Linkovi

Top priča BiH

Zukić, Špirić, Dodik: Kako i zašto SAD sankcioniraju korumpirane zvaničnike stranih vlada

State Department Building

Sjedinjene Američke Države imaju više načina sankcioniranja zvaničnika stranih vlada za koje State Department ima dokaze da su umiješani u korupciju ili kršenje ljudskih prava. Jedan od načina, javno ukazivanje, upotrijebljeno je u zadnjem slučaju Amira Zukića iz Bosne i Hercegovine, bivšeg visokog funkcionera Stranke Demokratske Akcije.

Amir Zukić biši visoki funkcioner Stranke demokratske akcije (SDA) i Nikola Špirić aktivni visoki funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) su sankcionirani u skladu sa Zakonom o odobravanju sredstava za Državni sekreterijat, međunarodne operacije i povezane programe (Department of State, Foreign Operations, and Related Programs Appropriations Act).

Amir Zukić, bivši Generalni sekretar SDA
Amir Zukić, bivši Generalni sekretar SDA

Ključan dio tog zakona je sekcija pod nazivom „Antikleptokratija i ljudska prava“, gdje piše da „Službenicima stranih vlada i članovima uže porodice o kojim Državni sekretar ima vjerodostojne podatke o umiješanosti u značajnu korupciju, uključujući korupciju vezanu za eksploataciju prirodnih resursa ili grubih kršenja ljudskih prava će biti zabranjen ulazak u Sjedinjene Države“

Nikola Špirić je na ovu listu dospio u septembru 2018. godine. Ipak, to nije zaustavilo njegov politički put. Danas je delegat u Domu naroda BiH, a domaće pravosudne institucije nisu ispitale i razjasnile podatke koje o Špirićevoj umiješanosti u korupciju imaju Sjedinjene Američke Države.

Nikola Špirić, visoki funkcioner SNSD-a
Nikola Špirić, visoki funkcioner SNSD-a

Amir Zukić na listu je dospio 29. maja. 2020. Već tri godine njemu se pred Općinskim sudom u Sarajevu, sa grupom drugih sudi, za korupciju i nezakonito zapošljavanje u javnim preduzećima.

U optužnici je navedeno je da su Amir Zukić i Safet Bibić tokom 2016. godine organizovali grupu koja je pronalazila osobe koje su spremne da daju novac za zaposlenje u podružnicama Elektroditribucije pri Elektroprivredi BiH. Nakon toga su koristeći svoj utjecaj preko jednog od direktora u Elektroprivredi BiH, Eseda Džananovića, koji se tereti za zloupotrebu položaja, realizirana nezakonita zapošljavanja u tom preduzeću.

Suđenje prati Balkanska istraživačka mreža BiH.

U Sjedinjenim Američkim Državama postoje dvije kategorije tzv. crnih lista, „Public“ (javna) ili „Private“ (tajna).

Javno označenih osoba, poput Zukića i Špirića, ima oko 150. Među njima su četiri visoka vojna zvaničnika Burme zbog ubistava Rohindža, 13 državljana El Salvadora zbog ubistava šest katoličkih svećenika i 17 Saudijaca zbog ubistva Jamala Khashoggija.

Milorad Dodik, član Predsjedništva i šef SNSD-a je na drugom spisku - spisku ministarstva finansija. Dodikove sankcije su mnogo šire (na primjer zabranjuje se američkim državljanima da posluju sa njim) i zahtijevale su odobrenje ne samo State Departmenta, nego kompletnog obavještajnog sektora SAD i brojnih drugih ministarstava. Sam proces uvođenja tih sankcija obično traje oko godinu dana.

Špirić i Zukić su sankcionisani po kraćem postupku. Dovoljno je bilo da State Department donese odluku o zabrani ulaska u SAD.

U izvještaju iz marta 2019. State Department je ukazivao na korupciju među političarima Bosne i Hercegoovine.

"Struktura vlasti na više nivoa daje korumpiranim zvaničnicima više mogućnosti da traže "naknade za usluge", posebno u institucijama lokalne uprave.", navedeno je.

I nekoliko mjeseci kasnije State Department je u izvještaju o investicijskoj klimi u svijetu još jednom ukazao na korupciju u BiH.

Prema indeksu Transparency internationala koji mjeri korupciju u 198 zemalja svijeta Bosna i Hercegovina je na 101. mjestu i u zadnjoj godini zabilježila je pad od 12 mjesta.

Kao jednu od najvećih prepreka za "pročišćavanje" korupcije u Bosni i Hercegovini eksperti navode pravosudni sistem koji je pod kontrolom korumpiranih političara.

See all News Updates of the Day

Escobar: Nova administracija biće vrlo aktivna u regionu, imamo odgovor na uticaj Rusije

Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja i specijalni izaslanik predsednika SAD za Zapadni Balkan tokom učešća na 2BS forumu u Budvi ((Foto: Twitter/acm_ascg))

Zamjenik američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik predsjednika SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar saopštio je da će nova američka administracija biti vrlo aktivna u regionu, navodeći da SAD ima odgovor na uticaj Rusije.

Govoreći o angažmanu nove američke administracije u regionu, Eskobar je u online obraćanju učesnicima 2BS foruma u Budvi rekao da u Vašingtonu vjeruju da je dugoročno rješenje mnogih problema na Balkanu članstvo u EU za sve zemlje regiona.

“To se nije promijenilo ni u jednoj administraciji od devedesetih i raspada Jugoslavije”, rekao je Eskobar i podsjetio da su sve administracije od tog vremena “gurali vlade iz regiona da napreduju u kandidaturi za EU, da izvrše reforme za borbu protiv korupcije, primjenu vladavine prava i stvaranje demokratskih mogućnosti za različite glasove u društvu, te unaprijeđenje ekonomije tako da ona ne bude samo za ljude povezane s političkim strankama i vladom, već za sve koji žive u vašoj zemlji.

On je rekao da ni ova američka administracija neće imati drukčiji pristup Balkanu, poručujući da “ćete nas vidjeti vrlo aktivnima”, te da će biti partner s onim vladama koje žele zadržati nezavisne, suverene, inkluzivne i demokratske vlade”.

“Za nas je kamen temeljac naše politike u Bosni podrška Dejtonu, podrška bosansko-hercegovačkom teritorijalnom integritetu i podrška svim reformama koje su potrebne za ulazak Bosne u EU. Kada su u pitanju Srbija i Kosovo, naš pristup je - nastavljamo da podržavamo dijalog pod vođstvom EU… kako napredujemo, nadamo se da možemo s obje vlade sarađivati u svim rješenjima koja one nalaze zajedno. Što se tiče Crne Gore, imate novu vladu i ta nova vlada ima našu podršku, sve dok ostane demokratska i fokusirana na svoju evropsku budućnost ”, rekao je Eskobar.

Prema njegovim riječima, Evropa bi trebala ubrzati dinamiku procesa integracije Zapadnog Balkana, dok se na samom Balkanu događa dinamična ekonomska integracija.

“Mi želimo biti partner u tome, te tražiti mogućnosti da iskoristimo Balkan da objasnimo ostatku svijeta da je Balkan kakvog ga mi vidimo region s ogromnim mogućnostima”, naglasio je Eskobar i dodao da će nova administracija “puno raditi na komercijalnim i ekonomskim inicijativama”.

Upitan da li Sjedinjene Američke države imaju odgovor na uplitanje Rusije u politički život Crne Gore i regiona, Eskobar je odgovorio potvrdno:

"Imamo mnogo sredstava da odgovorimo na to. Prije svega, da budem jasan, ne mislim da Rusija ima na umu evropsku integraciju za Crnu Goru. Zato ćemo diplomatski i politički odgovoriti radeći na izolaciji onih snaga koje zaista ne žele inkluzivnu, demokratsku i zapadno orijentisanu Crnu Goru”.

Odgovarajući na pitanje o prosrpskim i proruskim snagama u Crnoj Gori, on je rekao da ne vidi “da je biti prosrpski i proruski u Crnoj Gori ista stvar”, te da je “srpsko pitanje drugo pitanje”.

“Snage koje su pro-srpske trebale bi shvatiti da Crna Gora mora biti demokratska, nezavisna, suverena i zapadno-orijentisana, te ostati dio NATO-a”, rekao je Eskobar i dodao da je problem u strankama koje rade na potkopavanju tih aspekata Crne Gore.

“U posljednjih 25 godina Crna Gora je bila uspješna, bila je model novih članica u NATO-u i novih aspiranata za EU. Dakle, onima koji ga žele oštetiti imamo mnogo načina da odgovorimo. Neke od njih su sankcije, neke su diplomatska i politička izolacija, a neke su angažman s onima koji ih imaju sposobnost izolovati i unutar Crne Gore”.

Eskobar je rekao da postoji zabrinutost kada je u pitanju opasnost za NATO u razmjeni podataka sa novom crnogorskom Vladom, zbog interesa Rusije.

"Zabrinutost je stvarna i to bi crnogorski narod trebao shvatiti vrlo ozbiljno", rekao je Eskobar I dodao da NATO ima mehanizam na kome može odlučivati o razmjeni ili uskraćivanju informacija.

“To bi bilo žalosno ako bi morali uskratiti informacije od određene zemlje ili vlade, jer to samo slabi tu vladu i trebali bismo biti vrlo oprezni u pogledu izazova koji bi mogli natjerati NATO da preispita”.

BIRN Fact-check: Koliko su Dodikove izjave utemeljene na činjenicama i Dejtonskom sporazumu?

BiH, Banjaluka, Milorad Dodik (L), president of the Republika Srpska, and Serbian Prime Minister Aleksandar Vucic attend the official celebration ceremony of Republika Srpska Statehood Day

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) provjeravala je koliko se Dodikove izjave podudaraju sa činjenicama i zakonima.

Član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je, nakon sastanka sa predstavnicima nekoliko ambasada u Bosni i Hercegovini, niz odluka koje planira donijeti u Republici Srpskoj, poput odbacivanja odluka visokog predstavnika o institucijama kao što je Državno tužilaštvo i pokretanja slovenskog scenarija zauzimanja kasarni.

Nakon sastanka sa nekoliko predstavnika ambasada u Istočnom Sarajevu, Milorad Dodik je okružen predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović i premijerom entiteta Radovanom Viškovićem najavio kako postoji mogućnost da neke zemlje uvedu sankcije u isto vrijeme ili nakon sankcija koje su najavile SAD.

Govoreći o reakciji na takve sankcije, Dodik je naveo nekoliko odluka koja u Republici Srpskoj planira pokrenuti u narednih nekoliko dana.

Dok je pozivao na poštovanje i vraćanje “izvornom Dejtonu” odnosno Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine, Dodik je najavio donošenje odluke kojom će sve odluke Visokog predstavnika u BiH biti proglašene nevažećim u Republici Srpskoj iako je saradnja sa Visokim predstavnikom kao obaveza predviđena sporazumom iz američkog grada Dayton.

Kriveći međunarodnu zajednicu za tenzije u BiH i optužujući ih da “žele muslimansku državu”, te prijeteći EU da će “zacementirati nezavisnost RS ukoliko isključe RS iz programa koje provode”, Dodik je najavio preuzimanje kasarni u Republici Srpskoj kojima sada upravljaju Oružane snage BiH uz korištenje slovenačkog načina dok je u isto vrijeme naveo da će svi postupci biti mirni i bez sukoba uprkos tome što je tokom sukoba u Sloveniji stradalo više od 60 osoba.

On je također potvrdio da je među vojnicima u Oružanim snagama provedena anketa, da će imati podršku Kine i da je tražio podršku Rusije u slučaju da Evropska unija uskrati novčanu pomoć.

BIRN BiH je provjerio koliko su Dodikovi navodi zasnovani na činjenicama.

Mogu li entiteti odbaciti odluke visokog predstavnika?

Dodik je na konferenciji za medije u četvrtak poslijepodne rekao da nije protiv teritorijalnog intergriteta BiH i da je za “ustavnu poziciju BiH” za koju je rekao da je “nedvosmisleno jasna”.

Dodik je naveo kako će Narodna skupština Republike Srpske u narednih nekoliko dana odlučivati o povlačenju saglasnosti za reforme vojske, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), fiskalnog sistema i drugih institucija.

„Donijet ćemo zakone o ništavosti i neprimjenjivanju zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik ikada. Na prostoru Republike Srpske to je oko 140 zakona, a među njima su Zakon o Sudu, Tužilaštvu, SIPA-i, Obavještajnoj službi i drugi, o javnim nabavkama jer je i to oteto Republici Srpskoj“, rekao je Dodik.

Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu strane potpisnice će se suzdržati od svake akcije prijetnjom ili upotrebom sile ili na drugi način, protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

U Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma nalaže se potpuna saradnja sa visokim predstavnikom i njegovim osobljem, kao i sa međunarodnim organizacijama i agencijama. Dodatno se navodi kako Visoki predstavnik ima ovlaštenje za konačno tumačenje Sporazuma.

Prema Ustavu BiH, koji je kao Aneks 4 dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, entiteti će se u potpunosti pridržavati državnog Ustava.

“Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine”, navodi se u Ustavu BiH.

Kada je Narodna skupština Republike Srpske 1999. godine donijela odluke o primjenjivosti prethodno usvojenih zakona u Parlamentu BiH, tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ih je poništio uz navode da Vlada Republike Srpske, kao ni Vlada Federacije BiH nisu nadležne za donošenje bilo koje odluke kojom mogu odbiti ili promijeniti odluke Vijeća ministara BiH.

Zakoni o Tužilaštvu i Sudu BiH, OSA-i i SIPA te javnim nabavkama usvajani su u Parlamentu BiH.

Da li je preuzimanje kasarni u Sloveniji prošlo mirno i bez sukoba?

Dodik je najavio kako će uskoro na teritoriji Republike Srpske biti zabranjen rad Suda i Tužilaštva BiH, nakon što prethodno ovaj entitet povuče saglasnost za njihov rad.

Na pitanja novinara kako planira izbaciti vojsku, sudije i tužioce, on se pozvao na iskustvo Slovenije iz 1991. godine.

„Upućujem te kako su to Slovenci uradili fino blokirali kasarne i rekli da ovi momci koji eto ne valjaju njima, a tu je bilo i Bošnjaka koliko ja znam, morali su da odu“, rekao je Dodik novinarima.

“Nikoga mi nećemo dirati, nikome neće faliti dlaka s glave, a na kraju krajeva vjerujem da će vojnici Bošnjaci i Hrvati to razumjeti”, dodao je Dodik.

Slovenija je bila prva republika koja je zatražila izlaz iz Jugoslavije. Sukob u Sloveniji nije bio miran i trajao je deset dana nakon što je velika većina biračkog tijela glasala za nezavisnu državu na referendumu u decembru 1990. godine.

„JNA je izvršila agresiju odmah nakon proslave nezavisnosti. (…) Odluka je donesena na sastanku savezne vlade. To je bilo nezakonito i neustavno jer samo Predsjedništvo Jugoslavije moglo donositi takve odluke“, rekao je Milan Kučan, prvi predsjednik Republike Slovenije, na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu.

Prema podacima sa zvanične stranice Vlade Slovenije napad na ovu zemlju krenuo je 27. juna 1990. godine, kada je protivavionski oklopni tenk JNA prešao granicu na jugoistoku u blizini Metlika. Istog dana kolona oklopnih vozila sa trocijevnim protivavionskim topovima kalibra 20 milimetara i nekoliko kamiona krenula prema Ljubljani. Napetost između snaga TO Slovenije i vojnika JNA se povećala i ispaljeni su prvi hici. Tokom rata su bila 72 manja i veća oružana sukoba.

Prema službenim podacima, JNA je u Sloveniji imala 44 žrtve i 146 ranjenih, a slovenačka vojska 19 žrtava i 182 ranjena. Ubijeno je 12 stranih državljana. Nema dostupnih podataka o broju poginulih slovenačkih vojnika pri pokušaju bijega iz JNA. Zarobljena su 4.693 pripadnika JNA i 252 federalna policajca.

Zašto mladi odlaze iz Republike Srpske?

Dodik je Evropsku uniju optužio da izvlači radno sposobno stanovništvo u zemlje EU, za šta je, kako je rekao, Republika Srpska, kao zajednica, izdvojila ogroman novac školujući mlade ljude.

“Mi smo ovdje kao zajednica izdvojili ogroman novac školujući te mlade i sposobne ljude koji su ovdje odrasli, postali pismeni, postali stručni. Zato je trebalo da budu profesori, zato je trebalo da budu škole, zato je trebalo da bude svjetlo, električna energija, trebali su kompjuteri. Trebalo je pružati besplati zdravstvenu njegu svoj djeci i to je sve činila RS. I kada izračunamo ono što je EU nama dostavila i ono što nam je kroz taj posredan, podmukao, način izvukla onda je to daleko više nego što smo od njih dobili”, rekao je Dodik.

Prema Strategiji socijalne uključenosti Republike Srpske demografska situacija u Republici Srpskoj je loša sa tendecijom pogoršanja.

Kako se navodi, razlozi odlaska nisu više samo siromaštvo i nezaposlenost te se sada iseljavaju obrazovani i visokokvalifikovani pojedinci, često dobro situirani, koji sa sobom vode čitave porodice bez namjere da se vrate tražeći bolje uslove za rast djece, njihovo obrazovanje, kvalitet života i opštu sigurnost.

Procjena posljedica COVID-19 na društvo u Bosni i Hercegovini koju je objavio UNICEF navodi da su ekonomski razlozi za sve demografske kategorije među ispitanicima glavni razlog zbog kojeg razmišljaju o odlasku iz Bosne i Hercegovine, nakon čega slijedi nestabilna politička situacija i budućnost njihove djece.

Studija „Masovni odlazak mladih iz BiH: potraga za poslom ili bijeg od stvarnosti?“, nastala saradnjom Centra za izborne studije (CIS) i Fondacije „Heinrich Böll“ 2017. godine navodi da je zabrinjavajuća spremnost mladih ljudi na odlazak i njihova razočaranost situacijom u BiH.

Podaci iz ove Studije upućuju da je problem nezaposlenosti glavni razlog zbog kojeg mladi odlaze iz BiH, ali da i kompletno socio-ekonomsko okruženje, zdravstvo, nestabilnost države i drugi problemi o kojima i mediji svakodnevno izvještavaju, predstavljaju jedan od razloga zbog kojeg mladi odlaze. Mnogi od njih su shvatili da obrazovanje u BiH ne garantuje sigurno zaposlenje, niti ekonomsku stabilnost pa iz tog razloga svoje školovanje planiraju nastaviti u drugim, razvijenijim državama.

Želi li većina Srba u Oružanim snagama iz državne preći u entitetsku vojsku?

Dodik je tokom konferencije za novinare naveo da je među pripadnicima Oružanih snaga BiH provedena anketa prema kojoj je oko 80 posto njih iz reda srpskog naroda spremno da napusti državnu vojsku i da “nakon donošenja zakona o vojsci napusti službu i uključi se u nove strukture u Republici Srpskoj”.

“Ovih 20 posto, neke nismo stigli anketirati, neki možda neće”, rekao je Dodik.

Dodik nije dao više detalja ko i kada je provodio anketu.

Reagujući na ove navode, načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Senad Mašović je za Klix.ba kazao da nikakva anketa zvanično nije sprovođena “niti postoji mogućnost provođenja takve ankete u skladu sa zakonom”.

“Provođenja takve ankete predstavljalo bi kršenje zakona i procedura”, kazao je on.

Može li Republika Srpska bez novčane podrške EU?

U narednom periodu, ukoliko Evropska komisija ne odobri kredite i dijelove donacija, Republika Srpska će ugovore napraviti s Kinom, kazao je Dodik.

“U tom pogledu Republika Srpska neće ostati bez investicija”, naveo je Dodik.

Na pitanje novinara da li je od Rusije tražio neku vrstu pomoći Dodik je rekao da nije tražio vojnu pomoć.

“Tražio sam ekonomsku, ovakvu-onaku. Vazdušnu. Sve što dođe iz Rusije, doći će avionom. Treba nam sanitetski materijal, treba ovo, treba ono”, rekao je Dodik prije nego je prasnuo u smijeh.

Prema Informaciji Ministarstva finansija BiH o stanju javne zaduženosti BiH na kraju 2020. godine, Republika Srpska u ukupnom vanjskom dugu BiH od 8,6 milijardi KM učestvuje sa 3,5 milijarde.

Evropska investiciona banka (EIB) najveći je kreditor Republike Srpske sa više od milijardu maraka pozajmice. To čini skoro trećinu svih kredita Republici Srpskoj. Osnivač ove banke je Evropska unija.

Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond ukupno učestvuju sa još oko milijardu maraka.

Među kreditorima Republike Srpske nalazi se nekoliko zemalja EU poput Belgije, Španije, Portugala, Poljske te banaka iz Njemačke i Austrije, kao i Evropska komisija, Evropska banka za obnovu i razvoj.

Od ukupnog duga, više od polovine dolazi iz Zemalja EU.

Do kraja 2020. godine Kina i Rusija nisu bile među kreditorima Republike Srpske, prema zvaničnim podacima Minisarstva finansija BiH.

Prema podacima Centralne banke, najznačajniji ulagači u BiH od maja 1994. godine do decembra 2019. godine bile su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija, Nizozemska, Rusija, Njemačka, Italija, Velika Britanija i Švicarska.

Shodno izvještaju o izravnim stranim ulaganjima, iako je prethodnih godina zabilježeno povećanje investicija iz Ruske Federacije i sa Bliskog istoka, najznačajniji investitori u BiH i dalje ostaju zemlje Evropske unije.

Kina tek u posljednjih nekoliko godina značajnije ulaže u Republiku Srpsku odnosno daje pozajmnice za projekte, najviše infrastrukture poput autoputeva ili elektrana za proizvodnju električne energije.

Od Kineske razvojne banke uzet je kredit za izgradnju Termoelektrane Stanari, dok su kineske kompanije dobile i koncesije za hidroelektrane Ulog i Dabar.

Ambasada SAD domaćin vježbe pripravnosti u hitnim situacijama

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) domaćin je vježbe pripravnosti u hitnim situacijama sa partnerima iz sigurnosnih institucija i drugih hitnih službi Bosne i Hercegovine (BiH) u petak, 15. oktobra.

Vježba, nazvana ‘Operation Alliance Shield’, istaknuće spremnost, obučenost i koordinaciju tih službi u BiH, navodi se u saopštenju Ambasade.

Vježba obuhvata simulaciju sigurnosne i bezbjedonosne stvarne situacije, u kojoj ambasada i osoblje zaduženo za odgovor u hitnim slučajevima rade zajedno kako bi osigurali dobrobit i zaštitu svih, a cilj joj je pokazati kapacitet odgovora institucija koje pružaju podršku Ambasadi u hitnim situacijama.

Partneri koji će učestvovati u vježbi su Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, policija Kantona Sarajevo i ostale hitne službe jednog od deset kantona bh. entiteta Federacije BiH, Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

Vježba je još jedan je primjer izvrsne saradnje između ambasade i predstavnika bh. institucija koje pružaju pomoć i podršku u hitnim slučajevima i vrhunac je višemjesečne obuke i planiranja regionalnog ureda za sigurnost (RSO) američke ambasade, diplomatske sigurnosne službe State Departmenta i sigurnosnih partnera u BiH, dodaju iz Ambasade.

“Zajednička obuka i vježbe, poput ove, vitalni su element u stvaranju sigurne zajednice”, navode u saopštenju i ističu da je zajednička vježba važna kako bi se osigurala spremnost osoblja ambasade i partnera u BiH, povećala naša spremnost za svaku situaciju te smanjila i ublažila konfuzija i mogućnost ozljeda u slučaju budućeg, stvarnog scenarija.

Također služi za uspostavu lanca zapovijedanja i kontrole te pojednostavljuje komunikaciju radi bržeg odgovora. Ambasada je već organizirala slične vježbe i ranije, i rutinski provodi ovu vrstu vježbi u svim misijama diljem svijeta.

EU odbacuje izjave Dodika o 'projektu samostalne Republike Srpske'

European Union flags flutter outside the EU Commission headquarters in Brussels, Belgium May 5, 2021. REUTERS/Yves Herman

Zvaničnici Evropske unije (EU) su upozorili da odbacuju bilo kakvu izjavu ili radnju koja dovodi u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine (BiH).

Reagujuċi na izjavu člana predsedništva BiH, Milorada Dodika, koji j rekao da "neskriveno radimo na projektu samostalne Republike Srpske (RS) u okviru dejtonske Bosne i Hercegovine", portparol EU Peter Stano je naglasio da je stav svih država članica EU jasan, te da to podrazumijeva čvrstu i snažnu privrženost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

"Izjave i radnje koje imaju za cilj preispitivanje teritorijalne suverenosti i integriteta BiH nisu prihvatljive i pozivamo na okončanje uvrjedljivih i razornih retorika", poručio je Stano.

Dodik je 12. oktobra kazao da se planira povlačenje saglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH, nakon čega bi RS trebala da formira svoju obavještajnu strukturu.

Entitet RS: Ugrožena prava pacijenata

Entitet RS: Ugrožena prava pacijenata
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG