Linkovi

Komšić i Džaferović sa Escobarom: Promjene granica BiH nisu prihvatljive za SAD


Gabriel Escobar, Deputy Assistant Secretary of State meeting Zeljko Komsic, member of Presidency Bosnia and Herzegovina. 8. November 2021
Gabriel Escobar, Deputy Assistant Secretary of State meeting Zeljko Komsic, member of Presidency Bosnia and Herzegovina. 8. November 2021

Ništa što se tiče promjena granica koje su definisane u Dejtonu neće biti prihvatljivo Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), izjavio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) nakon sastanka sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD u Birou za evropska i evroazijska pitanja State Departmenta i specijalnim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan u ponedjeljak, 8. novembra.

"Ocjena gospodina Escobara je da sve što se dešava u BiH je vještačka kriza i da ne postoji realan osnov. SAD stoje iza toga da Zapadni Balkan mora što prije ući u Evropsku uniju. Ulazak u EU je za nas veoma važan da zauvijek zatvorimo vrata balkanske krčme", rekao je Komšić novinarima u Sarajevu.

Komšić je dodao da na sastanku nije bilo riječi o sankcijama za pojedine političare u BiH, te istakao da sa Escobarom nije razgovarao ni o izmjenama Izbornog zakona BiH. Dodao je da Escobar nije tražio ustupke, niti vršio pritisak na "probosansku stranu".

Bilo je, prema njegovim navodima, razgovora o borbi protiv korupcije i kriminala.

"Za takve procese uvijek ćemo imati podršku SAD-a", rekao je Komšić

Džaferović: Riješiti granice sa Srbijom i Hrvatskom

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je u ponedjeljak, 8.novembra, nakon susreta sa Escobarom, kako je razgovarano o tome da Bosna i Hercegovina mora nastaviti sa evropskim putem i ispunjavanjem obaveza iz Mišljenja Evropske komisije i usvojenog programa reformi.

Kako je kazao Džaferović , Escobar je govorio i o ekonomskoj saradnji u regiji.

"Potrebno je da države Zapadnog Balkana ekonomski sarađuju u okviru regionalnog ekonomskog tržišta, u okviru Berlinskog procesa, pod okriljem Evropske unije. Ja sam rekao da je Bosna i Hercegovina 10. novembra prošle godine potpisala niz dokumenata, kao i sve države Zapadnog Balkana, u Sofiji, kada je u pitanju regionalna ekonomska saradnja. Moraju se raščistiti neke stvari kada su u pitanju ove inicijative, koje dolaze iz Beograda, Tirane i Skoplja, kada je u pitanju Otvoreni Balkan. Što se mene tiče, BiH treba da ide putem regionalne saradnje. Treba pristupiti implementaciji dokumenata iz Sofije", kazao je Džaferović.

On je rekao da je upoznao Escobara sa time da je neprihvatljivo da državne institucije budu blokirane, jer predstavnici vlasti iz Republike Srpske bojkotuju njihov rad od jula, kada je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina.

Džaferović je rekao i kako se trebaju finalizirati ugovori o granici sa Srbijom i Hrvatskom.

“Mislim da se odmah trebaju finalizirati procesi zaključenja ugovora o državnoj granici onako kako su granice bile i danas jesu na dan međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine”, poručio je Džaferović.

Bosna i Hercegovina od tri zemlje sa kojima se graniči, sa dvije, Srbijom i Hrvatskom, nije uspjela da riješi pitanje granica.

Ugovor o državnoj granici između BiH i Hrvatske potpisan je prije 22 godine, ali nije ratifikovan, dok sa Srbijom još uvijek traju pregovori o ugovoru.

Podrška suverenitetu BiH

Ambasada SAD-a u BiH u najavi posjete je saopštila da će Escobar boraviti u Sarajevu i Banjaluci kako bi "ponovio podršku SAD-a suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine".

Razgovaraće se, kako je najavljeno, o ključnim pitanjima koja se tiču korupcije, "te će pozvati domaće lidere da se vrate dijalogu i kompromisu“.

Gabriel Escobar je, uoči posjete BiH u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) 5. novembra, poručio da će tek naknadno, u konsultacijama sa američkim ambasadorom u BiH, Erikom Nelsonom, odlučiti da li će se sastati sa Dodikom, ali je istakao da je "svaki korak ka potkopavanju Dejtona, uključujući i ono što Milorad Dodik sada radi, jako štetno i veoma destabilizirajuće prema regiji".

Američki diplomata je naglasio da je korupcija glavni razlog Dodikovih pokušaja slabljenja centralnih institucija u BiH.

"Ono što Milorad Dodik radi je da on pokušava zaštititi svoju moć i svoj novac. Molim ljude da ne nasjedaju na to, da mu ne omogućavaju da to čini", istakao je Escobar.

U razgovoru za RSE, Escobar uvjerava građane BiH da novog rata neće biti, nakon što su spekulacije o mogućnostima novih oružanih sukoba u BiH aktualiziovne posljednjih mjeseci, nakon što je iz bh. entiteta Republika Srpska (RS) najavljeno neustavno vraćanje državnih nadležnosti.

Dodik je više puta najavljivao je da planira povlačenje saglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH.

Od kraja jula, predstavnici iz RS-a bojkotuju rad državnih institucija zbog Odluke o dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko), a kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

XS
SM
MD
LG