Linkovi

Izdvojeno

Bivši zamjenik visokog predstavnika Berton: Dodik ovoga puta stvari gura predaleko

Bruce Berton: Lideri loše služe BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:57 0:00

Bruce Berton: Lideri loše služe BiH

Nedugo nakon povratka u Sjedinjene Države (SAD) u septembru 2019. godine, bivši zamjenik visokog predstavnika i šef OSCE misije u Bosni i Hercegovini (BiH), Bruce Berton, se penzionisao. Za Glas Amerike govorio je o četiri godine provedene u BiH, aktuelnoj političkoj i sigurnosnoj krizi, ulozi SAD, EU, Rusije i Kine, radu OHR-a, potencijalnom korištenju "Bonskih ovlasti", te problemima u pravosuđu.

Sadržaji Glasa Amerike besplatni su i slobodni za prenošenje u drugim medijima isključivo uz navođenje izvora i url link na orginalni sadržaj.

Glas Amerike: Možete li uporediti kako vam je izgledala situacija u BiH kada ste došli 2015. godine, zatim u septembru 2019. kada ste otišli, i možda kao treći element, kako vam izgleda sada? Da li se stvari poboljšavaju ili pogoršavaju?

Berton: "Po meni, stvari se nisu toliko promijenile u četiri godine od kada sam stigao 2015, ili čak i sada, šest godina otkako sam prvi put otišao tamo. Mislim da je zemlja puna divnih ljudi i predivnih pejzaža, ali joj veoma loše služe njeni lideri, od kojih su mnogi dugo na pozicijama moći. Mislim da je mnogo prije mog dolaska, otprilike 2005. godine, međunarodna zajednica napravila korak unazad i htjela prepustiti liderima i građanima BiH da poboljšaju vlastitu državu, oslanjajući se u isto vrijeme na Evropsku uniju (EU), ne nužno da preuzme, već barem da nastavi pomagati, sa ostalim članicama međunarodne zajednice, u pokušajima da se BiH pokrene naprijed. Od kada se to dogodilo, postalo je teško, kako građanima, tako i međunarodnoj zajednici. Istovremeno se radi o pokušajima da se spriječi nazadovanje u reformama koje su provedene prije tog vremena, ali i o pokušajima da se zemlja pomjeri naprijed."

Glas Amerike: Mislite li da je onda na neki način bila greška prepustiti vodeću ulogu EU? Da li su SAD ili međunarodna zajednica u cjelini trebali zadržati kontrolu?

Berton: "Teško je reći da je to tada bila greška, ali vjerujem da međunarodna zajednica treba imati stalnu ulogu, pored EU. U kontekstu moje vlastite zemlje, SAD naravno ostaju uključene u dešavanja u zemlji i regionu. Ali mislim da postoji i niz drugih kriza koje su se također pojavile širom svijeta i imajući to u vidu, BiH nije tako visoko na listi prioriteta kao što je to bilo u godinama koje su prethodile Dejtonskom sporazumu i godinama nakon rata."

Glas Amerike: Spomenuli ste ulogu SAD. U posljednjih nekoliko mjeseci SAD nominuju ljude sa dosta iskustva u regionu, poput Jamesa O'Briena za sankcije, Michael Murphy i Christopher Hill bi trebali biti novi ambasadori u BiH i Srbiji, dok je Gabriel Escobar specijalni predstavnik. Šta mislite da to znači, da li očekujete promjene u pristupu SAD regionu?

Berton: "Nisam siguran da ćete vidjeti fundamentalne promjene. Naravno, nisam baš u toku sa svime što se dešava unutar State Departmenta i aparata za kreiranje američke politike, ali mislim da sve što više pažnje usmjerava na zemlju i region predstavlja dobru stvar. Poznajem Matthewa Palmera prilično dobro i sa njim sam radio dosta dugo, također je veoma iskusan u regionu, kao i Gabriel Escobar. Mislim da je vrsta fokusa koji oni mogu staviti na BiH uvijek dobra stvar. Drugo je pitanje da li će to iz temelja promijeniti politiku SAD prema toj zemlji. Mislim da su on potpuno zainteresovani za reforme, pa i suštinsku ustavnu reformu. I mislim da se sadašnji pristup odvija korak po korak, konkretno govoreći o izbornoj reformi."

Potrebne su reakcije u zemlji, ali i od međunarodne zajednice

Glas Amerike: Ponekad izgleda da se u BiH stalno odvija jedna velika kriza i zastoj, sa svojim usponima i padovima. Ipak, u proteklih nekoliko sedmica, retorika i druge stvari su postali zaista loši. To se može tumačiti kao samo još jedna priprema za izbore iduće godine i grupisanje etničkih biračkih tijela, ali s druge strane, Milorad Dodik prijeti raspuštanjem državnih institucija, stvaranjem vojske Republike Srpske itd. Koliko vam to sve izgleda opasno?

Berton: "Mislim da to svakako nije dobar znak. Prema mom iskustvu, vlada je nekako sklona da tetura od jedne krize do druge. To nije neuobičajeno. I mislim da je dio toga namjerno skretanje pažnje dijela lidera kako bi se obraćali svojoj bazi i, da tako kažem, privlačili vlastite glasačke blokove. Nema sumnje u to. Ali Milorad Dodik je stekao naviku da na neki način razvlači sve to i pokušava da se izvuče sa činjenjem što je više toga moguće. A kada to uradi, onda nastavlja da pomjera granice još više. Mislim da je ono što je malo drugačije ovoga puta što potpuno povlačenje iz institucija na državnom nivou, prijetnja secesijom, sve to se suštinski ne slaže sa Dejtonskim sporazumom. Tako da je za te vrste pokušaja potrebna reakcija unutar zemlje, ali i od međunarodne zajednice. Također, mislim da je ono što bi moglo biti malo drugačije ovoga puta ta neka vrsta prijetnje u pozadini da on u ovim naporima ima podršku Srbije i Rusije. BiH kao država je bila u stanju da se nekako ispetljava iz jedne krize u drugu, te i dalje ostane barem polufunkcionalna demokratija. Brine me da Dodik ovog puta jednostavno gura stvari predaleko."

Glas Amerike: Rekli ste da bi trebalo doći do neke vrste reakcije. Kakva bi reakcija bila odgovarajuća po vašem mišljenju?

Mislim da bi sankcije EU bile nešto što bi bilo od velike pomoći. Ali za to je potrebna jednoglasna odluka zemalja EU, a to se čini malo vjerovatnim, barem u bliskoj budućnosti.
Bruce Berton


Berton: "To je jako dobro pitanje i mislim da je jedna od stvari o kojoj smo, barem u vrijeme mog boravka u zemlji, često razgovarali to kakvu prednost ili uticaj možemo imati na vodstvo kako bismo ih usmjerili u određenom smjeru. SAD održavaju sankcije protiv Dodika, ali mislim da je to ograničeno u svojoj korisnosti jednostavno zato što on nema mnogo imovine u SAD koju bi SAD mogle da kontrolišu. Mislim da bi sankcije EU bile nešto što bi bilo od velike pomoći. Ali za to je potrebna jednoglasna odluka zemalja EU, a to se čini malo vjerovatnim, barem u bliskoj budućnosti. Mislim da se jedno vrijeme govorilo o tome da se sredstva Svjetske banke zadržavaju kao neka vrsta ostvarivanja prednosti. Ali prilično je teška situacija, iz perspektive međunarodne zajednice, kada nemate nužno mnogo izbora kada je riječ o takvim alatima. Ljudi su govorili o tome da bi novi visoki predstavnik mogao koristiti 'Bonske ovlasti'. Po mom mišljenju, to bi također bila prilično teška mjera."

Glas Amerike: Zašto? Mnogi ljudi kažu da bi "Bonske ovlasti" mogle riješiti probleme. Naravno, drugi kažu da ne bi. Ali zašto bi ih bilo tako teško implementirati?

Berton: "Mislim da u ovom trenutku nije baš da Ured visokog predstavnika ima potpuno jednoglasnu podršku članova Vijeća za implementaciju mira. A čim zaprijetite korištenjem 'Bonskih ovlasti' ili ih pokušate iskoristiti, a Dodik to jednostavno ignoriše, šta bi bio sljedeći korak? Mislim da se o tim vrstama crvenih linija treba odlučivati na vrijeme, prije nego što se bilo koja takva mjera može razmatrati."

Lideri nisu nužno zainteresovani za dobrobit zemlje

Glas Amerike: Nekoliko puta ste spomenuli lidere, nije to samo Dodik. Već godinama nisu voljni da se dogovore oko najvažnijih reformi i guraju svoje uske agende. Kako vidite ulogu cijelog vodstva, drugih lidera?

Berton: "Generalno, državu veoma loše opslužuju njeni lideri, od kojih je većina dugo na pozicijama moći. To sam rekao i kada sam bio tamo, sada ponavljam. Vodstvo nije nužno zainteresovano za ono što je dobro za zemlju. Zanima ih šta je dobro za njih i njihove konstitutivne narode. Mislim da treba postojati nova generacija lidera koji će zapravo raditi u ime građana BiH i identificirati se kao građani te zemlje, a ne kao Hrvat, Bošnjak ili Srbin."

Glas Amerike: Bili ste zamjenik visokog predstavnika od septembra 2015. do oktobra 2017. Kako vidite ulogu OHR-a imajući u vidu da postoje dva mišljenja: jedno da visoki predstavnik postaje previše blag i ne čini dovoljno da spriječi probleme u zemlji, te drugo da je zapravo pametno ne reagovati preoštro i ne stvarati još više otpora kod nekih od zemalja u Vijeću za implementaciju mira ili konkretno sada među srpskom opozicijom. Kako vam se to čini?

Berton: "Mislim da Ured visokog predstavnika još uvijek može igrati važnu ulogu u međunarodnoj zajednici, posebno kao neko ko okuplja druge članove međunarodne zajednice da razgovaraju o događajima u BiH i mogućem planu za neku vrstu akcije ako se odluče za to. Upravni odbor ambasadora se sastaje svakih nekoliko sedmica. Sama organizacija je na neki način sjena onoga što je bila na svom vrhuncu 2002. godine, kada je imala 900 ljudi, terenske kancelarije itd. Sada je to ukupno oko 85 osoba. Tako da je uloga tokom godina smanjena, a mislim barem dijelom zbog želja EU. Vidjet ćemo kako će to ići sa izvještajem Vijeću sigurnosti UN-a i obnavljanjem mandata EUFOR/ALTHEA misiji. Zanimljivo je bilo vidjeti da je Milorad Dodik o EUFOR-u rekao da ga sada podržava. Ali to ne znači nužno da zemlja poput Rusije ne bi pokušala da okonča taj mandat."

Glas Amerike: Uz vaše iskustvo i ovo što sada vidite da se dešava, kako posmatrate ulogu Rusije, pa i Kine, u BiH?

Mislim da je ruska uloga bila neka vrsta štetnog uticaja u zemlji i regionu. Mislim da oni žele gurnuti prst u oko Zapada, posebno imajući u vidu da se BiH i druge zemlje u regionu približavaju EU i NATO-u.
Bruce Berton


Berton: "Vjerovatno se radi o drugačijim ciljevima. Ne mislim da te dvije zemlje nužno vode razgovore o tome šta da rade u BiH. Mislim da je ruska uloga bila neka vrsta štetnog uticaja u zemlji i regionu. Mislim da oni žele gurnuti prst u oko Zapada, posebno imajući u vidu da se BiH i druge zemlje u regionu približavaju EU i NATO-u. Iskreno, mislim da je pitanje NATO-a važnije za Rusiju. Očigledno je da je njen uticaj u Republici Srpskoj mnogo jači nego u ostatku zemlje, ali mislim da će pokušati da nastavi sa štetnim uticajem u zemlji. Mislim da je BiH za Kinu dio mnogo šire slike u njihovoj vanjskoj politici, globalnog plana da povećaju svoj uticaj u svijetu i inicijative 'Pojas i put', te da to nije nužno guranje prsta u oko Zapada."

Glas Amerike: Bili ste zamjenik Valentina Inzka, ali ste otišli prije njega. Kako komentirate njegovu odluku prije napuštanja pozicije da kriminalizira poricanje genocida, što je izazvalo veliku buru lokalno, ali i unutar međunarodne zajednice?

Berton: "Imam dva mišljenja o tome. S jedne strane, mislim da je takav zakon odavno zakasnio. I mislim da je kriminalizacija negiranja genocida nešto što je potrebno u BiH. Može se raspravljati da je način na koji je došlo do toga ubrzao krizu koja trenutno traje i otežao druge reforme. S te tačke gledišta možete tvrditi da je to bio nepotreban korak i da ga je veoma teško sprovesti. Ali iskreno, drugi dio mene kaže da je to bilo nešto što se davno trebalo dogoditi i drago mi je što što je to učinjeno. Simbolično, mislim da je to bio važan gest."

Glas Amerike: Pravosuđe i vladavina prava su važan dio misije OSCE-a. Kako komentarišete neprocesuirane ratne zločine, stotine njih, čak i sada, 26 godina nakon rata?

Berton: "Nema dovoljno napretka. U poređenju sa susjednim zemljama, to možda čak ide i prilično dobro. Ali u interesu žrtava i njihovih porodica, napredak je bio suviše spor. Drago mi je da vidim nova pravila koja regulišu kako se ti predmeti organizuju i procesuiraju, ali ciljevi koji su postavljani tokom mnogo godina, novi ciljevi koji su postavljeni nedavno, oni neće imati šanse za ispunjavanje bez odgovarajuće podrške i kadrova, kao i bez podrške lidera. Drago mi je što vidim napredak, ali to je jednostavno premalo i presporo."

Glas Amerike: Bili ste kritični prema nedostatku slučajeva visoke korupcije i ukupnom procesuiranju korupcije u zemlji u kojoj je korupcija godinama jedan od glavnih problema?

"Objavili smo nekoliko različitih izvještaja i veoma detaljno sagledali te slučajeve, bilo da su oni visokoprofilni ili niskoprofilni, kako su procesuirani, kako su tužioci radili. Tu je i problem usklađivanja različitih zakona između entiteta i države. Ti izvještaji su bili vrlo konkretni u pogledu preporuka koje smo davali s ciljem poboljšanja sistema. Od mog odlaska objavljen je barem još jedan izvještaj. Nažalost, mislim da uprkos opredijeljenosti pravosuđa da se unaprijedi, uprkos opredjeljenju vodstva da podrži preporuke koje su došle sa tim izvještajima, vrlo malo ih je zaista implementirano. Dakle, opet, napredak je postignut u određenim oblastima, ali premalo i presporo."

Glas Amerike: Iz ove perspektive, šta biste uradili drugačije tokom boravka u BiH, ako biste nešto uradili drugačije? Da li biste možda promijenili pristup?

"Dok sam bio u Uredu visokog predstavnika bio sam i supervizor za Brčko. I mislim da bih više obraćao pažnju na ono što se tamo dešavalo jer zaista mislim da Brčko može poslužiti kao primjer ostatku zemlje. Naravno, ima mnogo stvari koje nisam uradio posebno dobro i mislim da je vjerovatno ono što bih generalno uradio drugačije – okupljanje međunarodne zajednice na više ujedinjen način. To bi bila velika stvar za mene. Mislim da su, a pokušao sam na neke načine da to promijenim, različite organizacije unutar međunarodne zajednice djelovale nezavisno. A mislim da je jedini način na koji ćemo imati uticaja, posebno na vrlo ukorijenjeno vodstvo, da radimo zajedno, da vršimo pritisak gdje možemo, da primijenimo te tačke prednosti gdje možemo."

See all News Updates of the Day

Davos: Lice globalne nejednakosti

Davos: Lice globalne nejednakosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Bogatstvo svjetskih milijardera povećalo se za bilione dolara od početka pandemije korona virusa, dok najsiromašnije zemlje muku muče sa vrtoglavo rastućim cijenama roba i sve većim dugovima. To su nalazi najnovije analize humanitarne organizacije Oxfam.

Policija u Teksasu kritikovana zbog sporog reagovanja na pucnjavu

Krstovi sa imenima žrtava postavljeni su ispred osnovne škole Rob Elementari u Juvaldeu, 26. maja 2022.

Kritike i pitanja se upućuju na račun lokalne policije o tome koliko je vremena proteklo prije nego što su upali u učionicu osnovne škole u Uvaldeu u Teksasu i zaustavili masakr u kome je naoružani napadač ubio 19 djece i dvoje nastavnika.

Istražitelji nisu mogli sa sigurnošću da utvrde da li je naoružani policajac iz školskog okruga, koji je stajao ispred škole, razmijenio vatru sa napadačem, 18-godišnji Salvadorom Ramosom, dok je ulazio u školu.

Motiv za masakr - najsmrtonosniju školsku pucnjavu od Newtowna u Konektikatu prije deset godina - i dalje se istražuje, a nadležni kažu da Ramos nije imao krivični dosije niti pokazivao znake mentalne nestabilnosti.

Za vrijeme opsade, koja je okončana kada je tim granične patrole upao i usmrtio napadača, frustrirani posmatrači su pozivali policajce da odmah uđu u školu, navode očevici.

“Ulazite! Ulazite!", vikale su žene na policajce brzo poslije početka napada, ispričao je 24-godišnji Huan Karanca koji je posmatrao scenu iz kuće preko puta ulice.

Direktor Sekretarijata za javnu bezbjednost Teksasa Stiv Mekro kaže da je 40 minuta do sat proteklo od momenta kada je Ramos otvorio vatru na čuvara škole, do trenutka kada ga je taktički tim usmrtio.

“Suština je da su snage reda bile tamo", rekao je Mekro. "Odmah su se aktivirali, i spriječili ga (Ramosa) da ide u druge učionice."

Međutim, portparol sekretarijata je izjavio u četvrtak da vlasti i dalje nastoje da pojasne kako je vremenski tekao napad, i nisu sigurni da li je period od 40 minuta do sat počeo kada je napadač stigao do škole, ili ranije, kada je upucao u lice svoju baku u njenoj kući.

“Trenutno nemamo precizan ni siguran vremenski okvir da možemo da kažemo da je napadač tako dugo bio u školi", izjavio je za CNN poručnik Kristofer Olivares.

Šef granične patrole Raul Ortis nije naveo vremenski okvir u kome je trajao napad na školu, ali je više puta ponovio da agenti njegove službe koji su stigli u školu - nisu oklijevali. Rekao je da su brzo ušli u zgradu, u redu iza agenta koji je nosio štit.

“Željeli smo da brzo reagujemo i to je tačno ono što su ti agenti uradili", rekao je Ortiz za Fox News.

Međutim, anonimni zvaničnik agencija za sprovođenje reda ispričao je da agenti granične patrole, kada su ušli u školu, nisu uspjeli da probiju vrata učionice i morali su da dovedu člana školskog osoblja da otključa vrata. Olivarez kaže da su istražitelji pokušavali da utvrde da li je učionica bila zaključana ili je napadač zabarikadirao vrata.

Havijer Cazares, čija je kćerka Džeklin, učenica četvrtog razreda, ubijena u napadu, rekao je da je otrčao do škole kada je čuo za pucnjavu i stigao dok su se policajci još okupljali ispred nje. Uznemiren što policija ne ulazi, predložio je grupi drugih posmatrača da sami upadnu u školu. "Hajde da uletimo jer policajci ne rade ništa što bi trebalo da rade", rekao je. "Mogli su da urade više."

“Nisu bili pripremljeni", dodao je.

Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.
Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.

Huan Karanza kaže da je vidio kako se Ramos kamionetom zabija u jarak ispred škole, grabi poluautomatsku pušku AR-15 i puca u dvoje ljude ispred pogrebnog zavoda, koji se nalazi preko puta škole, a koji su pobjegli nepovrijeđeni.

Olivarez je izjavio za CNN da je čuvar ispred zgrade bio naoružan i da su prema prvim izvještajima on i Ramos razmijenili vatru, "ali sada pokušavamo da potvrdimo tu informaciju."

Kada je Ramos ušao u školu, dvoje policajaca Uvaldea je razmijenilo vatru sa njim, i ranjeni su, dodaje Olivarez. Ramos je zatim ušao u učionicu i počeo da ubija. Karanza smatra da je policija trebalo da brže uđe u školu.

“Bilo ih je više. On je bio samo jedan", kaže.

Ambasada SAD 'razočarana' jer HDZ BiH blokira finansiranje izbora

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) je izrazila razočarenje što je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH "opet izabrala da blokira finansiranje provođenja opštih izbora".

Poručuju da je "licemjerno" to što stranka koja tvrdi da podržava evroatlantske aspiracije BiH istovremeno opstruiše izborni proces u državi.

O održavanju izbora se 23. maja oglasio i američki ambasador Michael Murphy, koji je poručio da bi bilo neustavno pa i antidejtonski ako bi nego građanima BiH uskratio pravo na slobodne i pravične izbore.

Savjet ministara BiH na sjednici 26. maja nije izdvojio novac za sprovođenje Opštih izbora u BiH.

Kako je rečeno za RSE, ministri nisu ni raspravljali o ovoj odluci, jer je nije bilo na dnevnom redu.

Tom odlukom bi se trebalo izdvojiti 12,6 miliona KM (6,3 miliona evra), koliko je potrebno Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, za organizaciju i sprovođenje izbora koji su zakazani za 2. oktobar ove godine.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, i kadar HDZ-a, nakon današnje sjednice se oglasio saopštenjem, u kome je naveo da na "današnjim sjednicama odbora, koji su stalna tijela Savjeta ministara i u čijem radu učestvujem, kao ni na samoj sjednici Savjeta ministara nije bilo ni riječi o finansiranju izbora niti je takva odluka bila tema rasprave".

Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, saopšteno je da ne postoji prepreka da Savjet ministara odobri potrebna sredstva za izbore, ni u smislu relevantnih propisa niti u smislu raspoloživih sredstava.

Dan ranije, 25. maja, ambasadori EU, SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije (tzv. zemalja Kvinte), te Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u BiH (OEBS) uručili su "hitan demarš" Savjetu ministara BiH u kojem su naglasili da se "izbori moraju adekvatno finansirati".

Ispred Savjeta ministara BiH, sastanku su prisustvovali predsjedavajući, Zoran Tegeltija i njegova zamjenica i ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković, dok drugi zamjenik, Vjekoslav Bevanda, nije bio prisutan.

Na tom sastanku je predloženo da se na sjednici Savjeta ministara BiH ponovo predloži odluka o odobravanju novca za provođenje izbora iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina – do čega na kraju nije došlo.

Ovu odluku su na ranijoj sjednici Savjeta ministara odbili ministri iz HDZ BiH, sem Bevande, i Ankica Gudeljević (ministrica civilnih poslova) i Josip Grubeša (ministar pravde), uz obrazloženje da bi bila nezakonita.

CIK BiH raspisao je 4. maja 2022. opšte izbore koji bi se trebali održati u nedjelju, 2. oktobra 2022.

Na opštim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, poslanike u parlamentima entiteta Republ

Gradnja u interesu investitora prijeti istorijskom dijelu Banja Luke

Gradska uprava Banja Luka

Banja Luka je urbana sredina koja još čeka usvajanje konačnog Urbanističkog plana. Neuređeno stanje iskorištavaju tajkuni koji imaju kratkoročan interes –  što veću zaradu.

Cilj im je graditi objekte što većih gabarita pri čemu ne mare za negativne posljedice poput kolapsa saobraćaja i uništavanja prirodnih površina grada, koji je nekad bio poznat po zelenilu.

Banjalučka stručna javnost i udruženja građana upozoravaju da su upravo ovakve namjere kriju iza prijedloga izmjena dijela Nacrta regulacionog plana za centralnu zonu Banja Luke.

Najbolji primjer je gradnja na prostoru tzv. „rupe“ u istorijskom gradskom jezgru između ulica Bana Lazarevića, Srpske i Vase Pelagića.

Izgradnja na prstoru tzv. "Rupe", Banja Luka
Izgradnja na prstoru tzv. "Rupe", Banja Luka

Ideja prethodne gradske vlasti da se na toj lokaciji izgradi tržni centar, pod pritiskom stručne javnosti, preusmjerena je na gradnju niza stambeno-poslovnih zgrada do pet spratova (P+5+Pe). Prethodno se govorilo o gradnji podzemne garaže, parka ili čak trga.

U mandatu nove gradske vlasti, koja je najavljivala borbu protiv tajkuna i ilegalne gradnje, na tom prostoru iznenada je osvanulo stambeno naselje koje predviđa duplo višu spratnost od predviđene.

Centar za životnu sredinu Banja Luka (CZZS) u svom saopštenju navodi da je riječ o „čudnom i nejasnom, a povrh svega iznimno netransparentnom procesu“.

„Zašto je došlo do ove promjene? Na to ni šira, ali ni stručna javnost nema odgovor. Sigurno je samo da odgovor ima gradska administracija i investitor koji očito veoma uspješno lobirao za svoj interes“, ističu iz CZZS-a.

Dragan Kalabić, centar za životnu sredinu Banja Luka
Dragan Kalabić, centar za životnu sredinu Banja Luka

Dragan Kabić, koordinator programa Transport ove organizacije u razgovoru za Glas Amerike ističe da se u Banja Luci već 20 godina planira bez Urbanističkog plana, koji je na korak do usvajanja i predviđa više zelenih površina.

„Investitori žure sa pojedinačnim regulacionim planovima i žele da iskoriste tu situaciju praznog prostora da naprave što više izmjena u trenutno nedefinisanoj situaciji“, objašnjava on.

To, kako kaže, jasno opisuje gradnja na prostoru famozne „rupe“ čiji temelji su počeli da se prave mnogo prije javnog uvida u novi regulacioni plan, a predviđaju više spratova nego što je dozvoljeno prethodnim planom.

„Da li su ti temelji unaprijed projektovani za 12 spratova ili će se graditi na temeljima koji predviđaju duplo manje spratova i koji to ne mogu da izdrže? Ne vjerujem da je o riječ o ovom drugom. Mislim da je dogovor mimo regulacionog plana u startu postojao“, smatra Kabić.

Naglašava da je taj prostor dragocjena zelena površina, koja je to trebala i ostati da je konsultovana struka.

„U sadašnjoj situaciji bilo kakva gradnja na toj lokaciji morala bi da bude strogo poslovna ni slučajno stambena, jer to privlači mnogo ljudi i mnogo automobila u centar, koji ne može da podnese već postojeći saobraćaj“, kaže Kabić.

Međutim, vlasti ispunjavaju želje investitora koji će stambenu kvadraturu dobro unovčiti. Kabić ističe, da bi prema nekim procjenama, kvadrat na toj lokaciji mogao ići i preko vrtoglavih 6000 KM.

Gradska uprava Banja Luka
Gradska uprava Banja Luka

Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković ranije je rekao da je ideja da se „Banjaluka otvori svima onima koji vole naš grad i koji žele da svojim idejama doprinesu razvoju i napretku“.

„Tako će budući prostor tzv. 'rupe' kao nova, velika, ambijentalna cjelina sa novom Gospodskom ulicom, šetalištima, zelenilom i objektima biti nova razglednica grada", rekao je Stanivuković.

Za novu razglednicu grada zaslužan je investitor, kompanija „City Mall“ u vlasništvu kompanije „MG Mind“, poznatog biznismena Mladena Milanovića Kaje, koji je kao investitor pominjan i u ranije planiranim projektima na toj lokaciji.

Tihomir Dakić, predsjednik CZZS za Glas Amerike smatra da su neznanje i rukovođenje interesima osnovne odlike gradskih vlasti već decenijama, a da će vrijeme pokazati da li je u konkretnom slučaju riječ o nekoj vrsti političke trgovine.

„Ako ovaj regulacioni plan bude usvojen onda govorimo o jednoj jako dobroj saradnji između opozicije i većine u skupštini. Ti investitori očito pogoduju i jednima i drugima, pa ako se ovo realizuje, vjerovatno će se pustiti izgradnja gradskog parka oko kojeg se opet planiraju zgrade“, kaže Dakić.

Devet profesora Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Banja Luka (AGGFBL) uputili su otvoreno pismo u kojem su izrazili nezadovoljstvo prijedlozima izmjena dijela Nacrta regulacionog plana u centralnoj zoni grada.

Ističu da su o mnogim od tih tema više puta pisali, ali da njihovi argumenti skoro nikad nisu bili uvaženi, te da se u svakoj novoj prilici svjedočili samo gorim i gorim verzijama, te novim napadima na urbanu strukturu i identitet grada.

Jedan od potpisnika je i doc. dr Ognjen Šukalo, koji u razgovoru za Glas Amerike kaže da je trenutno važeći regulacioni plan vrlo daleko od dobrog, u smislu izgrađenosti, namjene površina ili urbane forme, ali da bismo predloženom izmjenom išli sa lošeg na gore.

„Kada gradite na lokaciji koja već ima kvalitete, morate svojom gradnjom da donesete i neki nov kvalitet i podrazumijeva se, da gradite sa mjerom. Sve što nije sa mjerom i ne donosi taj novi kvalitet samo je potrošnja i rasprodaja prostornog resursa“, kaže on, dodajući da se u Banja Luci, već odavno, prostor uglavnom samo troši.

„Kao što se, uostalom, troše svi javni resursi svuda u svijetu gdje je nametnut neoliberalni društveno ekonomski model. Razlike mogu biti samo u tome da li se dobit odlijeva ka transnacionalnim elitama ili ovim domaćim, pomalo primitivnim, neumivenim i - kao u slučaju banjalučkog administrativno-investitorskog koncerna - vrlo providnim u svojim projektima“, smatra Šukalo.

Prijedlog nacrta regulacionog plana, Parohijski dom , Banja Luka (FOTO: AGGFBL)
Prijedlog nacrta regulacionog plana, Parohijski dom , Banja Luka (FOTO: AGGFBL)

Sve neregularnosti trebao bi zaustaviti Urbanistički plan, kao generalni dokument sa smjernicama kojih se regulacioni planovi, koji detaljnije razrađuju i obrađuju prostor, moraju držati.

Međutim, trenutno stanje na terenu moglo bi u budućnosti Urbanistički plan učiniti irelevantnim, jer svaki dan u kojem se ovaj važan dokument ne usvoji obesmisli njegov Nacrt.

To je vidljivo i na drugim primjerima.

Novim izmjenama na parkingu kod Kraša planirana je izgradnja spomenika palim borcima, iako je kroz Nacrt urbanističkog plana tu predviđenja gradnja javne garaže.

S druge strane, stručnjaci upozoravaju da planirana izgradnja većeg objekta u porti Hrama mijenja ambijentalnu cjelinu koja je ključna za identitet Banja Luke, a koja ne samo da narušava izgled Banskog dvora i Gradske uprave, nego i samog Hrama Hrista Spasitelja.

Neki od ovih planova mogli bi se opravdati neznanjem, drugi neumjerenošću, ali u većini slučajeva građani svjedoče planiranju u korist investitora i na očiglednu štetu javnog interesa.

„Lično sam mišljenja da ponekad treba i rušiti, jer smo svjedoci da se konstantno gradi, pa tek onda planira i ako tako nastavimo gubimo prostor. Isti tretman kao u slučaju rušenja Kajak terase treba da imaju i drugi investitori. Bar u smislu da se smanji spratnost, zaustavi dalja gradnja i sl. To je lako riješiti samo je pitanje ko će biti u interesu te priče - investitori ili građani“, smatra Kabić.

Građani, kako dodaje, moraju biti upućeni u to da su novi dogovori u suprotnosti sa obećanjima gradske vlasti da će se boriti protiv tajkuna i ilegalne gradnje.

„Politika funkcioniše isključivo na osnovu glasača, posebno u izbornoj godini. Možda bi pod nekim pritiskom građana, glasačkog tijela Banja Luke, gradska administracija, ipak, mogla da kaže NE investitorima“, smatra on.

Građani će priliku da upute primjedbe i i javno iskažu svoje mišljenje dobiti već danas na javnoj prezentaciji koja je zakazana u 16 i 30 časova u sali 33 Gradske uprave.

Banja Luka: Svjetsko prvenstvo u raftingu

Banja Luka: Svjetsko prvenstvo u raftingu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

U Banjaluci počinje Svjetsko prvenstvo u raftingu.Ovo je jedna od najvećih sportskih manifestacija u Bosni i Hercegovini u ovoj godini, a kako očekuju organizatori značajno će doprinjeti i promociji turizma.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG