Linkovi

Izdvojeno

Escobar za RSE: Neće biti rata u BiH, Dodik štiti svoju moć i bogatstvo

Gabriel Escobar putem Skypea razgovora sa novinarkom Radija Slobodna Evropa Dženanom Halimović

Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja State Departmenta, uoči dolaska u posjetu Bosni i Hercegovini (BiH), izjavio je kako želi da građanima te države poruči da neće biti novog rata.

Escobar, dva dana uoči dolaska u BiH (7. novembar), u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da će u Sarajevu najprije razgovarati sa ambasadorom Sjedinjenih Država u zemlji, prije nego što najavi eventualne sankcije, ne precizirajući o kojim sankcijama bi moglo biti riječ.

RSE: Gospodine Escobar, u nedjelju dolazite u BiH. Je li Vaša posjeta dio pritiska o kom ste govorili, a koji SAD i Evropska unija (EU) vrše kako bi u BiH ubrzale reforme na putu eurointegracija?

Escobar: "Ne bih to nazvao pritiskom, prije bih kazao da kako je riječ o partnerstvu. Dayton [Daytonski mirovni sporazum] je očuvao mir kroz 25 godina i naša je namjera doći i izraziti našu podršku suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu. Osim toga, želimo održati seriju sastanaka i razgovarati o potencijalu za ekonomski razvoj regije i kako Amerika može pomoći da se kreira mogućnosti koje bi Balkan stvarno iskoristiti."

RSE: O kakvoj pomoći govorite?

Radujem se sastanku s modernim liderima, liderima koji imaju takav mentalitet o integraciji u evropski sistem i integraciju unutar Zapadnog Balkana.
Gabriel Escobar

Escobar: "Nudi se mnogo načina pomoći. Najprije, moja poruka EU je da je Balkan područje koje pruža mogućnosti. Volio bih vidjeti da se proces proširenja ubrza. Volio bih, također, ohrabriti američke i evropske kompanije da vide Balkan onakvim kakav on jeste – tržište u nastajanju, tržište koje se brzo razvija, s ogromnim brojem talentiranih, dobrim univerzitetima i izvanrednim geografskim položajem. Tako da, to je ta inicijalna pomoć, da se podigne svijest o mogućnostima. Drugo, da istražimo na koji drugi način možemo pomoći ubrzati rast, trgovačke misije, podršku USAID-a (Američka agencija za međunarodni razvoj), potencijalno DFC-a (američka Korporacija za razvojne finansije). Sve je to na stolu i radujem se sastanku s modernim liderima, liderima koji imaju takav mentalitet o integraciji u evropski sistem i integraciju unutar Zapadnog Balkana. Sastat ću se, ne samo s političarima, već sa integracijskim političarima i poslovnim liderima."

RSE: Hoćete li se sastati s gospodinom Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH i liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)?

Escobar: "To će se naknadno odlučiti u konzultacijama s našim ambasadorom u Sarajevu."

RSE: Susreli ste se s predsjednicom Republike Srpske (RS) Željkom Cvijanović. Čuli smo da je tražila balansiraniji pristup, ali ne i šta ste Vi njoj poručili.

Escobar: "Moja poruka njoj bila je kao i poruka svim drugim liderima u regiji. Dayton je očuvao mir 25 godina. On je osnova naše politike. Svaki korak ka potkopavanju Daytona, uključujući i ono što Milorad Dodik sad radi, je jako štetno i veoma destabilizirajuće prema regiji."

RSE: Kako zaustaviti prijetnje otcjepljenjem, prijenos nadležnosti i slabljenje države koje zagovara Milorad Dodik? Ljudi se boje novog rata, a nema konkretnih sankcija za one koji prijete.

Želim kazati građanima Bosne i Hercegovine da neće biti novog rata.
Gabriel Escobar

Escobar: "Najprije bih želio održati razgovore s ambasadorom prije nego objavimo nove sankcije. To je na stolu. Ali želim kazati građanima Bosne i Hercegovine da neće biti novog rata. Mi u međunarodnoj zajednici, a jedinstveni smo u tome s naši partnerima u Evropi, želimo osigurati da se provode sve naše obaveze prema miru i sigurnosti ljudi u regiji. Što se tiče slabljenja centralnih institucija, bit ću jako iskren. Razlozi koji se kriju iza toga su korupcija. Ono što Milorad Dodik radi je da on pokušava zaštititi svoju moć i svoj novac. Molim ljude da ne nasjedaju na to, da mu ne omogućavaju da to čini."

RSE: Vjerujete li da ste vi taj koji može presudno uticati na zaustavljanje ne samo anti-BiH retorike, već i konkretnih poteza koje poduzima Dodik?

Agendu koju zastupa Dodik ne podržava niko drugi u regiji, uključujući Srbiju s kojom razvijamo partnerstvo.
Gabriel Escobar

Escobar: "Da budem iskren, agendu koju zastupa Dodik ne podržava niko drugi u regiji, uključujući Srbiju s kojom razvijamo partnerstvo. Ne pokušavam podijeliti Srbe. Zapravo, ako pogledate što trenutno radimo u Srbiji – podržavamo inicijativu "Otvoreni Balkan", koju smatramo jako pozitivnim razvojem u regiji, potpisali smo gotovo milijardu dolara "težak" razvojni paket između Ministarstva finansija i DFC-a; potpisali smo novo partnerstvo između Univerziteta u Beogradu, koji je jedan od najboljih univerziteta, između Budimpešte i Atene, od Jadranskog do Crnog mora; imamo američke marince i Zelene beretke koji vježbaju sa specijalnim snagama Srbije.

To isto tako možemo raditi i sa Srbima u Republici Srpskoj, ali alternativna poruka koju Dodik forsira je da bi on radije vidio da Republika Srpska postane Transdnjestrovlje [Pridnjestrovlje, separatistički region u Moldaviji koji podržava Rusija] ili Južna Osetija samo da bi zaštitio svoje bogatstvo.

Ako pogledate na ono što se dešava u ostatku regije, samo u BiH imate ovakvu vrstu rastućih tenzija. Svi drugi su fokusirani na evropske integracije i ekonomski razvoj. Nakon posjete BiH, posjetit ću Crnu Goru kako bih razgovarao o svim mogućnostima koje ta zemlja ima za ponuditi. Susrest ću se s vladom koja je fokusirana na stvaranje stvarnih razvojnih puteva, uključujući ministra finansija kako bismo razgovarali o stvaranju centra za e-trgovinu. Zamjenik premijera je govorio o stvaranju brodskog, energetskog i turističkog čvorišta za južnu Evropu.

Sve je to moguće i o svemu tome ćemo razgovarati. Umjesto toga Milorad Dodik govori o istim pitanjima o kojima je govorio prije 25 godina.​"

RSE: Naveli ste kako vjerujem da uz ograničene ustavne reforme, praćene reformama izbornog i pravosudnog sistema, BiH može postati mnogo funkcionalnija država. Kako to postići, ako nema dogovora?

Escobar: "U historiji postoji mnogo primjera zemalja gdje imate zajedničku federalnu vladu i jake entitete. Belgija je jedan primjer. Unutar Evrope, BiH može biti tako oblikovana. Imamo i danas veoma jaku Federaciju BiH i veoma jaku Republiku Srpsku. Niko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske. Ona je u Daytonu. Ono o čemu govorimo je da ljudi poduzimaju eskalirajuće korake kako bi naštetili i Daytonu i centralnoj vladi. Ponovno moram naglasiti da on to radi zbog svoje lične agende."

RSE: Da li je miješanje Srbije, Hrvatske i Turske u unutrašnje stvari BiH korisno ili štetno?

Escobar: "Rekao bih da u kontekstu zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, Hrvatska i Srbija imaju pravo glasa, one su potpisnice Daytona. Pozdravljamo naše razgovore s obje prijestolnice kao i s Turskom u kontekstu Balkana, one su bile dio SFOR-a (NATO operacije Stabilizacijskih snaga), one su pomogle ekonomskom razvoju. Kao zemlja članica, pozdravljamo također angažman Turska na Balkanu."

RSE: Koja su žarišta na Zapadnom Balkanu, odnosno te vruće tačke sada?

Escobar: "Rekao bih s velikom sigurnošću da ih nemamo. Ako pogledate naše odnose s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, one su, prema mom mišljenju, spremne za razgovore o kandidaturi za članstvo u EU. I mi se nadamo da to EU prepoznaje i da će početi te razgovore ove kalendarske godine. Naše bilateralno partnerstvo s obje ove zemlje, članice NATO-a, je izvanredno. One su dobre saveznice, dobri partneri, sjajni prijatelji, i to je ono što kažem EU, to je ono što mogu očekivati od ove dvije zemlje.

Nakon njih, Crna Gora, je napravila ogroman napredak na svom putu prema Evropi. Ona je čvrst saveznik NATO-a. Blisko radimo s EU na dijalogu između Srbije i Kosova koji predvodi EU. Sretan sam što mogu kazati da nemamo nijedno područje oko kojeg se ne slažemo s EU, po ovim pitanjima. Dodatno, imamo ovo rastuće partnerstvo sa Srbijom koje je od koristi za obje zemlje.

Nedavno smo proslavili 140 godišnjicu diplomatskih odnosa sa Srbijom i ta putanja koju imamo već stoljeće i po nadamo se da će se nastaviti. U BiH imamo jako dobre perspektive za EU integracije, ako ljudi prepoznaju da BiH mora ostati suverena, nezavisna teritorijalno cjelovita zemlja u kojoj će se Dayton u potpunosti poštivati."

RSE: Dakle, Vaši prioriteti na Zapadnom Balkanu se nisu promijenili, sudeći po onome što ste sad kazali?

Escobar: "Tako je. Oni se nisu promijenili. Kad na to gledam, gledam 20 godina unaprijed, na ljude koji se sad rađaju na Balkanu, oni moraju naći mogućnosti da žive normalne, ekonomski isplative živote u zemljama u kojima se rađaju, ako tako odaberu. Jer, sad je ljudima jako teško odlučiti se ostati na Balkanu zbog ekonomske situacije.

Ljudi na Balkanu su svuda jako vrijedni i cijenjeni.
Gabriel Escobar

Prema mom osobnom mišljenju, a tome sam sam svjedočio, ljudi na Balkanu su svuda jako vrijedni i cijenjeni. Ljudi s Balkana, a govorim o Albancima, Bosancima, Hrvatima, Srbima i bilo kome, oni grade moju zemlju, oni grade Evropu. Trebamo ih da izgrade Balkan. Želimo biti partneri s tom generacijom kako bismo iskoristili mogućnosti."

RSE: Treba li EU biti više uključena u situaciju u BiH? Čini se kako imamo na neki način njihovo povlačenje iz problema koje imamo ovdje.

Escobar: "To nije tačno. Visoki predstavnik je Evropljanin. Mirovne snage, EUFOR koji je nedavno dobio produženje mandata, on je u cijelosti evropski. Mnoge međunarodne strukture u BiH su evropske. Sve što radimo radimo u konzultacijama s evropskim kolegama. Zapravo, sve od Daytona do rješenja krize s registarskim pločicama između Srbije i Kosova je urađeno u suradnji s Evropskom unijom. Planiramo je i nastaviti."

RSE: Blisko radite s ​zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a u Uredu za Evropu i Evroaziju Matthewom Palmerom na Izbornom zakonu u BiH. Mislite li da će se moći postići neki dogovor budući da Hrvati u BiH imaju potpuno drugačije ideje o tome kako bi trebao izgledati izborni proces i kako bi BiH trebala izgledati?

Escobar: "Ne mislim da su toliko različiti. Mislim da i jedni i drugi razumiju da trebamo jaku Federaciju BiH, funkcionalnu Federaciju BiH. O detaljima se razgovara. I Matthew Palmer ponovno dolazi u regiju, kasnije ovog mjeseca, kako se ti razgovori nastavili. Ti razgovori su prozor prema ogromnim mogućnostima i ohrabrujemo sve naše partnere da na to gledaju kao nešto gdje ćemo svi biti dobitnici."

See all News Updates of the Day

Biden: Južnokorejska fabrika čipova model za dublje veze sa Azijom

Biden tokom posjete Južnoj Koreji

Predsjednik SAD Joe Biden je u petak započeo turneju po Aziji obilaskom južnokorejske fabrike kompjuterskih čipova koja će biti model za još jednu fabriku u Texsasu, ističući da je to način za produbljivanje veza sa Indo Pacifikom te podsticaj za tehnološke inovacije i demokratije.

"Toliko o budućnosti svijeta će biti napisano ovdje, u Indo Pacifiku, u narednih nekoliko decenija", rekao je Biden. "Ovo je trenutak, po mom mišljenju, da ulažemo jedni u druge kako bismo produbili naše poslovne veze, da bismo naše ljude još više zbližili."

Bidenova poruka bila je usmjerena ka obećanju boljeg sutra, ali i američkim biračima imajući u vidu domaće izazove, kao što je inflacija izazvana između ostalog manjkom čipova, dok pokušava da pokaže kako njegova administracija ostvaruje ekonomski rast, prenosi AP.

Samsung, vlasnik fabrike čipova, prošlog novembra je najavio planove za otvaranje fabrike poluprovodnika u Texasu vrijedne 17 milijardi dolara.

Nedostatak poluprovodnika prošle godine ugrozio je dostupnost automobila, kuhinjskih aparata i druge robe, što je izazvalo rast inflacije širom svijeta, zbog čega je opala Bidenova popularnost.

On je napomenuo da će u fabrici u Texasu biti otvoreno 3.000 visokotehnoloških radnih mjesta, te da će u njenoj izgradnji učestvovati domaći radnici.

"Ovi mali čipovi", rekao je Biden nakon što je obišao fabriku, "jesu ključ koji će pokrenuti sljedeću fazu tehnološkog razvoja čovječanstva".

Biden će se tokom petodnevne posjete Južnoj Koreji i Japanu uhvatiti u koštac sa mnoštvom spoljnopolitičkih pitanja dok istovremeno pokušava da američkoj javnosti objasni njihovu relevantnost. On nije pomenuo Kinu, koja se pojavila kao glavni konkurent SAD, ali je naglasio vrijednost saveza koji trenutno isključuju tu zemlju.

Bidena su u fabrici pozdravili novi predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol i zamjenik predsjednika kompanije Samsung Electronics Lin Jae Jong. Jun je politički novajlija koji je postao šef države prije desetak dana, što je njegova prva izborna funkcija. Vodio je kampanju za zauzimanje čvršćeg stava prema Sjevernoj Koreji i jačanje 70-godišnjeg saveza sa SAD.

Prije Bidenovog govora, Jun je rekao da se nada da će partnerstvo SAD i Južne Koreje evoluirati u "ekonomski i bezbjednosni savez zasnovan na saradnji u naprednoj tehnologiji i lancima snabdijevanja".

Do nedostatka kompjuterskih čipova došlo je i zbog velike potražnje pošto je veći dio svijeta izašao iz pandemije koronavirusa. Ali, pandemija i drugi izazovi također su doveli do zatvaranja fabrika poluprovodnika. Zvaničnici američke vlade procjenjuju da proizvodnja čipova neće biti na željenim nivoima do početka 2023. godine.

Globalna prodaja kompjuterskih čipova iznosila je 151,7 milijardi dolara tokom prva tri mjeseca ove godine, što je skok od 23 odsto u odnosu na isti period 2021, prema podacima Udruženju industrije poluprovodnika.
Više od 75 procenata globalne proizvodnje čipova dolazi iz Azije.

Od te moguće ranjivosti SAD se nadaju da će se zaštititi većom domaćom proizvodnjom i vladinim investicijma od 52 milijarde dolara u ovaj sektor. Američki Kongres trenutno razmatra prijedlog zakona o pomenutim investicijama.

Rizik od kineske agresije na Tajvan bi možda mogao da prekine protok vrhunskih kompjuterskih čipova koji su potrebni u SAD za vojnu opremu, kao i robu široke potrošnje. Slično tome, hermetična Sjeverna Koreja testirala je balističke rakete usred izbijanja koronavirusa, što je mogući rizik za proizvodni sektor Južne Koreje ako sukob eskalira.

Kina je najveći proizvođač čipova na svetu sa 24 procenta, slijede Tajvan sa 21, Južna Koreja 19, Japan 13 i SAD 10 odsto, navodi Udruženje industrije poluprovodnika.

Samsung se nada se da će fabrika u Texasu početi sa radom u drugoj polovini 2024. Južnokorejski elektronski gigant je izabrao lokaciju na osnovu brojnih faktora, uključujući vladine podsticaje i "spremnost i stabilnost" lokalna infrastruktura.

Bijela kuća je u izvještaju objavljenom u petak navela da su kompanije za proizvodnju poluprovodnika najavile investicije u SAD od skoro 80 milijardi dolara do 2025. godine. Ta suma uključuje 20 milijardi dolara za Intelovu fabriku izvan Columbusa u Ohiou i do 30 milijardi dolara od strane Texas Instrumentsa.

Nakon Južne Koreje, Biden će posjetiti Japan.

Funkcioneri u Trebinju simbolom “Z” podržali Rusiju, ali negiraju podršku invaziji

Budimir Koprivica. (Facebook, screenshot)

Gradski odbornici u Trebinju organizirali su skup podrške Rusiji noseći majice sa simbolom “Z”, ali sada negiraju da tim simbolom podržavaju rusku invaziju na Ukrajinu.

Nakon još jednog skupa na Palama, sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) vjeruju da će u narednim mjesecima ovakvi skupovi biti još učestaliji.

Početkom maja Budimir Koprivica, odbornik Grada Trebinja, na svom Facebook profilu je objavio fotografiju na kojoj nosi majicu sa iscrtanim slovom “Z” i zastavama Ruske Federacije.

Nekoliko dana kasnije, ispred Spomenika oslobodiocima Trebinja, Koprivica je sa drugim odbornicima i predstavnicima Boračke organizacije Trebinje, odjevenim u majice poput njegove, učestvovao na skupu podrške Rusiji.

On za BIRN BiH pojašnjava da je skup organiziran za Dan pobjede nad fašizmom 9. maja, ističući da je Boračka organizacija i ranije organizirala isti skup.

Tokom razgovora on je naveo kako ne zna da se majica može povezati sa Rusijom, ali da simbol jeste za Rusiju, negirajući podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu.

“Znak jeste ‘za pobjedu’, ‘za Rusiju’. Naravno, podržavamo Rusiju, podržavali smo je čitavo vrijeme, ne znam kakav je razlog da ne podržavamo”, kaže Koprivica, odbornik PDP/HNP-a u Gradskoj skupštini Trebinja.

Slovo Z - propagandni ruski simbol
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:19 0:00

“Rusiju smo podržavali zato što nas je oslobodila svih, Evropu posebno, i trebamo svi da slavimo taj dan, a ne podržavamo uopšte nikakav rat na ovom svijetu”, navodi on.

Osim njega, prema fotografiji koju je prenio portal istokrs.com, skupu su prisustvovala još najmanje četiri pripadnika političkih stranaka iz Republike Srpske.

Ilija Mastilović, odbornik iz Srpske demokratske stranke, u razgovoru sa novinarima BIRN-a BiH naveo je kako je ovim skupom data počast žrtvama iz Drugog svjetskog rata, bez da je data podrška ikome.

“Meni se supruga zove Zdravka”, bio je Mastilovićev odgovor na pitanje novinara zbog čega je nosio slovo “Z” na majici.

Ovaj simbol od februara 2022. godine koristi ruska vojska na svojim vozilima i uniformama trupa koje su izvršile invaziju na Ukrajinu tokom koje je do sada, prema podacima ukrajinskih vlasti, živote izgubilo više stotina civila, što domaće i međunarodne pravosudne institucije istražuju kao ratne zločine.

Znak “Z” korišten je na brojnim skupovima podrške ruskoj invaziji na Zapadnom Balkanu. Njegova upotreba je, prema mišljenju sagovornika BIRN-a BiH, nedvosmislena te će, prema njihovim mišljenjima, biti učestalija do oktobra 2022. godine, kada je planirano održavanje općih izbora u BiH.

Negiranje povezanosti simbola i invazije

Postoji više teorija o tome šta znači slovo “Z”, od toga da je to uobičajena oznaka na ruskoj vojnoj opremi i način da ruska vojska prepozna vlastite snage, do toga da je ruska propaganda slovo “‘Z’ lansirala s ciljem da postane globalni simbol”, pojašnjava za BIRN BiH Edina Bećirević, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

Ona dodaje kako se osim slova “Z” koristi i slovo “V”.

Rusko Ministarstvo odbrane “Z” i “V” istaklo je u porukama kao što su “Za pobjedu” (За победу) i “Snaga u istini” (“Сила V правде”), kaže Bećirević.

Dok odbornici sa kojima su razgovarali novinari BIRN-a BiH negiraju da slovo “Z” ima bilo kakvu povezanost sa invazijom, Bećirević pojašnjava kako njega svi oni koji su proruski orijentirani koriste kao simbol podrške Rusiji u vojnoj agresiju na Ukrajini.

Skup podrške Rusiji na Palama. (Foto: BIRN BiH)
Skup podrške Rusiji na Palama. (Foto: BIRN BiH)

“Organizirati skup podrške Rusiji, na kojem učesnici nose majice sa slovom ‘Z’, a pri tome negirati bilo kakvu povezanost te simbolike sa podrškom ruskoj invaziji na Ukrajinu, u najmanju ruku je naivno”, kaže Bećirević.

Analitičar Adnan Huskić objašnjava kako isticanje simbola “Z” na majicama ne može biti vezano ni s čim drugim nego sa podrškom invaziji Rusije na Ukrajinu.

“Nije to nikakva podrška Rusiji”, smatra Huskić i dodaje kako znak na majicama vidi kao podršku napadu na jednu državu koju provodi Rusija, odnosno njen predsjednik Vladimir Putin.

Ovo slovo se isticalo na protestima i skupovima desničarskih organizacija kojima se podržavala ruska invazija na Ukrajinu koje su organizirale desničarske organizacije na Zapadnom Balkanu. Po mišljenju Predraga Petrovića, direktora istraživanja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, ono predstavlja podršku Rusiji.

“To je simbolična podrška Rusiji za dešavanja u Ukrajini, kako god ih neko zvao – bilo da je agresija, invazija ili specijalna vojna operacija”, kaže Petrović dodajući kako ovo slovo ima i šire značenje.

“Ono označava povratak u historijske granice Rusije. Ekstremni nacionalisti u Srbiji smatraju da on predstavlja nadu da će i Srbija uz pomoć Rusije da ostvari to isto”, navodi on pojašnjavajući kako se time “ispravljaju historijske nepravde nanijete Rusiji, odnosno Srbiji od strane globalnog poretka”.

Majice i baneri sa Putinovim likom, te slovom “Z” pojavljivali su se i tokom šetnji “Besmrtnog puka” organiziranog u gradovima Republike Srpske i Srbije.

Učesnici “Besmrtnog puka” u Trebinju su nosili majice sa likom predsjednika Ruske Federacije Putina i sa slovom “Z”, a učestvovali su i članovi trebinjskog odbora Socijalističke partije Republike Srpske, predstavnici Saveza udruženja boraca narodno-oslobodilačkog rata (SUBNOR), te predstavnici ruske Ambasade u BiH i članovi motokluba “Noćni vukovi”.

“Noćni vukovi” su 5. marta 2022. godine organizirali skup podrške Rusiji u Trebinju, a potom 12. marta u Banjoj Luci.

Ovaj motoklub nalazi se na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Njegovi članovi su, prema izvještajima State Departmenta, učestvovali u vojnim akcijama u Ukrajini i bili dijelom snaga u aneksaciji Krima, ukrajinskog poluotoka kojeg je Rusija nasilno pripojila svojoj teritoriji 2014. godine.

Podrška Rusiji posljedica malignog ruskog utjecaja

Ranko Petijević iz trebinjske Boračke organizacije, koji je prisustvovao skupu 9. maja, navodi kako je njime obilježen Dan pobjede nad fašizmom.

“Obilježili smo Dan pobjede i to na način da smo se pojavili i položili cvijeće na spomeniku, ništa naročito, šta je problem. Oznaka ‘Z’ je ono ‘Za Rusiju’. ‘Z’ – ‘Za Rusiju’”, kaže Petijević za BIRN BiH, navodeći kako “Z” ipak nema nikakve veze sa trenutnom invazijom.

“Mi osuđujemo svaki napad, svaku agresiju, pa gdje bilo da se desila. (…) Ništa loše mi nismo imali sa tom oznakom. Oni kažu da je to znak za pobjedu, za Rusiju, nemam pojma ni ja, u tom smislu”, navodi on.

Huskić kaže kako se skupovi podrške Rusiji u Republici Srpskoj organizuju i zbog zvaničnog stava vlasti entiteta.

“Naravno da je dio sveukupno kampanje, sad je samo pitanje ima li tu ruskih prstiju umiješanih u sve to ili nema”, navodi Huskić.

Najnoviji skup podrške Rusiji organizirala je organizacija “Istočna Alternativa”, 18. maja 2022. godine u prostorijama Opštine Pale.

Osim pripadnika ove organizacije, skupu na kojem je izabran predsjednik novoformiranog ogranka Alternative, prisustvovali su i predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Branko Koroman, načelnik opštine Pale Boško Jugović i predsjednik paljanske Skupštine Damjan Škipina.

Vojin Pavlović, predsjednik organizacije koja godinama negiran genocid u Srebrenici i ističe podršku Rusiji, kazao je kako mu je drago da predstavlja one ljude koji vole Rusiju, te organizaciju u čijem programu i statutu se navodi potreba za savezom sa Rusijim.

“Republika Srpska mora ostati na temeljima koje Rusija čuva. (…) Mi imamo borca koji se za to bori, to je Milorad Dodik”, kazao je Pavlović navodeći da Republika Srpska mora ići putem Rusije – putem očuvanja i opstanka.

Uzvikivanjem “Živjela Rusija. Živio predsjednik Putin. Živjela Srbija.”, te fotografisanjem sa plakatima podrške Rusiji skup je završen i najavljene su novi protesti podrške u narednim mjesecima.

Petrović smatra da ovakvi protesti mogu biti povezani sa izbornom dinamikom jer su “zgodna tema”.

“Izaziva emotivne reakcije kod ljudi, a emotivnim porukama je lakše mobilisati birače”, kaže on dodajući kako u Srbiji postoji potencijal da ova tema dodatno eskalira.

Bećirević pojašnjava kako se maligni utjecaj Rusije na političku i društvenu klimu BiH ogleda, ne samo kroz društveno neprihvatljive aktivnosti desnice već i kroz djelovanje političkih predstavnika.

“Odbornici u Trebinju i njihovo korištenje slova ‘Z’ su refleksija diskursa proruskog dijela političkog establišmenta u Bosni i Hercegovini. Strašno je to što odbornici u Trebinju podržavaju Rusiju, to znači da zapravo daju podršku i masovnim ubistvima i silovanjima koje ruska vojska vrši nad Ukrajincima i Ukrajinkama, užasnom bombardovanju gradova i sela zbog kojeg je, prema podacima UN-a, od 24. februara šest miliona ljudi izbjeglo od Ukrajine”, navodi Bećirević koja smatra kako će se ruski utjecaj intenzivirati u predizbornim kampanjama.

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Zbog invazije na Ukrajinu, zapadni saveznici nametnuli su snažne sankcije na pojedince iz Rusije i rusku ekonomiju. Ali važan dio ruske ekonomije, izvoz nafte, nije pretrpio ogromnu štetu. Prilog Arasha Arabasadija.

Talibani naredili voditeljicama da pokriju lica dok su na ekranu

Afganistanke na protestu u Kabulu zbog ograničenja koje im je uveo Taliban od povratka na vlast, 28. decembra 2021. (Foto: Reuters/Ali Khara)

Vladajući pokret Taliban naredio je lokalnim televizijskim kanalima u Afganistanu da se pobrinu da voditeljice programa pokrivaju svoja lica dok su na ekranu, čime se dodatno ograničavaju prava žena u toj zemlji, uprkos globalnom negodovanju.

Afganistanski mediji potvrdili su da su primili ukaz od Ministarstva poroka i vrlina, zaduženog za tumačenje i sprovođenje talibanske verzije islamskog šerijatskog zakona.

Televizija "Tolo news" saopštila je da su zvaničnici ministarstva nazvali novu uredbu "konačnom presudom, koja nije za diskusiju". Medij je na Twitteru napisao da "nova naredba zahteva od svih voditeljica koje rade na svim TV kanalima da pokriju lice dok vode programe".

Portparol ministarstva Akif Sadik potvrdio je Glasu Amerike da je svim domaćim medijima u glavnom gradu Afganistana Kabulu, naloženo da zabrane ženskom osoblju da se pojavljuju u programu, osim ako njihova lica nisu pokrivena.

Kritičari su osudili nastavak talibanskih napada na prava žena.

"Osim kršenja prava žena na slobodu i izražavanje, ovo će također blokirati pristup informacijama za osobe sa oštećenim sluhom, koje čitaju sa usana i … za ljude koji se oslanjaju na vizuelne govorne znakove da bi im pomogli da razumiju osobe na TV-u“, napisala je Heder Bar iz Human Rights Waycha na Twitteru.

Otkako je ponovo preuzela vlast u augustu 2021, privremena, isključivo muška talibanska vlada uvela je niz teških ograničenja za žene.

Afganistanskim ženama je naređeno da nose odjeću od glave do pete koja pokriva lice kada su u javnosti. Muškarci staratelji onih koji se ne pridržavaju uredbe mogli bi da budu osuđeni na zatvorsku kaznu od tri dana ili više.

Većini žena je rečeno da se ne vraćaju na svoje radno mjesto i da idu na duga putovanja, osim ako nisu u pratnji bliskog muškog rođaka. Srednjoškolkama starijim od 12 godina nije dozvoljeno da nastave nastavu.

Talibansko obračunavanje sa ženskim pravima razbjesnilo je afganistanske aktiviste i međunarodnu zajednicu. Međutim, talibani brane mjere koje su uveli, tvrdeći da su u skladu sa afganistanskom kulturom i islamskom tradicijom. Taj stav odbacuju neki naučnici islamskog prava koji kažu da su rodno specifični kodeksi oblačenja inspirisani samo ruralnim afganistanskim normama.

Većina talibanskih vođa je navodno obrazovana u vjerskim bogoslovijama u ruralnim dijelovima Afganistana i Pakistana.

Edikt je objavljen u trenutku kada je u posjeti specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Afganistanu Ričard Benet, koji se sastao sa ministrom spoljnih poslova Amirom Kanom Mutakijem i drugim talibanskim liderima.

Benet je u Kabulu razgovarao o pitanju ljudskih prava, posebno pravima žena.

Mutakijeva kancelarija je u saopštenju sastanka navela da je on zamolio Beneta da sagleda situaciju sa pravima u muslimanskoj naciji kroz prizmu lokalnih stavova i običaja.

“Ministar Mutaki zamolio je gospodina Beneta da napiše objektivan izvještaj, a ne na osnovu medijskih saopštenja, antagonističkih krugova ili opozicije koja je sama sebi nametnula egzil”, objavilo je talibansko ministarstvo spoljnih poslova na Twitteru.

Predstavnički dom usvojio zakon o domaćem terorizmu 

Istražitelji na mjestu masovnog ubistva u supermarketu u Buffalu.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon kojim se jačaju federalni resursi u borbi protiv domaćeg terorizma, poslije rasističkog masovnog ubistva u Buffalu, državi New York.

Za zakon je glasalo 222 člana Predstavničkog doma, a 203 su bila protiv - uglavnom republikanci. Jedini republikanac koji je glasao za je Adam Kinzinger.

Nije prvi put da demokrate u Predstavničkom domu usvajaju ovakav prijedlog zakona. Sličan je usvojen i 2020, ali nije prošao u Senatu.

Demokratama generalno nedostaje podrška da usvoje zakone kojima bi se strože regulisala prodaja i nošenje oružja, čime bi se, kako smataju, smanjilo i oružano nasilje.

Oni koji podržavaju zakon smatraju da se njime pokrivaju "rupe" u dijeljenju obavještajnih podataka između Sekretarijata za pravosuđe i unutrašnje poslove i FBI-a, i da će boljim umrežavanjem biti olakšano i praćenje potencijalnih domaćih terorista.

Prema sadašnjim zakonima, federalne agencije mogu da prate one za koje sumnjaju da su teroristi, ali moraju da otvore posebne kancelarije za to, i da formiraju radne grupe. Ovim zakonom će biti obezbjeđeno oko 105 miliona dolara za narednih pet godina, a novac je namijenjen uglavnom za zapošljavanje potrebnog osoblja.

Demokrate u Senatu obećavaju da će o ovom zakonu glasati sljedeće nedjelje. Ali, šanse za usvajanje su neizvjesne jer demokrate imaju 50 od 100 mjesta u Senatu, i ne glasaju uvijek svi senatori za.

Republikanci su protiv ovog zakona jer smatraju da daje previše ovlaštenja Sekretarijatu za pravosuđe da može da sprovodi nadzor nad pojedincima. Također smatraju da se zakonom ne tretiraju ljevičarske ekstremističke grupe.

Zakonom je predviđeno da nadležne agencije svakih šest mjeseci podnose izvještaj i procene o domaćem terorizmu i prijetnjama koje šalju neonacističke i rasističke grupe.

"Ovaj zakon ignoriše terorističke prijetnje koje dolaze od radikalne ljevice i pretpostvlja da su odgovorni jedino bijelci i pripadnici desnice", rekao je republikanac Darrel Issa.

Demokrate i republikanci se ne slažu ni oko toga kako treba definisati slučajeve domaćeg terorizma u SAD, i kako treba krivično goniti odgovorne.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG