Linkovi

Top priča BiH

Escobar za RSE: Neće biti rata u BiH, Dodik štiti svoju moć i bogatstvo

Gabriel Escobar putem Skypea razgovora sa novinarkom Radija Slobodna Evropa Dženanom Halimović

Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja State Departmenta, uoči dolaska u posjetu Bosni i Hercegovini (BiH), izjavio je kako želi da građanima te države poruči da neće biti novog rata.

Escobar, dva dana uoči dolaska u BiH (7. novembar), u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da će u Sarajevu najprije razgovarati sa ambasadorom Sjedinjenih Država u zemlji, prije nego što najavi eventualne sankcije, ne precizirajući o kojim sankcijama bi moglo biti riječ.

RSE: Gospodine Escobar, u nedjelju dolazite u BiH. Je li Vaša posjeta dio pritiska o kom ste govorili, a koji SAD i Evropska unija (EU) vrše kako bi u BiH ubrzale reforme na putu eurointegracija?

Escobar: "Ne bih to nazvao pritiskom, prije bih kazao da kako je riječ o partnerstvu. Dayton [Daytonski mirovni sporazum] je očuvao mir kroz 25 godina i naša je namjera doći i izraziti našu podršku suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu. Osim toga, želimo održati seriju sastanaka i razgovarati o potencijalu za ekonomski razvoj regije i kako Amerika može pomoći da se kreira mogućnosti koje bi Balkan stvarno iskoristiti."

RSE: O kakvoj pomoći govorite?

Radujem se sastanku s modernim liderima, liderima koji imaju takav mentalitet o integraciji u evropski sistem i integraciju unutar Zapadnog Balkana.
Gabriel Escobar

Escobar: "Nudi se mnogo načina pomoći. Najprije, moja poruka EU je da je Balkan područje koje pruža mogućnosti. Volio bih vidjeti da se proces proširenja ubrza. Volio bih, također, ohrabriti američke i evropske kompanije da vide Balkan onakvim kakav on jeste – tržište u nastajanju, tržište koje se brzo razvija, s ogromnim brojem talentiranih, dobrim univerzitetima i izvanrednim geografskim položajem. Tako da, to je ta inicijalna pomoć, da se podigne svijest o mogućnostima. Drugo, da istražimo na koji drugi način možemo pomoći ubrzati rast, trgovačke misije, podršku USAID-a (Američka agencija za međunarodni razvoj), potencijalno DFC-a (američka Korporacija za razvojne finansije). Sve je to na stolu i radujem se sastanku s modernim liderima, liderima koji imaju takav mentalitet o integraciji u evropski sistem i integraciju unutar Zapadnog Balkana. Sastat ću se, ne samo s političarima, već sa integracijskim političarima i poslovnim liderima."

RSE: Hoćete li se sastati s gospodinom Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH i liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)?

Escobar: "To će se naknadno odlučiti u konzultacijama s našim ambasadorom u Sarajevu."

RSE: Susreli ste se s predsjednicom Republike Srpske (RS) Željkom Cvijanović. Čuli smo da je tražila balansiraniji pristup, ali ne i šta ste Vi njoj poručili.

Escobar: "Moja poruka njoj bila je kao i poruka svim drugim liderima u regiji. Dayton je očuvao mir 25 godina. On je osnova naše politike. Svaki korak ka potkopavanju Daytona, uključujući i ono što Milorad Dodik sad radi, je jako štetno i veoma destabilizirajuće prema regiji."

RSE: Kako zaustaviti prijetnje otcjepljenjem, prijenos nadležnosti i slabljenje države koje zagovara Milorad Dodik? Ljudi se boje novog rata, a nema konkretnih sankcija za one koji prijete.

Želim kazati građanima Bosne i Hercegovine da neće biti novog rata.
Gabriel Escobar

Escobar: "Najprije bih želio održati razgovore s ambasadorom prije nego objavimo nove sankcije. To je na stolu. Ali želim kazati građanima Bosne i Hercegovine da neće biti novog rata. Mi u međunarodnoj zajednici, a jedinstveni smo u tome s naši partnerima u Evropi, želimo osigurati da se provode sve naše obaveze prema miru i sigurnosti ljudi u regiji. Što se tiče slabljenja centralnih institucija, bit ću jako iskren. Razlozi koji se kriju iza toga su korupcija. Ono što Milorad Dodik radi je da on pokušava zaštititi svoju moć i svoj novac. Molim ljude da ne nasjedaju na to, da mu ne omogućavaju da to čini."

RSE: Vjerujete li da ste vi taj koji može presudno uticati na zaustavljanje ne samo anti-BiH retorike, već i konkretnih poteza koje poduzima Dodik?

Agendu koju zastupa Dodik ne podržava niko drugi u regiji, uključujući Srbiju s kojom razvijamo partnerstvo.
Gabriel Escobar

Escobar: "Da budem iskren, agendu koju zastupa Dodik ne podržava niko drugi u regiji, uključujući Srbiju s kojom razvijamo partnerstvo. Ne pokušavam podijeliti Srbe. Zapravo, ako pogledate što trenutno radimo u Srbiji – podržavamo inicijativu "Otvoreni Balkan", koju smatramo jako pozitivnim razvojem u regiji, potpisali smo gotovo milijardu dolara "težak" razvojni paket između Ministarstva finansija i DFC-a; potpisali smo novo partnerstvo između Univerziteta u Beogradu, koji je jedan od najboljih univerziteta, između Budimpešte i Atene, od Jadranskog do Crnog mora; imamo američke marince i Zelene beretke koji vježbaju sa specijalnim snagama Srbije.

To isto tako možemo raditi i sa Srbima u Republici Srpskoj, ali alternativna poruka koju Dodik forsira je da bi on radije vidio da Republika Srpska postane Transdnjestrovlje [Pridnjestrovlje, separatistički region u Moldaviji koji podržava Rusija] ili Južna Osetija samo da bi zaštitio svoje bogatstvo.

Ako pogledate na ono što se dešava u ostatku regije, samo u BiH imate ovakvu vrstu rastućih tenzija. Svi drugi su fokusirani na evropske integracije i ekonomski razvoj. Nakon posjete BiH, posjetit ću Crnu Goru kako bih razgovarao o svim mogućnostima koje ta zemlja ima za ponuditi. Susrest ću se s vladom koja je fokusirana na stvaranje stvarnih razvojnih puteva, uključujući ministra finansija kako bismo razgovarali o stvaranju centra za e-trgovinu. Zamjenik premijera je govorio o stvaranju brodskog, energetskog i turističkog čvorišta za južnu Evropu.

Sve je to moguće i o svemu tome ćemo razgovarati. Umjesto toga Milorad Dodik govori o istim pitanjima o kojima je govorio prije 25 godina.​"

RSE: Naveli ste kako vjerujem da uz ograničene ustavne reforme, praćene reformama izbornog i pravosudnog sistema, BiH može postati mnogo funkcionalnija država. Kako to postići, ako nema dogovora?

Escobar: "U historiji postoji mnogo primjera zemalja gdje imate zajedničku federalnu vladu i jake entitete. Belgija je jedan primjer. Unutar Evrope, BiH može biti tako oblikovana. Imamo i danas veoma jaku Federaciju BiH i veoma jaku Republiku Srpsku. Niko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske. Ona je u Daytonu. Ono o čemu govorimo je da ljudi poduzimaju eskalirajuće korake kako bi naštetili i Daytonu i centralnoj vladi. Ponovno moram naglasiti da on to radi zbog svoje lične agende."

RSE: Da li je miješanje Srbije, Hrvatske i Turske u unutrašnje stvari BiH korisno ili štetno?

Escobar: "Rekao bih da u kontekstu zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, Hrvatska i Srbija imaju pravo glasa, one su potpisnice Daytona. Pozdravljamo naše razgovore s obje prijestolnice kao i s Turskom u kontekstu Balkana, one su bile dio SFOR-a (NATO operacije Stabilizacijskih snaga), one su pomogle ekonomskom razvoju. Kao zemlja članica, pozdravljamo također angažman Turska na Balkanu."

RSE: Koja su žarišta na Zapadnom Balkanu, odnosno te vruće tačke sada?

Escobar: "Rekao bih s velikom sigurnošću da ih nemamo. Ako pogledate naše odnose s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, one su, prema mom mišljenju, spremne za razgovore o kandidaturi za članstvo u EU. I mi se nadamo da to EU prepoznaje i da će početi te razgovore ove kalendarske godine. Naše bilateralno partnerstvo s obje ove zemlje, članice NATO-a, je izvanredno. One su dobre saveznice, dobri partneri, sjajni prijatelji, i to je ono što kažem EU, to je ono što mogu očekivati od ove dvije zemlje.

Nakon njih, Crna Gora, je napravila ogroman napredak na svom putu prema Evropi. Ona je čvrst saveznik NATO-a. Blisko radimo s EU na dijalogu između Srbije i Kosova koji predvodi EU. Sretan sam što mogu kazati da nemamo nijedno područje oko kojeg se ne slažemo s EU, po ovim pitanjima. Dodatno, imamo ovo rastuće partnerstvo sa Srbijom koje je od koristi za obje zemlje.

Nedavno smo proslavili 140 godišnjicu diplomatskih odnosa sa Srbijom i ta putanja koju imamo već stoljeće i po nadamo se da će se nastaviti. U BiH imamo jako dobre perspektive za EU integracije, ako ljudi prepoznaju da BiH mora ostati suverena, nezavisna teritorijalno cjelovita zemlja u kojoj će se Dayton u potpunosti poštivati."

RSE: Dakle, Vaši prioriteti na Zapadnom Balkanu se nisu promijenili, sudeći po onome što ste sad kazali?

Escobar: "Tako je. Oni se nisu promijenili. Kad na to gledam, gledam 20 godina unaprijed, na ljude koji se sad rađaju na Balkanu, oni moraju naći mogućnosti da žive normalne, ekonomski isplative živote u zemljama u kojima se rađaju, ako tako odaberu. Jer, sad je ljudima jako teško odlučiti se ostati na Balkanu zbog ekonomske situacije.

Ljudi na Balkanu su svuda jako vrijedni i cijenjeni.
Gabriel Escobar

Prema mom osobnom mišljenju, a tome sam sam svjedočio, ljudi na Balkanu su svuda jako vrijedni i cijenjeni. Ljudi s Balkana, a govorim o Albancima, Bosancima, Hrvatima, Srbima i bilo kome, oni grade moju zemlju, oni grade Evropu. Trebamo ih da izgrade Balkan. Želimo biti partneri s tom generacijom kako bismo iskoristili mogućnosti."

RSE: Treba li EU biti više uključena u situaciju u BiH? Čini se kako imamo na neki način njihovo povlačenje iz problema koje imamo ovdje.

Escobar: "To nije tačno. Visoki predstavnik je Evropljanin. Mirovne snage, EUFOR koji je nedavno dobio produženje mandata, on je u cijelosti evropski. Mnoge međunarodne strukture u BiH su evropske. Sve što radimo radimo u konzultacijama s evropskim kolegama. Zapravo, sve od Daytona do rješenja krize s registarskim pločicama između Srbije i Kosova je urađeno u suradnji s Evropskom unijom. Planiramo je i nastaviti."

RSE: Blisko radite s ​zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a u Uredu za Evropu i Evroaziju Matthewom Palmerom na Izbornom zakonu u BiH. Mislite li da će se moći postići neki dogovor budući da Hrvati u BiH imaju potpuno drugačije ideje o tome kako bi trebao izgledati izborni proces i kako bi BiH trebala izgledati?

Escobar: "Ne mislim da su toliko različiti. Mislim da i jedni i drugi razumiju da trebamo jaku Federaciju BiH, funkcionalnu Federaciju BiH. O detaljima se razgovara. I Matthew Palmer ponovno dolazi u regiju, kasnije ovog mjeseca, kako se ti razgovori nastavili. Ti razgovori su prozor prema ogromnim mogućnostima i ohrabrujemo sve naše partnere da na to gledaju kao nešto gdje ćemo svi biti dobitnici."

See all News Updates of the Day

Wilson: Dodikova retorika je igranje vatrom

Wilson: Dodikova retorika je igranje vatrom
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:04 0:00

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić optužen u predmetu visoke korupcije

Bosnia and Herzegovina -- Selmo Cikotic, Bosnian security minister, Sarajevo, December 29, 2020.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo je u petak, 26. novembra detalje optužnice protiv Selme Cikotića, ministra sigurnosti BiH, protiv kojeg je 25.novembra podignuta optužnica.

On se tereti, kako se navodi u saopštenju za javnost, da je u razdoblju od 2009. do 2011. godine, obavljajući funkciju ministra obrane BiH, zloupotrijebio službeni položaj državnog ministra tako što je nezakonito pogodovao kupcu na štetu ministarstva kojim je rukovodio, tokom plana izvoza i prodaje viškova zastarjelog naoružanja, streljiva i vojne opreme.

“U optužnici se navodi da je optuženi potpuno nezakonito i mimo zakonske procedure, bez obavještavanja svojih zamjenika, kao i Predsjedništva BiH, vršio izmjene ugovora, nakon čega je preduzeću"Scout" d.o.o. Zagreb, umjesto zastarjelog naouružanja i municije, koje je bilo predviđeno za otpis i prodaju kako bi se smanjili troškovi čuvanja i održavanja, izmjenama ugovora izvozio oružje i municiju većeg kvaliteta i potražnje na tržištu, pa je na taj način oštetio budžet od oko 9,7 miliona maraka, kao i drugima pribavio imovinsku korist u višemilionskom iznosu”, ističe se u saopštenju za javnost iz Tužilaštva BiH.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su u martu 2019. godine po naredbama Suda BiH i Tužilaštva BiH, izvršili pretres računara koji se nalazio u prostorijama Ministarstva odbrane BiH.

Kako je tada saopšteno, pretres je izvršen s ciljem utvrđivanja sadržaja datoteka koje bi mogle poslužiti kao trag ili dokaz u vezi sa krivičnim djelom iz člana 220. stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“.

Cikotić je od 2006. do 2010. godine bio je ministar odbrane BiH, a u julu 2020. godine je izabran za ministra sigurnosti BiH, nakon što je dotadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić podnio ostavku.

Američke čestitke za Dan državnosti BiH

Zastave BiH ispred Vijeća ministara i Parlamenta BiH

Dan državnosti građanima Bosne i Hercegovine čestitali su američki predsjednik Joe Biden i državni sekretar Antony Blinken.

"Sretan Dan državnosti! Kao što je Predsjednik SAD naveo u svojoj poruci upućenoj Predsjedništvu, "Na ovaj svečani dan, znajte da SAD stoje uz vas u podršci demokratskim reformama, posvećenosti vladavini prava i suverenitetu i terirorijalnom integritetu. ", navedeno je u objavi Ambasade SAD u BiH.

Na web stranici State Departmenta objavljena je i čestitka američkog državnog sekretara.

"U ime Sjedinjenih Američkih Država čestitam narodu Bosne i Hercegovine na proslavi Dana državnosti.

Bosna i Hercegovina je zemlja puna potencijala. Vaša povijest uključuje duga razdoblja sklada i mira, ali i vremena velikih tragedija. Vaš Dan državnosti trenutak je za sve čelnike i građane da ostave po strani politički rub i potaknu povjerenje, kompromis i pomirenje. Sjedinjene Američke Države ostaju nepokolebljiv partner i prijatelj u pomaganju da se unaprijedi svjetlija budućnost za sve u Bosni i Hercegovini.

Na ovaj poseban dan svim građanima Bosne i Hercegovine želim sigurnu, sigurnu i prosperitetnu budućnost." navedeno je u objavi koju potpisuje Antony Blinken.

Historijsko i pravno uporište Dana državnosti

25. novembar je Dan državnosti Bosne i Hercegovine, praznik koji svoje historijsko uporište ima u partizanskom zasijedanju ZAVNOBIH-a iz 1943. godine.

Odlukom na ovom zasijedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva zajednica u kojoj će svi narodi imati ista prava.

Pravno uporište Dan državnosti ima u činjenici da Parlament BiH nije donio zakon o državnim praznicima, pa tako ovaj praznik ima pravni kontinuitet iz vremena Republike Bosne i Hercegovine.

Uprkos tome vlasti entiteta Republika Srpska ne slave ovaj dan.

Schmidt u Washingtonu: Konsultacije sa SAD pred zajedničke odluke

Schmidt u SAD: U mojoj ladici su instrumenti i znam kako da je otvorim
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH je u Washingtonu, gdje se sastaje na najvišim američkim diplomatama. Schmidt u intervjuu za Glas Amerike govori o ciljevima boravka u SAD, te sumira iskustva svog, kratkog ali dinamičnog, diplomatskog angažmana u Bosni i Hercegovini.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.

Glas Amerike: Visoki predstavniče Schmidt, koja je svrha vaše posjete Sjedinjenim Državama i šta vjerujete da ste do sada postigli?

Schmidt: Veoma je važno da se sastanem sa jednim od ključnih partnera implementacije Daytonskog sporazuma, da se informišem o stanju u BiH, i da se konsultujem o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa mojom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.

Glas Amerike: Ali imate puno Amerikanaca u BiH. Imate američkog ambasadora, imate svog zamjenika, Michaela Scanlona, ambasadora OSCE-a, a nedavno je bilo dosta posjeta zvaničnika iz DC-a - Palmera, Escobara i Cholleta. S kim ste još trebali razgovarati u Sjedinjenim Državama?

Schmidt: Mislim da je veoma važno vidjeti ljude u State Departmentu na vodećem nivou, na primjer Karen Donfried, koja je odgovorna za Evropu. Upoznaću ljude u NSC-u (Vijeće za nacionalnu sigurnost). Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gdje neki ljudi - ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari - imaju ideju da se svijet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktuelnu situaciju pozivajući se na Dayton.

Schmidt: Instrumenti su u mojim rukama

Glas Amerike: Šta mislite kada kažete prilagoditi?

Schmidt: Moramo priznati da se Dayton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost je da BiH nekako obezbijedi članstvo u Evropskoj uniji i koji bi sljedeći koraci trebali biti. Dakle, ne radi se samo o sastancima u Washingtonu D.C., već i u Briselu i drugim glavnim gradovima kao što je London.

Glas Amerike: U svom nedavnom izvještaju upućenom generalnom sekretaru UN-a, tvrdite da je BiH u najopasnijem položaju od rata. Spominjete potencijalnu 'nepopravljivu štetu' ako se stvari nastave. Jesam li u pravu?

Schmidt: To je tačno. Ne mislim na vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u cjelini. Neki ne prisustvuju nijednoj sednici parlamenta, vlade, predsjedništva. Dakle, oni ne donose nikakve odluke. Na primjer, nemamo budžet. Postoji samo privremeni budžet. Ova disfunkcionalnost se prelijeva u destruktivnu situaciju. Država neće moći djelovati ako im ne pomognemo da se vrate za sto.

Glas Amerike: Pogledao sam akcije koje ste preduzeli, a ima ih jako malo. Napisali ste pismo Vijeću ministara. Izrazili ste javnu podršku Upravnom odboru Centralne banke da nastavi sa radom. Dakle, s obzirom na hitnu situaciju, i s obzirom da je vaš posao da podržavate Dayton, kako objašnjavate nedostatak konkretne akcije?

Christian Schmidt: " ... u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice."
Christian Schmidt: " ... u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice."

Schmidt: Mislim da postoje pitanja na kojima sam radio, posebno na slučaju Centralne banke, koja su razrađena nekako tihim, zakulisnim radom. Preferiram to, jer ova zemlja mora sama da donosi odluke.

Moj stav, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, je da to nije ono što bi budućnost trebala biti. Oklijevam da iskoristim takozvane bonske ovlasti. Imam puno zahtjeva samo da nekoga smijenim sa pozicije. To je korišteno ranije. To se može uraditi samo pomoću 'štapa i mrkve'. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamjena zakona koji ne ispunjavaju zahtjeve Daytonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje. Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da je otvorim. Niko ne bi trebao pogrešno shvatiti da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak.

Schmidt: Vojska RS neće biti formirana

Glas Amerike: Mnogi ljudi kažu da se duže vrijeme ne radi ništa osim što se priča, a situacija se samo pogoršava. Spomenuli ste promjenu zakona, ali ako se zakoni svakako ne poštuju, šta onda da radite? Ima dosta primjera u BiH da je Ustavni sud donio odluku, a ona se ne provodi. Problem nije zakon. Problem je implementacija.

Schmidt: Zbog toga sam napisao u svom izvještaju Ujedinjenim nacijama da vidim vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje. Radije bih razmislio da li postoje stvari koje bismo mogli izmijeniti u konstrukciji Daytona. Daytonska konstrukcija ima veoma sofisticirane kontrole i ravnoteže. A ideja je bila da te kontrole i ravnoteže garantuju uticaj tri naroda i dva entiteta, i da onda mogu da rade zajedno. Sada vidimo da kontrole i ravnoteže vode ka blokadi.

Glas Amerike: Dayton se oslanja na dvije komponente kako bi bio uspješan. Imate civilnu komponentu za koju ste zaduženi da implementirate, a zatim imate vojnu komponentu za koju je EU trenutno odgovorna kroz operaciju Althea. Zvaničnici Pentagona su izjavili da operaciji Althea nedostaje oko 4.300 vojnika da bi bila vjerodostojna kao snaga za odvraćanje. Postojala je nada da će EU malo povećati broj vojnika, ali u svom izvještaju navodite da procjena toga da li bi se to trebalo dogoditi trebala doći tek ako Republika Srpska počne da formira svoje jedinice. Da li je tačno da biste čekali da oni preduzmu nezakonitu akciju i počnu da formiraju paravojne jedinice?

Schmidt: Mislim da je dobra vijest da zajedno možemo riješiti mogućnost jednostranog raspuštanja vojske. Vojska Republike Srpske neće biti formirana. Posljedice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu. Nakon što sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a prošle sedmice, rekao bih da se ne radi o povećanju prisustva, već o prisustvu koje se može smatrati opredjeljenjem međunarodne zajednice da doprinese implementaciji Daytona. To znači da treba postojati saradnja između Evropske unije i NATO-a. NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakomplikuju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije „Berlin plus“ mogu povećati svoje prisustvo. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije.

Novinar Glasa Amerike Ajdin Muratović prilikom intervjua sa Visokim predstavnikom za BiH
Novinar Glasa Amerike Ajdin Muratović prilikom intervjua sa Visokim predstavnikom za BiH

Glas Amerike: Mnogi analitičari, posebno američki, smatraju da Evropljani imaju čisto jednodimenzionalni pristup. Mnogi su zabrinuti da se greške iz 1990-ih ponavljaju i da Evropljani ništa nisu naučili.

Schmidt: Ja sam Evropljanin, ali sam neko ko je veoma posvećen tome da ne postoje samo mrkve, već i štapovi. Moramo razmišljati o prelazinim koracima da zadržimo zamah, kao i da nemamo samo jednodimenzionalni pogled, jer je ovaj region od strateškog interesa. Ako bi došlo do raspada, to bi se odjednom odrazilo na cijelo susjedstvo. Evropa i Zapad imaju strateški interes da ovaj region održe stabilnim.

Schmidt: Ovi nije više "samo balkanska retorika"

Glas Amerike: Dakle, da rezimiramo, sada gradite strategiju razumijevanja u glavnim gradovima širom Evrope i ovdje u Sjedinjenim Državama da dođe do promjene mentaliteta?

Schmidt: Trebao bih biti pošten posrednik ne samo između ljudi u BiH, već i međunarodne zajednice. Neki od njih se nisu fokusirali na ovu regiju. Moj posao je da pružim više razumijevanja.

Glas Amerike: Dolazite iz moćne zemlje. Bili ste član Bundestaga više od 30 godina. Imate impresivnu biografiju? Angela Merkel vas podržava. Milorad Dodik, s druge strane, ima manje ljudi nego što je Njemačka nedavno primila migranata, ne može finansirati svoj budžet osim da traži od međunarodne zajednice i međunarodnih institucija kredite ili proda obveznice. Za razliku od, na primjer Lukašenka, on nema vojni ili obavještajni aparat. Pa ipak, on "gazi" preko međunarodne zajednice i to već duže vrijeme. Gotovo svakodnevno, ne poštuje vas i vašu instituciju? Kako na to reagujete?

Schmidt: Mislim da moramo shvatiti da više nije moguće samo reći: 'OK, ovo je samo balkanska retorika'. Zbog toga veoma intenzivno tražim zajedničku aktivnost. Izgubio je veliku podršku građana. Postoje neke glasine, ne mogu to dokazati, da će se nadležni baviti pitanjima vezanim za korupciju. Moramo djelovati, a to nije bio slučaj u posljednjih 10 godina. Moramo ga obeshrabriti da to može biti uspješan način. Nadam se i vjerujem da se to može obuzdati, ali potrebna nam je odlučna akcija, ne samo za mene, već i podrška međunarodne zajednice. To je ono na čemu radim.

Glas Amerike: Jedno od pitanja sa kojima se OHR morao pozabaviti je nedostatak kredibiliteta zbog ovog nedostatka aktivnosti tokom više godina. Republika Srpska, također, tvrdi da je svaka odluka koju donesete nelegitimna i da nemate mandat. Ali i u Federaciji, postoji nedostatak povjerenja prema vama zbog vaših odnosa u Bundestagu s drugim članovima EPP-a, uključujući HDZ u Hrvatskoj. Dakle, postoji nedostatak povjerenja u vas od strane većine aktera u BiH. Kako to prevazići?

Schmidt: Poštujem sve izabrane ljude u BiH, ali ću se osvrnuti na austrijskog cara Franza Josepha koji je rekao, 'Dobro sam vladao ako je sav moj narod nezadovoljan sa mnom.'

Visoki predstavnik za BiH u Bijeloj kući: Podrška Schmidtu, OHR-u i mandatu

ARHIVA - Kristijan Šmit, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu u Berlinu, 3. januara 2018.

SAD snažno podržavaju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, njegovu kancelariju i njen mandat da nadgleda civilnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ovo je saopšteno je iz Bijele kuće poslije sastanka savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džejka Salivena i visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost i visoki predstavnik za BiH naglasili su zajedničku posvećenost očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, a razgovarali su i o važnosti funkcionalnih institucija, koje pružaju usluge građanima, osiguranju stabilnosti i vladavine zakona, kao i pružanju osnove za mir i ekonomske prilike za sve ljude u Bosni i Hercegovini.

Saliven i Šmit takođe su se složili da je neophodno suprotstaviti se korupciji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG