onoga što je on naveo potvrdili vladini zvaničnici koji su čuli Trumpov poziv, ili kojima je bilo naloženo da traže od Ukrajine istragu protiv Bajdenovih. Uz to, u grubom transkriptu Trumpovog razgovora sa Zelenskim, koji je objavila Bijela kuća, citira se Trumpa kako traži "uslugu".

Šif je rekao da bi pozivanje uzbunjivača na svjedočenje bilo "suvišno i nepotrebno".

"Odbor ... neće olakšavati napore predsjednika Trumpa i njegovih saveznika u Kongresu da prijete, zastrašuju i svete se uzbunjivaču koji je hrabro podigao inicijalnu uzbunu", rekao je Šif u pismu lideru republikanaca u Odboru za obaveštajne službe, kongresmenu Devinu Nansu. "...Uzbunjivač ima pravo prema zakonima koje podržava ovaj odbor da ostane anoniman i da bude zaštićen od štete."

Šif je rekao da je nakon nekoliko nedjelja svjedočenja iza zatvorenih vrata njegova istraga "prikupila sve veći broj dokaza - od svjedoka i dokumenata, uključujući i riječi predsjednika u njegovom pozivu od 25. jula - koji ne samo da potvrđuju, već i daleko prevazilaze početne informacije u pritužbi uzbunjivača... U svjetlu predsjednikovih prijetnji, nastup tog pojedinca pred nama samo bi bi dovelo u ozbijan rizik njegovu (uzbunjivačevu) ličnu bezbjednost".

Šif je rekao da javna saslušanja o opozivu "neće služiti kao sredstvo" za ono što je nazvao "lažnom istragom protiv Bajdenovih ili opovrgavanjem zavjera o miješanju u američke izbore 2016, koje je predsjednik Trump pritisnuo na Ukrajinu da sprovede u njegovu ličnu političku korist".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG