Izdvojeno
Bivši zamjenik visokog predstavnika Berton: Dodik ovoga puta stvari gura predaleko
Nedugo nakon povratka u Sjedinjene Države (SAD) u septembru 2019. godine, bivši zamjenik visokog predstavnika i šef OSCE misije u Bosni i Hercegovini (BiH), Bruce Berton, se penzionisao. Za Glas Amerike govorio je o četiri godine provedene u BiH, aktuelnoj političkoj i sigurnosnoj krizi, ulozi SAD, EU, Rusije i Kine, radu OHR-a, potencijalnom korištenju "Bonskih ovlasti", te problemima u pravosuđu.
Sadržaji Glasa Amerike besplatni su i slobodni za prenošenje u drugim medijima isključivo uz navođenje izvora i url link na orginalni sadržaj.
Glas Amerike: Možete li uporediti kako vam je izgledala situacija u BiH kada ste došli 2015. godine, zatim u septembru 2019. kada ste otišli, i možda kao treći element, kako vam izgleda sada? Da li se stvari poboljšavaju ili pogoršavaju?
Berton: "Po meni, stvari se nisu toliko promijenile u četiri godine od kada sam stigao 2015, ili čak i sada, šest godina otkako sam prvi put otišao tamo. Mislim da je zemlja puna divnih ljudi i predivnih pejzaža, ali joj veoma loše služe njeni lideri, od kojih su mnogi dugo na pozicijama moći. Mislim da je mnogo prije mog dolaska, otprilike 2005. godine, međunarodna zajednica napravila korak unazad i htjela prepustiti liderima i građanima BiH da poboljšaju vlastitu državu, oslanjajući se u isto vrijeme na Evropsku uniju (EU), ne nužno da preuzme, već barem da nastavi pomagati, sa ostalim članicama međunarodne zajednice, u pokušajima da se BiH pokrene naprijed. Od kada se to dogodilo, postalo je teško, kako građanima, tako i međunarodnoj zajednici. Istovremeno se radi o pokušajima da se spriječi nazadovanje u reformama koje su provedene prije tog vremena, ali i o pokušajima da se zemlja pomjeri naprijed."
Glas Amerike: Mislite li da je onda na neki način bila greška prepustiti vodeću ulogu EU? Da li su SAD ili međunarodna zajednica u cjelini trebali zadržati kontrolu?
Berton: "Teško je reći da je to tada bila greška, ali vjerujem da međunarodna zajednica treba imati stalnu ulogu, pored EU. U kontekstu moje vlastite zemlje, SAD naravno ostaju uključene u dešavanja u zemlji i regionu. Ali mislim da postoji i niz drugih kriza koje su se također pojavile širom svijeta i imajući to u vidu, BiH nije tako visoko na listi prioriteta kao što je to bilo u godinama koje su prethodile Dejtonskom sporazumu i godinama nakon rata."
Glas Amerike: Spomenuli ste ulogu SAD. U posljednjih nekoliko mjeseci SAD nominuju ljude sa dosta iskustva u regionu, poput Jamesa O'Briena za sankcije, Michael Murphy i Christopher Hill bi trebali biti novi ambasadori u BiH i Srbiji, dok je Gabriel Escobar specijalni predstavnik. Šta mislite da to znači, da li očekujete promjene u pristupu SAD regionu?
Berton: "Nisam siguran da ćete vidjeti fundamentalne promjene. Naravno, nisam baš u toku sa svime što se dešava unutar State Departmenta i aparata za kreiranje američke politike, ali mislim da sve što više pažnje usmjerava na zemlju i region predstavlja dobru stvar. Poznajem Matthewa Palmera prilično dobro i sa njim sam radio dosta dugo, također je veoma iskusan u regionu, kao i Gabriel Escobar. Mislim da je vrsta fokusa koji oni mogu staviti na BiH uvijek dobra stvar. Drugo je pitanje da li će to iz temelja promijeniti politiku SAD prema toj zemlji. Mislim da su on potpuno zainteresovani za reforme, pa i suštinsku ustavnu reformu. I mislim da se sadašnji pristup odvija korak po korak, konkretno govoreći o izbornoj reformi."
Potrebne su reakcije u zemlji, ali i od međunarodne zajednice
Glas Amerike: Ponekad izgleda da se u BiH stalno odvija jedna velika kriza i zastoj, sa svojim usponima i padovima. Ipak, u proteklih nekoliko sedmica, retorika i druge stvari su postali zaista loši. To se može tumačiti kao samo još jedna priprema za izbore iduće godine i grupisanje etničkih biračkih tijela, ali s druge strane, Milorad Dodik prijeti raspuštanjem državnih institucija, stvaranjem vojske Republike Srpske itd. Koliko vam to sve izgleda opasno?
Berton: "Mislim da to svakako nije dobar znak. Prema mom iskustvu, vlada je nekako sklona da tetura od jedne krize do druge. To nije neuobičajeno. I mislim da je dio toga namjerno skretanje pažnje dijela lidera kako bi se obraćali svojoj bazi i, da tako kažem, privlačili vlastite glasačke blokove. Nema sumnje u to. Ali Milorad Dodik je stekao naviku da na neki način razvlači sve to i pokušava da se izvuče sa činjenjem što je više toga moguće. A kada to uradi, onda nastavlja da pomjera granice još više. Mislim da je ono što je malo drugačije ovoga puta što potpuno povlačenje iz institucija na državnom nivou, prijetnja secesijom, sve to se suštinski ne slaže sa Dejtonskim sporazumom. Tako da je za te vrste pokušaja potrebna reakcija unutar zemlje, ali i od međunarodne zajednice. Također, mislim da je ono što bi moglo biti malo drugačije ovoga puta ta neka vrsta prijetnje u pozadini da on u ovim naporima ima podršku Srbije i Rusije. BiH kao država je bila u stanju da se nekako ispetljava iz jedne krize u drugu, te i dalje ostane barem polufunkcionalna demokratija. Brine me da Dodik ovog puta jednostavno gura stvari predaleko."
Glas Amerike: Rekli ste da bi trebalo doći do neke vrste reakcije. Kakva bi reakcija bila odgovarajuća po vašem mišljenju?
Mislim da bi sankcije EU bile nešto što bi bilo od velike pomoći. Ali za to je potrebna jednoglasna odluka zemalja EU, a to se čini malo vjerovatnim, barem u bliskoj budućnosti.Bruce Berton
Berton: "To je jako dobro pitanje i mislim da je jedna od stvari o kojoj smo, barem u vrijeme mog boravka u zemlji, često razgovarali to kakvu prednost ili uticaj možemo imati na vodstvo kako bismo ih usmjerili u određenom smjeru. SAD održavaju sankcije protiv Dodika, ali mislim da je to ograničeno u svojoj korisnosti jednostavno zato što on nema mnogo imovine u SAD koju bi SAD mogle da kontrolišu. Mislim da bi sankcije EU bile nešto što bi bilo od velike pomoći. Ali za to je potrebna jednoglasna odluka zemalja EU, a to se čini malo vjerovatnim, barem u bliskoj budućnosti. Mislim da se jedno vrijeme govorilo o tome da se sredstva Svjetske banke zadržavaju kao neka vrsta ostvarivanja prednosti. Ali prilično je teška situacija, iz perspektive međunarodne zajednice, kada nemate nužno mnogo izbora kada je riječ o takvim alatima. Ljudi su govorili o tome da bi novi visoki predstavnik mogao koristiti 'Bonske ovlasti'. Po mom mišljenju, to bi također bila prilično teška mjera."
Glas Amerike: Zašto? Mnogi ljudi kažu da bi "Bonske ovlasti" mogle riješiti probleme. Naravno, drugi kažu da ne bi. Ali zašto bi ih bilo tako teško implementirati?
Berton: "Mislim da u ovom trenutku nije baš da Ured visokog predstavnika ima potpuno jednoglasnu podršku članova Vijeća za implementaciju mira. A čim zaprijetite korištenjem 'Bonskih ovlasti' ili ih pokušate iskoristiti, a Dodik to jednostavno ignoriše, šta bi bio sljedeći korak? Mislim da se o tim vrstama crvenih linija treba odlučivati na vrijeme, prije nego što se bilo koja takva mjera može razmatrati."
Lideri nisu nužno zainteresovani za dobrobit zemlje
Glas Amerike: Nekoliko puta ste spomenuli lidere, nije to samo Dodik. Već godinama nisu voljni da se dogovore oko najvažnijih reformi i guraju svoje uske agende. Kako vidite ulogu cijelog vodstva, drugih lidera?
Berton: "Generalno, državu veoma loše opslužuju njeni lideri, od kojih je većina dugo na pozicijama moći. To sam rekao i kada sam bio tamo, sada ponavljam. Vodstvo nije nužno zainteresovano za ono što je dobro za zemlju. Zanima ih šta je dobro za njih i njihove konstitutivne narode. Mislim da treba postojati nova generacija lidera koji će zapravo raditi u ime građana BiH i identificirati se kao građani te zemlje, a ne kao Hrvat, Bošnjak ili Srbin."
Glas Amerike: Bili ste zamjenik visokog predstavnika od septembra 2015. do oktobra 2017. Kako vidite ulogu OHR-a imajući u vidu da postoje dva mišljenja: jedno da visoki predstavnik postaje previše blag i ne čini dovoljno da spriječi probleme u zemlji, te drugo da je zapravo pametno ne reagovati preoštro i ne stvarati još više otpora kod nekih od zemalja u Vijeću za implementaciju mira ili konkretno sada među srpskom opozicijom. Kako vam se to čini?
Berton: "Mislim da Ured visokog predstavnika još uvijek može igrati važnu ulogu u međunarodnoj zajednici, posebno kao neko ko okuplja druge članove međunarodne zajednice da razgovaraju o događajima u BiH i mogućem planu za neku vrstu akcije ako se odluče za to. Upravni odbor ambasadora se sastaje svakih nekoliko sedmica. Sama organizacija je na neki način sjena onoga što je bila na svom vrhuncu 2002. godine, kada je imala 900 ljudi, terenske kancelarije itd. Sada je to ukupno oko 85 osoba. Tako da je uloga tokom godina smanjena, a mislim barem dijelom zbog želja EU. Vidjet ćemo kako će to ići sa izvještajem Vijeću sigurnosti UN-a i obnavljanjem mandata EUFOR/ALTHEA misiji. Zanimljivo je bilo vidjeti da je Milorad Dodik o EUFOR-u rekao da ga sada podržava. Ali to ne znači nužno da zemlja poput Rusije ne bi pokušala da okonča taj mandat."
Glas Amerike: Uz vaše iskustvo i ovo što sada vidite da se dešava, kako posmatrate ulogu Rusije, pa i Kine, u BiH?
Mislim da je ruska uloga bila neka vrsta štetnog uticaja u zemlji i regionu. Mislim da oni žele gurnuti prst u oko Zapada, posebno imajući u vidu da se BiH i druge zemlje u regionu približavaju EU i NATO-u.Bruce Berton
Berton: "Vjerovatno se radi o drugačijim ciljevima. Ne mislim da te dvije zemlje nužno vode razgovore o tome šta da rade u BiH. Mislim da je ruska uloga bila neka vrsta štetnog uticaja u zemlji i regionu. Mislim da oni žele gurnuti prst u oko Zapada, posebno imajući u vidu da se BiH i druge zemlje u regionu približavaju EU i NATO-u. Iskreno, mislim da je pitanje NATO-a važnije za Rusiju. Očigledno je da je njen uticaj u Republici Srpskoj mnogo jači nego u ostatku zemlje, ali mislim da će pokušati da nastavi sa štetnim uticajem u zemlji. Mislim da je BiH za Kinu dio mnogo šire slike u njihovoj vanjskoj politici, globalnog plana da povećaju svoj uticaj u svijetu i inicijative 'Pojas i put', te da to nije nužno guranje prsta u oko Zapada."
Glas Amerike: Bili ste zamjenik Valentina Inzka, ali ste otišli prije njega. Kako komentirate njegovu odluku prije napuštanja pozicije da kriminalizira poricanje genocida, što je izazvalo veliku buru lokalno, ali i unutar međunarodne zajednice?
Berton: "Imam dva mišljenja o tome. S jedne strane, mislim da je takav zakon odavno zakasnio. I mislim da je kriminalizacija negiranja genocida nešto što je potrebno u BiH. Može se raspravljati da je način na koji je došlo do toga ubrzao krizu koja trenutno traje i otežao druge reforme. S te tačke gledišta možete tvrditi da je to bio nepotreban korak i da ga je veoma teško sprovesti. Ali iskreno, drugi dio mene kaže da je to bilo nešto što se davno trebalo dogoditi i drago mi je što što je to učinjeno. Simbolično, mislim da je to bio važan gest."
Glas Amerike: Pravosuđe i vladavina prava su važan dio misije OSCE-a. Kako komentarišete neprocesuirane ratne zločine, stotine njih, čak i sada, 26 godina nakon rata?
Berton: "Nema dovoljno napretka. U poređenju sa susjednim zemljama, to možda čak ide i prilično dobro. Ali u interesu žrtava i njihovih porodica, napredak je bio suviše spor. Drago mi je da vidim nova pravila koja regulišu kako se ti predmeti organizuju i procesuiraju, ali ciljevi koji su postavljani tokom mnogo godina, novi ciljevi koji su postavljeni nedavno, oni neće imati šanse za ispunjavanje bez odgovarajuće podrške i kadrova, kao i bez podrške lidera. Drago mi je što vidim napredak, ali to je jednostavno premalo i presporo."
Glas Amerike: Bili ste kritični prema nedostatku slučajeva visoke korupcije i ukupnom procesuiranju korupcije u zemlji u kojoj je korupcija godinama jedan od glavnih problema?
"Objavili smo nekoliko različitih izvještaja i veoma detaljno sagledali te slučajeve, bilo da su oni visokoprofilni ili niskoprofilni, kako su procesuirani, kako su tužioci radili. Tu je i problem usklađivanja različitih zakona između entiteta i države. Ti izvještaji su bili vrlo konkretni u pogledu preporuka koje smo davali s ciljem poboljšanja sistema. Od mog odlaska objavljen je barem još jedan izvještaj. Nažalost, mislim da uprkos opredijeljenosti pravosuđa da se unaprijedi, uprkos opredjeljenju vodstva da podrži preporuke koje su došle sa tim izvještajima, vrlo malo ih je zaista implementirano. Dakle, opet, napredak je postignut u određenim oblastima, ali premalo i presporo."
Glas Amerike: Iz ove perspektive, šta biste uradili drugačije tokom boravka u BiH, ako biste nešto uradili drugačije? Da li biste možda promijenili pristup?
"Dok sam bio u Uredu visokog predstavnika bio sam i supervizor za Brčko. I mislim da bih više obraćao pažnju na ono što se tamo dešavalo jer zaista mislim da Brčko može poslužiti kao primjer ostatku zemlje. Naravno, ima mnogo stvari koje nisam uradio posebno dobro i mislim da je vjerovatno ono što bih generalno uradio drugačije – okupljanje međunarodne zajednice na više ujedinjen način. To bi bila velika stvar za mene. Mislim da su, a pokušao sam na neke načine da to promijenim, različite organizacije unutar međunarodne zajednice djelovale nezavisno. A mislim da je jedini način na koji ćemo imati uticaja, posebno na vrlo ukorijenjeno vodstvo, da radimo zajedno, da vršimo pritisak gdje možemo, da primijenimo te tačke prednosti gdje možemo."
See all News Updates of the Day
Obavještajni propusti Izraela i novi poredak na Bliskom istoku
Dok se Izrael se i dalje bori sa militanatima Hamasa koji su probili barijere oko Gaze i upadali u mjesta na jugu zemlje, ubijajući stotine civila u izraelskim gradovima, šefovi odbrane suočilli su se sa sve težim pitanjima o tome kako je takva katastrofa mogla da se dogodi.
Dan nakon 50. godišnjice početka rata na praznik Jom Kipur 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene upadima sirijskih i egipatskih tenkovskih kolona, čini se da je vojska u subotu ponovo bila iznenađena napadom.
"Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme", rekao je penzionisani general Giora Eiland, bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. "Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen veoma dobro koordinisanim napadom", rekao je on na brifingu za novinare.
Portparol vojske rekao je da će se razgovarati o obavještajnoj pripremi, ali da je za sada fokus na borbama. "Razgovaraćemo o tome kada bude vrijeme da se razgovara o tome", rekao je on na brifingu sa novinarima.
Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Gazi u desetodnevnom ratu 2021. godine, usvojio je mješoviti pristup "štapa i šargarepe" kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi.
Enklavi su nuđeni podsticaji, uključujući hiljade radnih dozvola kojima se omogućavalo građanima Gaze da rade u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje vazdušnim napadima.
Tokom proteklih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo širom Zapadne obale, Gaza je bila relativno tiha, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manje pokrete Islamskog džihada, dok je Hamas uglavnom ostajao po strani.
Desničarska vlada premijera Benjamina Netanjahua je uvijek odlično igrala svoje bezbjednosne uloge i zauzimala beskompromisan stav prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontroliše Gazu od 2007. godine.
Obavještajni neuspjeh
Međutim, čini se da je izraelski bezbjednosni aparat zakazao pošto su Hamasovi naoružani ljudi, čiju je brojnost vojska procijenila na stotine, probili bezbjednosne ograde i raspršili se po gradovima.
"Ovo je bio neuspjeh obavještajnih službi; drugačije nije moglo biti", rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu.
"To je bio bezbjednosni propust koji je potkopao ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela Gazi", rekao je on.
Za Izraelce, slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili grupe civila koji su protjerani ili odvedeni u zatočeništvo u Gazi, ozbiljan su šok.
Više stotina Izraelaca je ubijeno i preko 2.000 ranjeno, što je neviđeni broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne grupe su izjavile da su zarobile desetine vojnika.
Naoružani napadači su također zauzeli bezbjednosne tačke, uključujući policijsku stanicu u južnom gradu Sderot i zauzeli su prelaz Erez, objekat visoke bezbjednosti koji kanališe ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze podvrgavajući ih strogoj kontroli.
U subotu su Hamasovi mediji objavili snimke na kojima se vidi kako borci prolaze kroz napuštene kancelarije i trče pored visokih betonskih zidova lokacije.
"Oni su ovo planirali dugo vremena", rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ejal Hulata. "Očigledno je da je ovo veoma koordinisan napad, i nažalost uspjeli su da nas taktički iznenade i nanesu razornu štetu".
Napadajući Izrael, Hamas ciljao i na planove za bezbjednosno preuređenje Bliskog istoka
Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula napad bez presedana na Izrael, također je na meti imala napore da se stvore nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.
Subotnji napad, najveći upad u Izrael u decenijama, poklapa se sa potezima koje podržavaju SAD da se Saudijska Arabija pogura ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Washingtona i Rijada, što je potez koji bi stopirao nedavno približavanje kraljevstva Teheranu.
"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom, na televiziji Al Jazeera.
Regionalni izvor upoznat sa stavovima Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci van jednačine".
"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "(Ovo) danas je prekretnica u sukobu".
Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela. Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirovni proces je godinama u zastoju.
U međuvremenu, i Saudijska Arabija, i Izrael, nagovijestili su da se približavaju sporazumu o normalizaciji. Ali izvori su ranije rekli Reutersu da odlučnost kraljevstva da obezbijedi odbrambeni pakt sa Amerikom znači da se neće održati sporazum o normalizaciji kako bi se za Palestince dobili suštinski ustupci.
Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću u situaciji dok napori napreduju ka širim izraelsko-arapskim odnosima.
"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Otrovaćemo hranu" rekla je ona.
Trenutak u kom je napad izveden
Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Reuters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahtjeva neće donijeti mir.
"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude ulazna kapija za Ameriku za odbranu njihove bezbjednosti".
Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage i borio se za opstanak.
Zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vodstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometen svojim gozbama".
On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokazao da izraelska vojna obavještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.
U godinama od 1973. godine, Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je također od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije. Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda kao daleka perspektiva kao i uvijek.
"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, akcije Hamasa šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji", rekao je Richard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku koji sada radi u Atlantskom savjetu.
Uticaj Irana
Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.
"Rekao bih da za izvjesne, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali taj proces ima više smjerova", dodao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.
Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.
Regionalni izvor upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.
U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "trenutni prekid nasilja" između dvije strane.
Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad. Teheran je subotnji napad nazvao činom samoodbrane Palestinaca.
Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce "do oslobođenja Palestine i Jerusalima".
Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: "Iran ima prste, a ne jedan prst, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael".
"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu, Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, što toj zemlji obezbjeđuje moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.
Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi poboljšanje odnosa Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice. Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.
Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, dodao je: "Sve je ovo u vezi sprečavanja proboja SAD-Saudijska Arabija-Izrael".
SAD i Meksiko: Sigurnosni razgovori na visokom nivou, ublažavanje tenzija zbog izgradnje zida
Američki i meksički zvaničnici održali su razgovore o imigraciji, ilegalnoj trgovini drogom i drugim izazovima u Meksiko Cityju. Zbunjenost oko mogućeg proširenja graničnog zida natjerala je američkog ministra za sigurnost u zemlji da napravi pauzu tokom dnevnog reda i razjasni stav administracije.
Biden kaže da ne može zaustaviti izgradnju zida na granici sa Meksikom
Predsjednik Joe Biden u četvrtak je branio odluku svoje administracije da odustane od 26 saveznih zakona u Južnom Texasu kako bi se omogućila izgradnja dodatnog graničnog zida u dužini od oko 32 kilometra.
Biden je rekao da nije imao izbora nego iskoristi iz Trumpove ere za barijeru za zaustavljanje ilegalne migracije iz Meksika.
Upitan misli li da takvi zidovi funkcioniraju, otvoreno je rekao: "Ne."
"Novac je dodijeljen za granični zid", rekao je Bajden. "Ne mogu to zaustaviti."
To je inače prva upotreba ovlaštenja izvršne vlasti, koju je administracija ranije često koristila, tokom Trumpovog predsjedavanja.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavio je saopštenje u američkom Federalnom registru sa nekoliko detalja koji ukazuju na mogućnost izgradnje zida u okrugu Starr u Texasu, poznatom po "velikom broju ilegalnih ulazaka".
Prema podacima Vlade, od početka ove fiskalne godine zabilježeno je oko 245.000 ilegalnih ulazaka u sektor doline Rio Grande, koji obuhvata 21. okrug.
"Trenutno postoji akutna i neposredna potreba da se izgrade fizičke barijere i putevi u blizini granice Sjedinjenih Država kako bi se spriječio nezakonit ulazak“, izjavio je Alejandro Mayorkas, sekretar američkog Odjeljenja za domovinsku bezbjednost (DHS).
Zakon o čistom vazduhu, Zakon o bezbjednoj vodi za piće i Zakon o ugroženim vrstama bili su neki od akata od kojih je DHS odustao da bi se napravio prostor za izgradnju graničnog zida koji se našao među budžetskim stavkama Kongresa još 2019. Odricanjem se izbjegavaju dugotrajne revizije i tužbe kojima bi moglo da se osporava kršenje zakona o životnoj sredini.
U najavi nisu date nikakve mape, ali je Uprava carine i granične zaštite (CBP) napravila projekat u junu i augustu u toku javne rasprave podijelila nacrt dodatne konstrukcije dugačke 32 kilometra, koja bi trebalo da bude dodata postojećem sistemu graničnih barijera u toj oblasti.
Zagovornici zaštite životne sredine zabrinuti su da bi podizanje zida moglo da ugrozi staništa ugroženih divljih vrsta biljaka i životinja.
"Plan za izgradnju zida podići će nepropusnu barijeru pravo kroz srce tog staništa. To će zaustaviti migracije divljih životinja. Uništiće ogromnu količinu utočišta za divlje životinje. To je užasan korak unazad za pogranična područja", rekao je Laiken Jordahl, zagovornik očuvanja jugozapada iz Centra za biološku raznovrsnost.
Tokom Trumpove administracije, u periodu od 2017. do januara 2021, izgrađeno je oko 724 kilometara barijera duž jugozapadne granice sa Meksikom.
Odluka DHS-a je u suprotnosti sa stavom Bidenove administracije, koja je u proglasu o okončanju izgradnje zida od 20. januara 2021. navela da "izgradnja masivnog zida koji se proteže preko cijele južne granice nije ozbiljno političko rješenje".
Najava je izaizvala političku debatu demokratske administracije koja se suočava sa povećanjem broja migranata koji ulaze preko južne granice u posljednjih nekoliko mjeseci.
"Pogranični zid je rješenje iz 14. vijeka za problem 21. vijeka. To neće ojačati graničnu bezbjednost u okrugu Starr", rekao je kongresmen Henry Cuellar u saopštenju. "Nastavljam da se borim protiv svakog rasipničkog trošenja novca poreskih obveznika na neefikasan granični zid", dodao je on.
Politički zagovornici graničnog zida rekli su da bi ovakva odluka trebalo da bude polazna platforma za promjenu politike.
"Poslije godina poricanja da su granični zid i druge fizičke barijere djelotvorni, saopštenje DHS-a predstavlja ogromnu promjenu u razmišljanju administracije: Bezbjedan zid je efikasno sredstvo za održavanje kontrole naših granica", rekao je Dan Stein, predsjednik Federacije za američku reformu imigracije u svom saopštenju. "Administracija bi trebalo odmah da počne izgradnju zida preko granice kako bi spriječila da se ilegalni saobraćaj jednostavno preseli na druga područja granice", zaključio je on.
James Rubin: Srbija je tačka ulaza Rusije na Zapadni Balkan
Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan i postojanje medija pod kontrolom Moskve predstavlja veliki problem za region, izjavio je James Rubin, koordinator Centra za globalno angažovanje State Departmenta.
On je na konferenciji tog centra u Briselu govorio o ruskom i kineskom uticaju na Balkan, pogotovo nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
"Srbija je jedina zemlja u region koja nije zatvorila 'Russia Today (RT)' i Sputnjik. Oni misle da nekako mogu da to rade i da stignu do Evropske unije, što me zbunjuje. Svaka država EU je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ugasila RT i Sputnjik jer su oni suštinski oružje ruske vojne operacije tako što lažu o razlozima invazije, lažiraju izvještaje i negiraju očigledne istine. Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan", rekao je Rubin.
Evropska unija je ubrzo poslije početka ruske invazije na Ukrajinu obustavila distribuciju ruskih medija RT i Sputnjik, zato što smatra da su to sredstva Kremlja za dezinformacije i manipulaciju informacijama.
"Trenutno najveći problem je to što je Srbija portal za rusko zagađivanje informacionog okruženja. RT i Sputnjik čak postoje i na srpskom jeziku, što znači da su lako razumljivi i u zemljama u regionu", kaže Rubin.
Na pitanje novinara šta misli o uticaju Kine na prostor Zapadnog Balkana, Rubin je odgovorio: "Primijetio sam rastuću želju Kineza da igraju ulogu kupovinom medijskih organizacija. Nisam vidio vrstu direktne manipulacije koju sam naveo u drugim primjerima, ali imam sumnju da tako nešto predstoji. Sumnjam u spremnost Kine da dozvoli pošteno izvještavanje o tome šta se dešava širom svijeta".
Rubin je tokom diplomatske karijere, između ostalog, obavljao funkciju portparola Madeleine Albright, državne sekretarke SAD.
Tokom 1999, bio je i specijalni pregovarač za demobilizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), navodi se u njegovoj biografiji na sajtu State Departmenta.
Američka pomoć Ukrajini mogla bi zavisiti od toga ko će postati predsjedavajući Predstavničkog doma
Smjena predsjedavajućeg Kevina McCarthyja mogla bi signalizirati promjenu u Zastupničkom domu američkog Kongresa u pogledu pomoći Ukrajini, pri čemu su neki od njegovih mogućih nasljednika snažno za pomoć Kijevu, dok su se drugi odlučno protivili.
Predstavnički dom je u utorak prvi put u historiji smijenio svog lidera, jer je osam McCarthyjevih kolega republikanaca glasalo zajedno sa 208 demokrata protiv njega.
Nije bilo neposrednih naznaka ko bi mogao naslijediti McCarthyja, ali bi sljedeći predsjedavajući mogao ukinuti pomoć Ukrajini prije nego što prijedlog dođe u Dom ako bude protivnik takve ideje.
Glasanje za svrgavanje McCarthyja uslijedilo je samo tri dana nakon što je predvodio Predstavnički dom da usvoji nacrt zakona o stopi potrošnje kako bi se spriječilo zatvaranje vlade koje nije uključivalo novu pomoć za Ukrajinu, naglašavajući nevoljnost nekih članova njegovog poslaničkog kluba da podrže ukrajinska sredstva.
Republikanski protivnici pomoći smatraju je pretjeranom potrošnjom i pogrešnim prioritetom američke politike.
Republikanac Matt Gaetz je predvodio nastojanje da se McCarthy smijeni sa pozicije predsjedavajućeg.
Bijela kuća je u utorak saopćila da je uvjerena da će Sjedinjene Države na kraju nastaviti pomagati Ukrajinu, bez obzira na to ko naslijedi McCarthyja.
McCarthy početkom ove sedmice negirao je Gaetzove optužbe da je sklopio "tajni dogovor" s Bidenom kako bi Predstavnički dom glasao o pomoći Ukrajini. McCarthy je tada rekao da želi više informacija od Bidenove administracije.
Predsjednik Joe Biden zatražio je u julu od Kongresa da odobri još 24 milijarde dolara u vezi s Ukrajinom, za koje su se ukrajinske pristalice - republikanci i demokrate - nadali da bi mogli postati zakon kao dio zakona o potrošnji.