Izdvojeno
Zukić, Špirić, Dodik: Kako i zašto SAD sankcioniraju korumpirane zvaničnike stranih vlada

Sjedinjene Američke Države imaju više načina sankcioniranja zvaničnika stranih vlada za koje State Department ima dokaze da su umiješani u korupciju ili kršenje ljudskih prava. Jedan od načina, javno ukazivanje, upotrijebljeno je u zadnjem slučaju Amira Zukića iz Bosne i Hercegovine, bivšeg visokog funkcionera Stranke Demokratske Akcije.
Amir Zukić biši visoki funkcioner Stranke demokratske akcije (SDA) i Nikola Špirić aktivni visoki funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) su sankcionirani u skladu sa Zakonom o odobravanju sredstava za Državni sekreterijat, međunarodne operacije i povezane programe (Department of State, Foreign Operations, and Related Programs Appropriations Act).
Ključan dio tog zakona je sekcija pod nazivom „Antikleptokratija i ljudska prava“, gdje piše da „Službenicima stranih vlada i članovima uže porodice o kojim Državni sekretar ima vjerodostojne podatke o umiješanosti u značajnu korupciju, uključujući korupciju vezanu za eksploataciju prirodnih resursa ili grubih kršenja ljudskih prava će biti zabranjen ulazak u Sjedinjene Države“
Nikola Špirić je na ovu listu dospio u septembru 2018. godine. Ipak, to nije zaustavilo njegov politički put. Danas je delegat u Domu naroda BiH, a domaće pravosudne institucije nisu ispitale i razjasnile podatke koje o Špirićevoj umiješanosti u korupciju imaju Sjedinjene Američke Države.
Amir Zukić na listu je dospio 29. maja. 2020. Već tri godine njemu se pred Općinskim sudom u Sarajevu, sa grupom drugih sudi, za korupciju i nezakonito zapošljavanje u javnim preduzećima.
U optužnici je navedeno je da su Amir Zukić i Safet Bibić tokom 2016. godine organizovali grupu koja je pronalazila osobe koje su spremne da daju novac za zaposlenje u podružnicama Elektroditribucije pri Elektroprivredi BiH. Nakon toga su koristeći svoj utjecaj preko jednog od direktora u Elektroprivredi BiH, Eseda Džananovića, koji se tereti za zloupotrebu položaja, realizirana nezakonita zapošljavanja u tom preduzeću.
Suđenje prati Balkanska istraživačka mreža BiH.
U Sjedinjenim Američkim Državama postoje dvije kategorije tzv. crnih lista, „Public“ (javna) ili „Private“ (tajna).
Javno označenih osoba, poput Zukića i Špirića, ima oko 150. Među njima su četiri visoka vojna zvaničnika Burme zbog ubistava Rohindža, 13 državljana El Salvadora zbog ubistava šest katoličkih svećenika i 17 Saudijaca zbog ubistva Jamala Khashoggija.
Milorad Dodik, član Predsjedništva i šef SNSD-a je na drugom spisku - spisku ministarstva finansija. Dodikove sankcije su mnogo šire (na primjer zabranjuje se američkim državljanima da posluju sa njim) i zahtijevale su odobrenje ne samo State Departmenta, nego kompletnog obavještajnog sektora SAD i brojnih drugih ministarstava. Sam proces uvođenja tih sankcija obično traje oko godinu dana.
Špirić i Zukić su sankcionisani po kraćem postupku. Dovoljno je bilo da State Department donese odluku o zabrani ulaska u SAD.
U izvještaju iz marta 2019. State Department je ukazivao na korupciju među političarima Bosne i Hercegoovine.
"Struktura vlasti na više nivoa daje korumpiranim zvaničnicima više mogućnosti da traže "naknade za usluge", posebno u institucijama lokalne uprave.", navedeno je.
I nekoliko mjeseci kasnije State Department je u izvještaju o investicijskoj klimi u svijetu još jednom ukazao na korupciju u BiH.
Prema indeksu Transparency internationala koji mjeri korupciju u 198 zemalja svijeta Bosna i Hercegovina je na 101. mjestu i u zadnjoj godini zabilježila je pad od 12 mjesta.
Kao jednu od najvećih prepreka za "pročišćavanje" korupcije u Bosni i Hercegovini eksperti navode pravosudni sistem koji je pod kontrolom korumpiranih političara.
See all News Updates of the Day
BiH: U javnim nabavkama godišnje se gubi 400 miliona
Zloupotrebama u procesu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini godišnje se gubi oko 400 miliona konvertibilnih maraka. Nevladin sektora smatra da je jedno od rješenja za smanjenje korupcije u ovoj oblasti donošenje novog zakona o kojim bi bile uvedene znatno veće sankcije za odgovorne.
Turska u novom Erdoğanovom mandatu: Obnavljanje veza sa Washingtonom?
Novoizabrani turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan suočava se s izazovom balansiranja veza između Rusije i zapadnih saveznika. Veto Ankare na kandidaturu Švedske za članstvo u NATO-u je ključni test njene lojalnosti, a analitičari smatraju da Erdoğan možda traži obnavljanje veza sa Vašingtonom.
SAD: Vanredno stanje za LGBTQ+ populaciju

Kampanja za ljudska prava objavila je vanredno stanje za LGBTQ+ zajednicu u SAD i smjernice u kojima se navodi koji su diskriminativni zakoni donijeti u svakoj saveznoj državi, uz informacije o tome koja prava ima zajednica, kao i obavještenja kome se obratiti za zdravlje i bezbjednost.
Uz upozorenje o trenutnoj političkoj klimi, najveća organizacija u SAD koja se bavi pravima lezbejki, gej, biseksualih, transrodnih i kvir Amerikanaca kaže da upozorenja za putovanja na opasna mjesta nisu dovoljna pomoć ljudima koji žive u takozvanim neprijateljski nastrojenim državama.
Kampanja je navela da preduzima mjere kako bi odgovorila na opasan rast diskriminatornog zakonodavsta koji je bez presedana u saveznim državama ove godine, sa više od 70 zakona protiv LGBTQ+ zajednice u 2023. godini što je dvostruko više od prošle godine. U izvještaju "LGBTQ+ Amerikanci pod napadom" navodi se da su ti akti dio koordinisanih republikanskih napora, koje su podržale "ekstremističke grupe koje imaju izdašne fondove".
Smjernice date pod naslovom “Odbrana LGBTQ+ Amerikanaca” nude informacije kako se podnosi prijava zbog narušavanja građanskih prava i navodi gdje se može naći finansijska pomoć ili posao u onome što naziva "bezbjednim državama". U dijelu pod nazivom "Upoznajte svog neprijatelja/ Opoziciju" navodi se kako se angažovati u lokalnom aktivizmu i protiviti naporima protiv LGBTQ+ zajednice i kako se snaći u teškim razgovorima sa prijateljima i porodicom.
Smjernice imaju za cilj da pomognu milionima ranjivih osoba, "bez obzira da li planiraju da na ljeto putuju negdje gdje je povećana opasnost za LGBTQ+ ljudima, ili žive u državama čije u kojima se zakonima i političkim ekstremizmom stavlja meta na naša leđa", navodi u saopštenju Keli Robinson, predsjednica Kampanje za ljudska prava.
Objavljivanje vanrednog stanja se događa prvi put u istoriji Komiteta za ljudska prava i stiže u momentu kada u državama koje drže republikanci usvajaju zakone usmjerene prema ljudima u odnosu na njihov identitet, kao što je nekoliko zakona koji osporavaju transrodnost, od korištenja ličnih zamjenica do toaleta, ili zdravstenih usluga.
Među posljednjima u seriji zakona, je onaj koji je u završnoj proceduri u Luizijani koji će zabraniti zaposlenima u javnim školama da sa djecom školskog uzrasta raspravljaju o seksualnoj orjentaciji ili polnom identitetu. Zakon je sličan onome koji su kritičari u Floridi nazvali "Ne reci gej" kojim se zabranjuje razgovor ili nastava o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu u uzrastima od predškolskog do trećeg razreda osnovne škole.
Rusija: Novinarima "neprijateljskih zemalja" zabranjeno prisustvo na forumu u Sankt Petersburgu

Rusija je saopštila da novinarima iz zemalja koje se smatraju "neprijateljskim" neće biti dozvoljeno da prisustvuju ovogodišnjem Međunarodnom ekonomskom forumu u Santk Petersburgu, što se tumači kao najnoviji potez Kremlja da spriječi zapadne novinare da izvještavaju o Rusiji.
MOSKVA - Ekonomski forum koji se održava svake godine od 1997. godine smatra se ruskom verzijom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Predsjednik Vladimir Putin koristi forum, jedan od najznačajnijih događaja u zemlji, da promoviše rusku ekonomiju globalnim investitorima. Ove godine forum će se održati od 14. do 17. juna.
Zapadnim novinarima nikada nije bilo zabranjeno da prate forum na ovaj način, navodi Reuters. Nova zabrana, objavljena u subotu, donijeta je usred stalno rastućih tenzija između Moskve i zapadnih zemalja koje su uvele sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini.
„Odlučeno je da se ovog puta ne akredituju mediji iz neprijateljskih zemalja “, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju Tass.
Listu „neprijateljskih zemalja” čine one koje su sankcionisale Rusiju zbog rata u Ukrajini.
„Interesovanje za forum uvijek veliko, svim ostalim novinarima biće omogućeno prisustvo na mjestu dešavanja", rekao je Peskov.
Neki zapadni novinari su prvobitno bili akreditovani da prate forum ove godine. Moskovski biro Reutersa dobio je potvrdu o akreditaciji u četvrtak, ali je sljedećeg dana obaviješten da je akreditacija otkazana.
Strani novinari već masovno napuštaju Rusiju iz bezbjednosnih razloga otkako je ta zemlja napala Ukrajinu prošle godine.
Oni koji su odlučili da ostanu suočavaju se sa eskalirajućim rizicima, uključujući proizvoljno pritvaranje. Američki reporter Evan Gerškovič, koji radi za The Wall Street Journal, priveden je više od dva mjeseca u Rusiji zbog optužbi za špijunažu koje on i američka vlada negiraju.
Plastični otpad guši planetu
Sastanak komiteta Ujedinjenih naroda posvećen iskorijenjivanju zagađenja plastikom počeo je u Parizu. Plastika se gomila od okeanskog dna do deponija. Proizvođači su započeli prelazak na biorazgradive materijale, ali milijarde tona ovog otpada već se nalazi u našem okruženju