Linkovi

Izdvojeno

Bivši zamjenik visokog predstavnika Berton: Dodik ovoga puta stvari gura predaleko

Bruce Berton: Lideri loše služe BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:57 0:00

Bruce Berton: Lideri loše služe BiH

Nedugo nakon povratka u Sjedinjene Države (SAD) u septembru 2019. godine, bivši zamjenik visokog predstavnika i šef OSCE misije u Bosni i Hercegovini (BiH), Bruce Berton, se penzionisao. Za Glas Amerike govorio je o četiri godine provedene u BiH, aktuelnoj političkoj i sigurnosnoj krizi, ulozi SAD, EU, Rusije i Kine, radu OHR-a, potencijalnom korištenju "Bonskih ovlasti", te problemima u pravosuđu.

Sadržaji Glasa Amerike besplatni su i slobodni za prenošenje u drugim medijima isključivo uz navođenje izvora i url link na orginalni sadržaj.

Glas Amerike: Možete li uporediti kako vam je izgledala situacija u BiH kada ste došli 2015. godine, zatim u septembru 2019. kada ste otišli, i možda kao treći element, kako vam izgleda sada? Da li se stvari poboljšavaju ili pogoršavaju?

Berton: "Po meni, stvari se nisu toliko promijenile u četiri godine od kada sam stigao 2015, ili čak i sada, šest godina otkako sam prvi put otišao tamo. Mislim da je zemlja puna divnih ljudi i predivnih pejzaža, ali joj veoma loše služe njeni lideri, od kojih su mnogi dugo na pozicijama moći. Mislim da je mnogo prije mog dolaska, otprilike 2005. godine, međunarodna zajednica napravila korak unazad i htjela prepustiti liderima i građanima BiH da poboljšaju vlastitu državu, oslanjajući se u isto vrijeme na Evropsku uniju (EU), ne nužno da preuzme, već barem da nastavi pomagati, sa ostalim članicama međunarodne zajednice, u pokušajima da se BiH pokrene naprijed. Od kada se to dogodilo, postalo je teško, kako građanima, tako i međunarodnoj zajednici. Istovremeno se radi o pokušajima da se spriječi nazadovanje u reformama koje su provedene prije tog vremena, ali i o pokušajima da se zemlja pomjeri naprijed."

Glas Amerike: Mislite li da je onda na neki način bila greška prepustiti vodeću ulogu EU? Da li su SAD ili međunarodna zajednica u cjelini trebali zadržati kontrolu?

Berton: "Teško je reći da je to tada bila greška, ali vjerujem da međunarodna zajednica treba imati stalnu ulogu, pored EU. U kontekstu moje vlastite zemlje, SAD naravno ostaju uključene u dešavanja u zemlji i regionu. Ali mislim da postoji i niz drugih kriza koje su se također pojavile širom svijeta i imajući to u vidu, BiH nije tako visoko na listi prioriteta kao što je to bilo u godinama koje su prethodile Dejtonskom sporazumu i godinama nakon rata."

Glas Amerike: Spomenuli ste ulogu SAD. U posljednjih nekoliko mjeseci SAD nominuju ljude sa dosta iskustva u regionu, poput Jamesa O'Briena za sankcije, Michael Murphy i Christopher Hill bi trebali biti novi ambasadori u BiH i Srbiji, dok je Gabriel Escobar specijalni predstavnik. Šta mislite da to znači, da li očekujete promjene u pristupu SAD regionu?

Berton: "Nisam siguran da ćete vidjeti fundamentalne promjene. Naravno, nisam baš u toku sa svime što se dešava unutar State Departmenta i aparata za kreiranje američke politike, ali mislim da sve što više pažnje usmjerava na zemlju i region predstavlja dobru stvar. Poznajem Matthewa Palmera prilično dobro i sa njim sam radio dosta dugo, također je veoma iskusan u regionu, kao i Gabriel Escobar. Mislim da je vrsta fokusa koji oni mogu staviti na BiH uvijek dobra stvar. Drugo je pitanje da li će to iz temelja promijeniti politiku SAD prema toj zemlji. Mislim da su on potpuno zainteresovani za reforme, pa i suštinsku ustavnu reformu. I mislim da se sadašnji pristup odvija korak po korak, konkretno govoreći o izbornoj reformi."

Potrebne su reakcije u zemlji, ali i od međunarodne zajednice

Glas Amerike: Ponekad izgleda da se u BiH stalno odvija jedna velika kriza i zastoj, sa svojim usponima i padovima. Ipak, u proteklih nekoliko sedmica, retorika i druge stvari su postali zaista loši. To se može tumačiti kao samo još jedna priprema za izbore iduće godine i grupisanje etničkih biračkih tijela, ali s druge strane, Milorad Dodik prijeti raspuštanjem državnih institucija, stvaranjem vojske Republike Srpske itd. Koliko vam to sve izgleda opasno?

Berton: "Mislim da to svakako nije dobar znak. Prema mom iskustvu, vlada je nekako sklona da tetura od jedne krize do druge. To nije neuobičajeno. I mislim da je dio toga namjerno skretanje pažnje dijela lidera kako bi se obraćali svojoj bazi i, da tako kažem, privlačili vlastite glasačke blokove. Nema sumnje u to. Ali Milorad Dodik je stekao naviku da na neki način razvlači sve to i pokušava da se izvuče sa činjenjem što je više toga moguće. A kada to uradi, onda nastavlja da pomjera granice još više. Mislim da je ono što je malo drugačije ovoga puta što potpuno povlačenje iz institucija na državnom nivou, prijetnja secesijom, sve to se suštinski ne slaže sa Dejtonskim sporazumom. Tako da je za te vrste pokušaja potrebna reakcija unutar zemlje, ali i od međunarodne zajednice. Također, mislim da je ono što bi moglo biti malo drugačije ovoga puta ta neka vrsta prijetnje u pozadini da on u ovim naporima ima podršku Srbije i Rusije. BiH kao država je bila u stanju da se nekako ispetljava iz jedne krize u drugu, te i dalje ostane barem polufunkcionalna demokratija. Brine me da Dodik ovog puta jednostavno gura stvari predaleko."

Glas Amerike: Rekli ste da bi trebalo doći do neke vrste reakcije. Kakva bi reakcija bila odgovarajuća po vašem mišljenju?

Mislim da bi sankcije EU bile nešto što bi bilo od velike pomoći. Ali za to je potrebna jednoglasna odluka zemalja EU, a to se čini malo vjerovatnim, barem u bliskoj budućnosti.
Bruce Berton


Berton: "To je jako dobro pitanje i mislim da je jedna od stvari o kojoj smo, barem u vrijeme mog boravka u zemlji, često razgovarali to kakvu prednost ili uticaj možemo imati na vodstvo kako bismo ih usmjerili u određenom smjeru. SAD održavaju sankcije protiv Dodika, ali mislim da je to ograničeno u svojoj korisnosti jednostavno zato što on nema mnogo imovine u SAD koju bi SAD mogle da kontrolišu. Mislim da bi sankcije EU bile nešto što bi bilo od velike pomoći. Ali za to je potrebna jednoglasna odluka zemalja EU, a to se čini malo vjerovatnim, barem u bliskoj budućnosti. Mislim da se jedno vrijeme govorilo o tome da se sredstva Svjetske banke zadržavaju kao neka vrsta ostvarivanja prednosti. Ali prilično je teška situacija, iz perspektive međunarodne zajednice, kada nemate nužno mnogo izbora kada je riječ o takvim alatima. Ljudi su govorili o tome da bi novi visoki predstavnik mogao koristiti 'Bonske ovlasti'. Po mom mišljenju, to bi također bila prilično teška mjera."

Glas Amerike: Zašto? Mnogi ljudi kažu da bi "Bonske ovlasti" mogle riješiti probleme. Naravno, drugi kažu da ne bi. Ali zašto bi ih bilo tako teško implementirati?

Berton: "Mislim da u ovom trenutku nije baš da Ured visokog predstavnika ima potpuno jednoglasnu podršku članova Vijeća za implementaciju mira. A čim zaprijetite korištenjem 'Bonskih ovlasti' ili ih pokušate iskoristiti, a Dodik to jednostavno ignoriše, šta bi bio sljedeći korak? Mislim da se o tim vrstama crvenih linija treba odlučivati na vrijeme, prije nego što se bilo koja takva mjera može razmatrati."

Lideri nisu nužno zainteresovani za dobrobit zemlje

Glas Amerike: Nekoliko puta ste spomenuli lidere, nije to samo Dodik. Već godinama nisu voljni da se dogovore oko najvažnijih reformi i guraju svoje uske agende. Kako vidite ulogu cijelog vodstva, drugih lidera?

Berton: "Generalno, državu veoma loše opslužuju njeni lideri, od kojih je većina dugo na pozicijama moći. To sam rekao i kada sam bio tamo, sada ponavljam. Vodstvo nije nužno zainteresovano za ono što je dobro za zemlju. Zanima ih šta je dobro za njih i njihove konstitutivne narode. Mislim da treba postojati nova generacija lidera koji će zapravo raditi u ime građana BiH i identificirati se kao građani te zemlje, a ne kao Hrvat, Bošnjak ili Srbin."

Glas Amerike: Bili ste zamjenik visokog predstavnika od septembra 2015. do oktobra 2017. Kako vidite ulogu OHR-a imajući u vidu da postoje dva mišljenja: jedno da visoki predstavnik postaje previše blag i ne čini dovoljno da spriječi probleme u zemlji, te drugo da je zapravo pametno ne reagovati preoštro i ne stvarati još više otpora kod nekih od zemalja u Vijeću za implementaciju mira ili konkretno sada među srpskom opozicijom. Kako vam se to čini?

Berton: "Mislim da Ured visokog predstavnika još uvijek može igrati važnu ulogu u međunarodnoj zajednici, posebno kao neko ko okuplja druge članove međunarodne zajednice da razgovaraju o događajima u BiH i mogućem planu za neku vrstu akcije ako se odluče za to. Upravni odbor ambasadora se sastaje svakih nekoliko sedmica. Sama organizacija je na neki način sjena onoga što je bila na svom vrhuncu 2002. godine, kada je imala 900 ljudi, terenske kancelarije itd. Sada je to ukupno oko 85 osoba. Tako da je uloga tokom godina smanjena, a mislim barem dijelom zbog želja EU. Vidjet ćemo kako će to ići sa izvještajem Vijeću sigurnosti UN-a i obnavljanjem mandata EUFOR/ALTHEA misiji. Zanimljivo je bilo vidjeti da je Milorad Dodik o EUFOR-u rekao da ga sada podržava. Ali to ne znači nužno da zemlja poput Rusije ne bi pokušala da okonča taj mandat."

Glas Amerike: Uz vaše iskustvo i ovo što sada vidite da se dešava, kako posmatrate ulogu Rusije, pa i Kine, u BiH?

Mislim da je ruska uloga bila neka vrsta štetnog uticaja u zemlji i regionu. Mislim da oni žele gurnuti prst u oko Zapada, posebno imajući u vidu da se BiH i druge zemlje u regionu približavaju EU i NATO-u.
Bruce Berton


Berton: "Vjerovatno se radi o drugačijim ciljevima. Ne mislim da te dvije zemlje nužno vode razgovore o tome šta da rade u BiH. Mislim da je ruska uloga bila neka vrsta štetnog uticaja u zemlji i regionu. Mislim da oni žele gurnuti prst u oko Zapada, posebno imajući u vidu da se BiH i druge zemlje u regionu približavaju EU i NATO-u. Iskreno, mislim da je pitanje NATO-a važnije za Rusiju. Očigledno je da je njen uticaj u Republici Srpskoj mnogo jači nego u ostatku zemlje, ali mislim da će pokušati da nastavi sa štetnim uticajem u zemlji. Mislim da je BiH za Kinu dio mnogo šire slike u njihovoj vanjskoj politici, globalnog plana da povećaju svoj uticaj u svijetu i inicijative 'Pojas i put', te da to nije nužno guranje prsta u oko Zapada."

Glas Amerike: Bili ste zamjenik Valentina Inzka, ali ste otišli prije njega. Kako komentirate njegovu odluku prije napuštanja pozicije da kriminalizira poricanje genocida, što je izazvalo veliku buru lokalno, ali i unutar međunarodne zajednice?

Berton: "Imam dva mišljenja o tome. S jedne strane, mislim da je takav zakon odavno zakasnio. I mislim da je kriminalizacija negiranja genocida nešto što je potrebno u BiH. Može se raspravljati da je način na koji je došlo do toga ubrzao krizu koja trenutno traje i otežao druge reforme. S te tačke gledišta možete tvrditi da je to bio nepotreban korak i da ga je veoma teško sprovesti. Ali iskreno, drugi dio mene kaže da je to bilo nešto što se davno trebalo dogoditi i drago mi je što što je to učinjeno. Simbolično, mislim da je to bio važan gest."

Glas Amerike: Pravosuđe i vladavina prava su važan dio misije OSCE-a. Kako komentarišete neprocesuirane ratne zločine, stotine njih, čak i sada, 26 godina nakon rata?

Berton: "Nema dovoljno napretka. U poređenju sa susjednim zemljama, to možda čak ide i prilično dobro. Ali u interesu žrtava i njihovih porodica, napredak je bio suviše spor. Drago mi je da vidim nova pravila koja regulišu kako se ti predmeti organizuju i procesuiraju, ali ciljevi koji su postavljani tokom mnogo godina, novi ciljevi koji su postavljeni nedavno, oni neće imati šanse za ispunjavanje bez odgovarajuće podrške i kadrova, kao i bez podrške lidera. Drago mi je što vidim napredak, ali to je jednostavno premalo i presporo."

Glas Amerike: Bili ste kritični prema nedostatku slučajeva visoke korupcije i ukupnom procesuiranju korupcije u zemlji u kojoj je korupcija godinama jedan od glavnih problema?

"Objavili smo nekoliko različitih izvještaja i veoma detaljno sagledali te slučajeve, bilo da su oni visokoprofilni ili niskoprofilni, kako su procesuirani, kako su tužioci radili. Tu je i problem usklađivanja različitih zakona između entiteta i države. Ti izvještaji su bili vrlo konkretni u pogledu preporuka koje smo davali s ciljem poboljšanja sistema. Od mog odlaska objavljen je barem još jedan izvještaj. Nažalost, mislim da uprkos opredijeljenosti pravosuđa da se unaprijedi, uprkos opredjeljenju vodstva da podrži preporuke koje su došle sa tim izvještajima, vrlo malo ih je zaista implementirano. Dakle, opet, napredak je postignut u određenim oblastima, ali premalo i presporo."

Glas Amerike: Iz ove perspektive, šta biste uradili drugačije tokom boravka u BiH, ako biste nešto uradili drugačije? Da li biste možda promijenili pristup?

"Dok sam bio u Uredu visokog predstavnika bio sam i supervizor za Brčko. I mislim da bih više obraćao pažnju na ono što se tamo dešavalo jer zaista mislim da Brčko može poslužiti kao primjer ostatku zemlje. Naravno, ima mnogo stvari koje nisam uradio posebno dobro i mislim da je vjerovatno ono što bih generalno uradio drugačije – okupljanje međunarodne zajednice na više ujedinjen način. To bi bila velika stvar za mene. Mislim da su, a pokušao sam na neke načine da to promijenim, različite organizacije unutar međunarodne zajednice djelovale nezavisno. A mislim da je jedini način na koji ćemo imati uticaja, posebno na vrlo ukorijenjeno vodstvo, da radimo zajedno, da vršimo pritisak gdje možemo, da primijenimo te tačke prednosti gdje možemo."

See all News Updates of the Day

U fotografijama: Uragan Ian jedna od najjačih oluja u SAD

Ljudi zarobljeni, 2 miliona bez struje nakon što je Ian preplavio jugozapad Floride

US-WEATHER-HURRICANE-IAN

Uragan Ian ostavio je put razaranja u jugozapadnoj Floridi, zarobivši ljude u poplavljenim domovima, oštetivši krov bolničke jedinice intenzivne njege i onesposobivši struju za 2 miliona ljudi prije nego što je krenuo prema atlantskoj obali.

Jedan od najjačih uragana koji je ikad pogodio Sjedinjene Države protutnjao je preko poluotoka Floride tokom noći na srijedu, prijeteći katastrofalnim poplavama u unutrašnjosti, upozorio je Nacionalni centar za uragane.

U Port Charlotteu, uz floridsku obalu Meksičkog zaljeva, olujni val poplavio je hitnu pomoć a žestoki vjetrovi odnijeli dio krova s jedinice intenzivne njege, prema liječniku koji tamo radi.

Bolnica srednje veličine prostire se na četiri sprata, no pacijenti su bili prisiljeni boraviti samo na dva zbog oštećenja. Bodine je planirala ondje provesti noć u slučaju da stignu ljudi ozlijeđeni u nevremenu kojima je potrebna pomoć.

"Sve dok su naši pacijenti dobro i nitko ne umre ili ima loš ishod, to je ono što je važno", rekla je Bodine.

Službenici za provođenje zakona u obližnjem Fort Myersu primili su pozive od ljudi zarobljenih u poplavljenim kućama ili od zabrinute rodbine. Zamolbe su objavljene i na stranicama društvenih medija, a neke s video snimkama na kojima se vidi voda prekrivena krhotinama kako pljuska prema strehama kuća.

Brittany Hailer, novinarka iz Pittsburgha, kontaktirala je spasioce u vezi svoje majke u North Fort Myersu, čiji je dom bio preplavljen vodom od 1,5 metara.

“Ne znamo kada će voda pasti. Ne znamo kako će otići, automobili su im uništeni", rekao je Hailer. “Jedini izlaz joj je na brodu.”

Uragan Ian pretvorio je ulice u rijeke i rušio drveće dok je u srijedu udario u jugozapad Floride s vjetrovima od 241 km/h, gurajući zid olujnih valova. Ianova snaga na kopnu bila je kategorije 4 i izjednačila ga je s petim najjačim uraganom, mjereno brzinom vjetra, koji je ikada pogodio SAD.

Ianu je pala snaga do srijede navečer na kategoriju 1 s vjetrovima od 144 km/h dok se kretao kopnom. Ipak, olujni udari visoki do 2 metra očekuju se na suprotnoj strani države, na sjeveroistoku Floride, u četvrtak.

Očekuju se uraganski vjetrovi diljem središnje Floride do ranog četvrtka s vjerovatnim raširenim, katastrofalnim poplavama, priopćio je centar za uragane sa sjedištem u Miamiju.

Do kasno u srijedu u Sjedinjenim Državama nije zabilježen nijedan smrtni slučaj od Iana. Ali brod koji je prevozio kubanske migrante potonuo je u srijedu po olujnom vremenu istočno od Key Westa.

Obalna straža SAD-a pokrenula je misiju potrage i spašavanja za 23 osobe i uspjela je pronaći troje preživjelih oko tri kilometra južno od Florida Keysa, rekli su dužnosnici. Četiri druga Kubanca doplivala su do otoka Stock, istočno od Key Westa, rekla je američka granična patrola. Zračne posade nastavile su potragu za 20 preostalih migranata.

Oluja je prethodno pogodila Kubu, usmrtivši dvije osobe i srušivši električnu mrežu zemlje.

Oko uragana stiglo je blizu Cayo Costa, barijernog otoka zapadno od gusto naseljenog Fort Myersa. Dok se približavao, voda je istjecala iz zaljeva Tampa.

Više od 2 miliona domova i poslovnih prostora na Floridi ostalo je bez struje, navodi stranica PowerOutage.us. Gotovo svaki dom i poslovni prostor u tri okruga bili su bez struje.

Šerif Bull Prummell iz okruga Charlotte, sjeverno od Fort Myersa, najavio je policijski sat između 21:00. i 6 ujutro “za potrebe spašavanja života”, rekavši da se prekršitelji mogu suočiti s prekršajnim prijavama drugog stepena.

"Provodim ovaj policijski sat kao sredstvo zaštite ljudi i imovine okruga Charlotte", rekao je Prummell.

Weather Underground je predvidio da će oluja proći blizu Daytona Beacha i otići u Atlantik prije nego što se vrati na obalu u Južnoj Karolini u petak.

Guverneri Južne Karoline, Sjeverne Karoline, Georgije i Virginije preventivno su proglasili izvanredno stanje. Prognostičari su predvidjeli da će se Ian okrenuti prema tim državama kao tropska oluja, koja će vjerojatno izazvati još poplavnih kiša tokom vikenda.

Veliki broj otkupljenih kazni u Republici Srpskoj slabi sprječavanje korupcije

Courtroom of the District Court in Trebinje. Photo: BIRN BiH

Sudovi u Republici Srpskoj su od marta prošle godine odobrili više od 170 zamjena zatvorskih kazni za novčane, što može umanjiti odvraćajući efekat kažnjavanja, posebno u presudama za korupciju.

Banjalučki Okružni sud je direktoru dobojske bolnice Mladenu Gajiću odobrio otkup kazne za nesavjestan rad, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz ovog suda.

Direktor bolnice “Sveti Apostol Luka“ je u julu ove godine osuđen na deset mjeseci zatvora zbog nesavjesnog rada u službi. On je samo posljednji, od više od stotinu, onih koji će iskoristiti mogućnost otkupa kazne do godinu dana koja je predviđena prošlogodišnjim izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Podaci koje je prikupio BIRN BiH pokazuju da su najmanje 173 presude koje, osim korupcije, uključuju i ostala krivična djela, zamijenjene za novčane u posljednjih godinu i po dana, nakon što je vraćena takva zakonska mogućnost u Republici Srpskoj.

Otkup kazni mogao bi dodatno oslabiti povjerenje građana u procesuiranje korupcije, smatraju stručnjaci s kojima je razgovarao BIRN BiH.

Međunarodni izvještaji već godinama upozoravaju da su kazne svakako male, a u posljednjem izvještaju Evropske unije o napretku BiH se u dijelu o borbi protiv korupcije navodi kako otkup kazni ima slab odvraćajući efekat. EU borbu protiv visoke korupcije smatra jednim od prioriteta u jačanju vladavine prava, a koji BiH može približiti članstvu u Uniji.

Mladen Gajić. Foto: Grad Doboj
Mladen Gajić. Foto: Grad Doboj

Upitno postizanje svrhe kažnjavanja

Optužnica protiv direktora dobojske bolnice bila je jedna od svega nekoliko koje su podignute zbog zloupotreba tokom pandemije. Njega je optužnica teretila da je 2020. godine turističkoj agenciji “Travel for fun“ pribavio znatnu imovinsku korist u postupcima javnih nabavki medicinske i zaštitne opreme.

Nakon što je sporazumom osigurao kaznu zatvora kraću od godinu dana, Sudsko vijeće Okružnog suda Banjaluka je početkom septembra odobrilo zamjenu za novčanu kaznu, potvrđeno je za BIRN BiH.

Kada su početkom 2021. godine izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske omogućile zamjenu zatvornih kazni za novčane, jedna od prvih koja je to uradila bila je osuđena banjalučka inspektorica Jelena Florijan. Ona je osuđena na godinu dana zatvora u junu prošle godine za krivično djelo traženje i primanje mita u istrazi. Kaznu je otkupila za 16.800 maraka.

Posljednji vidljiviji slučaj, prije presude Gajiću, u kojem je došlo do otkupa kazne jeste slučaj Kostadina Vasića, poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske i direktora Instituta za jvno zdravstvo Republike Srpske. On je na Osnovnom sudu u Zvorniku osuđen na deset mjeseci zatvora zbog nanošenja teških tjelesnih povreda svom rođaku, a kaznu je otkupio nakon što je Okružni sud u Bijeljini prihvatio njegovu žalbu na odluku Osnovnog suda u Zvorniku da ne dozvoli zamjenu kazne za novčanu.

Banjalučki advokat Milan Malešević kaže da on ne može pronaći razumno objašnjenje za odredbe zakona koje omogućuju otkup zatvorske kazne.

“Smatram da ovakvo zakonsko rješenje nije opravdano i da narušava osnovnu zaštitnu funkciju krivičnog zakonodavstva”, kaže on i dodaje kako odredbu smatra diskriminatorskom i pogodnom za manipulaciju – svojevrsnoj nagradi za počinjena krivična djela.

“Kada ovu odredbu dovedemo u vezu s nekim drugim institutima, kao što su sporazum o krivici ili odredbe o osobito olakšavajućim okolnostima, mogućnosti zloupotrebe dostižu zabrinjavajuće visine“, kaže Malešević.

Kada je, izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske u martu 2021. godine, vraćena mogućnost otkupa zatvorske kazne do jedne godine, stručnjaci su se protivili.

Ranija “cijena” od 100 maraka je sada prepolovljena. Mogućnost otkupa zakonske kazne ukinuta je u Republici Srpskoj 2017. godine, kada je pisan Krivični zakonik. BIRN BiH je ranije pisao da su, uprkos protivljenjima vraćanja mogućnosti zamjene kazne, za nju glasali poslanici Narodne skupštine Republike Srpske.

Vraćene odredbe u izmjenama Zakonika za Maleševića znače pogodovanje svima koji imaju novca da plate otkup.

“Izricanje novčane kazne siromahu koji je ne može platiti, te usljed toga bude upućen na izdržavanje kazne zatvora, odraz je u ogledalu izricanja kazne zatvora do jedne godine bogatašu, koji istu zamijeni za novčanu. Ne postiže se svrha kažnjavanja, ne odabire se prava mjera. Paradoksalno, ali je sasvim moguće da se za blaže krivično djelo izriče teža sankcija, što je rezultat ove odredbe“, objašnjava Malešević.

U posljednjem izvještaju EU o napretku BiH se o kažnjavanju korupcije navodi kako sankcije nisu dovoljno djelotvorne, odvraćajuće i proporcionalne.

Sporazumi o priznanju krivice su česti, a sankcije blage zbog prekomjernog uvažavanja olakšavajućih okolnosti, dok su zatvorske kazne često uslovne ili se čak pretvaraju u novčane, što ima slab odvraćajući efekat, navodi se u izvještaju.

Izvještaj također navodi da u BiH nije postignut napredak u ispunjavanju ključnog prioriteta u borbi protiv korupcije, odnosno jačanju vladavine prava iz izvještaja stručnjaka pripremanog za Evropsku komisiju. Jačanje vladavine prava jedan je od 14 ključnih prioriteta koje BiH mora ispuniti u približavanju Uniji.

“Mogućnost zamjene zatvorske kazne za novčanu posebno je sporna kod presuda za korupciju“, kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH, organizacije posvećene borbi protiv korupcije.

On navodi da podaci Transparencyja pokazuju da je kaznena politika kod procesuiranja korupcije dosta blaga i da je – od 16 presuda za korupciju u 2021. godini – osam uslovnih, pet zatvorskih i četiri novčane.

“Ovi podaci nam pokazuju da se uglavnom procesuiraju sitni slučajevi korupcije, dok se ozbiljni slučajevi korupcije vrlo rijetko ili nikako ne procesuiraju”, kaže Traljić i dodaje da zamjene kazni šalju lošu poruku u zemlji koja je među tri najgore u Europi po rasprostranjenosti korupcije.

Prema Krivičnom zakonu BiH, zatvorske kazne do godinu dana mogu se zamijeniti za novčane, tako što se svaki dan zatvora mijenja za iznos od 100 maraka. Samo presude povezane s terorizmom se ne mogu otkupiti. Entitetski zakon u Federaciji ima identičan tekst.

Government building in RS. Photo: BIRN BiH
Government building in RS. Photo: BIRN BiH

Nedostatak podataka o otkupima

U Ministarstvu pravde Republike Srpske kažu da nemaju podatke koliko zatvorskih kazni je, od izmjene Zakona do sada, zamijenjeno za novčane. Najavljuju da će napraviti analizu do kraja godine.

“Do kraja godine će Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske od sudova zatražiti podatke o broju odobrenih i odbijenih zahtjeva, kako bi se na osnovu podataka i analize eventualno izvršila izmjena ove zakonske odredbe“, navodi se u pismenom odgovoru iz Ministarstva pravde.

Iz banjalučkog Okružnog suda su potvrdili da je ovaj sud od marta 2021. godine, kada su stupile na snagu izmjene Zakona, zaprimio 12 zahtjeva za zamjenu zatvorske kazne novčanom. Objasnili su da je sedam zahtjeva odobreno, dva djelimično, a dva zahtjeva odbijena i da se konačna odluka u jednom predmetu tek očekuje.

U Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine nisu željeli da komentarišu dosadašnju primjenu izmjenjenog Krivičnog zakonika Republike Srpske.

“Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja zvanična mišljenja na nacrte zakona nadležnim tijelima u zakonodavnoj proceduri u skladu s članom (…) S tim u vezi, ne komentariše pojedinačna zakonska rješenja“, odgovorili su pismeno iz VSTS-a.

Prema podacima ove institucije, od marta prošle do 31. decembra 2021. godine, u Republici Srpskoj je 95 kazni zatvora zamijenjeno za novčane. Od početka ove godine do 20. septembra, prema istim podacima, 78 kazni zatvora je pred sudovima u Republici Srpskoj zamijenjeno za novčane.

Analiza: Istina ili blef? Zašto su Putinova nuklearna upozorenja zabrinula Zapad

Vladimir Putin

Najnovije upozorenje predsjednika Vladimira Putina da je spreman upotrijebiti nuklearno oružje za odbranu Rusije usred rata u Ukrajini učinilo je zabrinjavajuće pitanje mnogo hitnijim: Blefira li bivši KGB-ov špijun?

Putin je upozorio da to nije blef, a zapadni političari, diplomati i stručnjaci za nuklearno oružje su podijeljeni. Neki kažu da bi mogao upotrijebiti jedno ili više manjih, taktičkih nuklearnih oružja kako bi pokušao spriječiti vojni poraz, zaštititi svoje predsjedništvo, prestrašiti Zapad ili zastrašiti Kijev da kapitulira.

Putinovo upozorenje, nakon kojeg je uslijedila konkretnija prijetnja upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini, moglo bi značiti da Kremlj razmatra eskalaciju nakon što Rusija pripoji četiri ukrajinske regije koje je samo djelomično okupirala.

Očekuje se da će ruski parlament anektirati regije 4. oktobra. Kada se to dogodi, s gledišta Moskve bio bi jasan put za mogući odbrambeni udar ako bi smatrala da je teritorij pod ozbiljnom prijetnjom.

Kršenje nuklearnog tabua bilo bi, međutim, znak očaja, pa hoće li Putin krenuti u nuklearnu akciju ili ne, u konačnici može ovisiti o tome koliko se osjeća stjeranim u kut u sukobu koji je do sada ponizio, a ne samo porazio bivšu supersilu.

Putin kontrolira najveći svjetski nuklearni arsenal, uključujući novu generaciju hipersoničnog oružja i deset puta više taktičkog nuklearnog oružja od Zapada, a SAD i NATO vojni savez ga shvaćaju ozbiljno.

"Ako je izbor za Rusiju vođenje izgubljenog rata, i to loš gubitak i Putinov pad, ili neka vrsta nuklearne demonstracije, ne bih se kladio da neće ići na nuklearnu demonstraciju", Tony Brenton, bivši britanski veleposlanik Rusiji, rekao je Reutersu u avgustu, prije nego što je Putin pojačao svoja upozorenja.

U svojim posljednjim komentarima Putin je izričito upozorio Zapad da će Rusija upotrijebiti sva raspoloživa sredstva za obranu ruskog teritorija i optužio Zapad da raspravlja o potencijalnom nuklearnom napadu na Rusiju.

"Ovo nije blef. A oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetrokaz može okrenuti i pokazati prema njima", rekao je.

Takva gruba retorika Kremlja uvelike se razlikuje od mnogo nijansiranih nuklearnih signala koje su preferirali pokojni sovjetski čelnici nakon što je Nikita Hruščov doveo svijet na rub nuklearnog rata u Kubanskoj raketnoj krizi 1962. godine.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je američkim TV mrežama u nedjelju da je administracija predsjednika Joea Bidena shvaćala Putinove komentare "smrtno ozbiljno" i da je upozorila Moskvu na konkretne "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje.

Washington nije iznio svoj vjerojatni odgovor, ali uporaba nuklearnog uređaja mogla bi izazvati nuklearnu eskalaciju, zbog čega većina stručnjaka vjeruje da bi masivni konvencionalni napad na rusku vojnu imovinu bio vjerojatniji.

Kada bi Putin naredio nuklearni napad unutar Ukrajine, to bi bila prva upotreba nuklearnog oružja u borbi otkako su Sjedinjene Države pokrenule napade atomskom bombom na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki u avgustu 1945.

Oružje manjeg dometa lansirano s mora, zraka ili kopna teoretski bi se moglo koristiti protiv ukrajinskih vojnih ciljeva, iako je njihova učinkovitost u takvom scenariju predmet rasprave među vojnim stručnjacima.

Druga bi opcija, kažu, bila da Putin detonira takvo oružje iznad udaljenog i nenaseljenog područja ili vodene površine, poput Crnog mora, kao jezivu demonstraciju namjere.

Radioaktivne padavine iz malog ruskog taktičkog oružja mogle bi biti ograničene na oko kilometar, ali psihološki i geopolitički učinak osjetit će se u cijelom svijetu.

"Putin igra kokošiju igru s visokim ulozima", rekao je Richard K. Betts, profesor studija rata i mira na Sveučilištu Columbia. "Kad bih se morao kladiti u novac, vjerojatno bih se kladio na 3:2 da neće ići nuklearno čak i ako se osjeća očajno, ali to nisu dobri izgledi."

PRAĆENJE

Kao znak da Washington pomno prati ruski nuklearni arsenal, podaci praćenja letova u subotu pokazali su da su Sjedinjene Države rasporedile najmanje dva špijunska aviona RS-135 Cobra Ball, koji se koriste za praćenje aktivnosti balističkih projektila, blizu ruske granice.

Lawrence Freedman, emeritus profesor ratnih studija na King's Collegeu u Londonu, rekao je da nema dokaza da se Moskva sprema za takav nuklearni udar u ovom trenutku i da će Washington znati "prilično brzo" ako bude.

Rekao je da bi bila pogreška biti samozadovoljan Putinovim nuklearnim upozorenjima, ali da ne misli da bi imalo smisla da Putin krene u nuklearnu akciju kako bi odbranio novopripojeni teritorij.

"Pokrenuti nuklearni rat da se razbije ovaj tabu koji traje od avgusta 1945. za tako male dobitke kada su Ukrajinci rekli da se ionako neće prestati boriti, pa čak i da bitka prestane, smatrao bi da je te teritorije nemoguće smiriti, čini se kao vrlo čudna stvar", rekao je Freedman.

S obzirom na iracionalnu prirodu korištenja nuklearnog oružja u datim okolnostima, ozbiljno shvaćanje prijetnje podrazumijeva pretpostavku da bi to bio emocionalni čin očaja od strane Putina u situaciji u kojoj se osjećao ugroženim, dodao je.

Betts sa Sveučilišta Columbia rekao je: "Možete vidjeti pod kakvim je pritiscima i razlozima u njegovoj glavi o tome kako bi upotreba malog nuklearnog oružja mogla djelovati u njegove svrhe da preokrene situaciju, prestraši Zapad i izvuče ga.

'EGZISTENCIJALNA BORBA'

Putin kaže da se Rusija sada bori za svoj opstanak u Ukrajini nakon godina poniženja od strane arogantnog Zapada koji želi uništiti bivšu supersilu.

"U svojoj agresivnoj antiruskoj politici, Zapad je prešao svaku granicu", rekao je Putin u svom upozorenju od 21. septembra.

Ruska invazija na Ukrajinu ubila je desetine hiljada ljudi, potaknula globalnu inflaciju i izazvala najgori sukob sa Zapadom od vrhunca Hladnog rata.

Sedam mjeseci kasnije, Putinove snage suočavaju se sa žestokom protuofanzivom ukrajinskih snaga koje su naoružale i obučile zapadne zemlje. Što bolje ide Ukrajini na bojnom polju, veća je šansa da se Putin okrene nuklearnom oružju, rekao je Betts.

Ruska nuklearna doktrina dopušta nuklearni udar nakon "agresije na Rusku Federaciju konvencionalnim oružjem kada je ugroženo samo postojanje države".

Jastrebovi iz Kremlja kažu da Zapad pokušava srušiti Putina, koji je na vlasti u Rusiji od 1999.

To je u martu rekao američki predsjednik Joe Biden

Putin "ne može ostati na vlasti" u komentarima za koje je Bijela kuća rekla da imaju za cilj pripremiti svjetske demokracije za prošireni sukob oko Ukrajine, a ne poduprijeti promjenu režima u Rusiji.

A u maju je Biden rekao da pokušava smisliti što učiniti u vezi s činjenicom da se čini da Putin nema izlaza iz rata.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy prethodno je odbacio ruska upozorenja, ali je u nedjelju za CBS rekao da bi Putin sada mogao biti ozbiljan.

"Gledajte, možda je jučer bio blef. Sada bi to mogla biti stvarnost."

Arnaut: Navodi o korupciji tužiteljice Kajmaković poznati su još od maja

Arnaut: Navodi o korupciji tužiteljice Kajmaković poznati su još od maja
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:45 0:00

Za Glas Amerike o navodima korupciji zbog koje su SAD sankcionirale tužiteljicu Dianu Kajmaković je govorio šef parlamentarne istražne komisije koja je izradila izvještaj o stanju u BH pravosuđu, Damir Arnaut.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG