Izdvojeno
Escobar za RSE: Neće biti rata u BiH, Dodik štiti svoju moć i bogatstvo
Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja State Departmenta, uoči dolaska u posjetu Bosni i Hercegovini (BiH), izjavio je kako želi da građanima te države poruči da neće biti novog rata.
Escobar, dva dana uoči dolaska u BiH (7. novembar), u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da će u Sarajevu najprije razgovarati sa ambasadorom Sjedinjenih Država u zemlji, prije nego što najavi eventualne sankcije, ne precizirajući o kojim sankcijama bi moglo biti riječ.
RSE: Gospodine Escobar, u nedjelju dolazite u BiH. Je li Vaša posjeta dio pritiska o kom ste govorili, a koji SAD i Evropska unija (EU) vrše kako bi u BiH ubrzale reforme na putu eurointegracija?
Escobar: "Ne bih to nazvao pritiskom, prije bih kazao da kako je riječ o partnerstvu. Dayton [Daytonski mirovni sporazum] je očuvao mir kroz 25 godina i naša je namjera doći i izraziti našu podršku suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu. Osim toga, želimo održati seriju sastanaka i razgovarati o potencijalu za ekonomski razvoj regije i kako Amerika može pomoći da se kreira mogućnosti koje bi Balkan stvarno iskoristiti."
RSE: O kakvoj pomoći govorite?
Radujem se sastanku s modernim liderima, liderima koji imaju takav mentalitet o integraciji u evropski sistem i integraciju unutar Zapadnog Balkana.Gabriel Escobar
Escobar: "Nudi se mnogo načina pomoći. Najprije, moja poruka EU je da je Balkan područje koje pruža mogućnosti. Volio bih vidjeti da se proces proširenja ubrza. Volio bih, također, ohrabriti američke i evropske kompanije da vide Balkan onakvim kakav on jeste – tržište u nastajanju, tržište koje se brzo razvija, s ogromnim brojem talentiranih, dobrim univerzitetima i izvanrednim geografskim položajem. Tako da, to je ta inicijalna pomoć, da se podigne svijest o mogućnostima. Drugo, da istražimo na koji drugi način možemo pomoći ubrzati rast, trgovačke misije, podršku USAID-a (Američka agencija za međunarodni razvoj), potencijalno DFC-a (američka Korporacija za razvojne finansije). Sve je to na stolu i radujem se sastanku s modernim liderima, liderima koji imaju takav mentalitet o integraciji u evropski sistem i integraciju unutar Zapadnog Balkana. Sastat ću se, ne samo s političarima, već sa integracijskim političarima i poslovnim liderima."
RSE: Hoćete li se sastati s gospodinom Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH i liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)?
Escobar: "To će se naknadno odlučiti u konzultacijama s našim ambasadorom u Sarajevu."
RSE: Susreli ste se s predsjednicom Republike Srpske (RS) Željkom Cvijanović. Čuli smo da je tražila balansiraniji pristup, ali ne i šta ste Vi njoj poručili.
Escobar: "Moja poruka njoj bila je kao i poruka svim drugim liderima u regiji. Dayton je očuvao mir 25 godina. On je osnova naše politike. Svaki korak ka potkopavanju Daytona, uključujući i ono što Milorad Dodik sad radi, je jako štetno i veoma destabilizirajuće prema regiji."
RSE: Kako zaustaviti prijetnje otcjepljenjem, prijenos nadležnosti i slabljenje države koje zagovara Milorad Dodik? Ljudi se boje novog rata, a nema konkretnih sankcija za one koji prijete.
Želim kazati građanima Bosne i Hercegovine da neće biti novog rata.Gabriel Escobar
Escobar: "Najprije bih želio održati razgovore s ambasadorom prije nego objavimo nove sankcije. To je na stolu. Ali želim kazati građanima Bosne i Hercegovine da neće biti novog rata. Mi u međunarodnoj zajednici, a jedinstveni smo u tome s naši partnerima u Evropi, želimo osigurati da se provode sve naše obaveze prema miru i sigurnosti ljudi u regiji. Što se tiče slabljenja centralnih institucija, bit ću jako iskren. Razlozi koji se kriju iza toga su korupcija. Ono što Milorad Dodik radi je da on pokušava zaštititi svoju moć i svoj novac. Molim ljude da ne nasjedaju na to, da mu ne omogućavaju da to čini."
RSE: Vjerujete li da ste vi taj koji može presudno uticati na zaustavljanje ne samo anti-BiH retorike, već i konkretnih poteza koje poduzima Dodik?
Agendu koju zastupa Dodik ne podržava niko drugi u regiji, uključujući Srbiju s kojom razvijamo partnerstvo.Gabriel Escobar
Escobar: "Da budem iskren, agendu koju zastupa Dodik ne podržava niko drugi u regiji, uključujući Srbiju s kojom razvijamo partnerstvo. Ne pokušavam podijeliti Srbe. Zapravo, ako pogledate što trenutno radimo u Srbiji – podržavamo inicijativu "Otvoreni Balkan", koju smatramo jako pozitivnim razvojem u regiji, potpisali smo gotovo milijardu dolara "težak" razvojni paket između Ministarstva finansija i DFC-a; potpisali smo novo partnerstvo između Univerziteta u Beogradu, koji je jedan od najboljih univerziteta, između Budimpešte i Atene, od Jadranskog do Crnog mora; imamo američke marince i Zelene beretke koji vježbaju sa specijalnim snagama Srbije.
To isto tako možemo raditi i sa Srbima u Republici Srpskoj, ali alternativna poruka koju Dodik forsira je da bi on radije vidio da Republika Srpska postane Transdnjestrovlje [Pridnjestrovlje, separatistički region u Moldaviji koji podržava Rusija] ili Južna Osetija samo da bi zaštitio svoje bogatstvo.
Ako pogledate na ono što se dešava u ostatku regije, samo u BiH imate ovakvu vrstu rastućih tenzija. Svi drugi su fokusirani na evropske integracije i ekonomski razvoj. Nakon posjete BiH, posjetit ću Crnu Goru kako bih razgovarao o svim mogućnostima koje ta zemlja ima za ponuditi. Susrest ću se s vladom koja je fokusirana na stvaranje stvarnih razvojnih puteva, uključujući ministra finansija kako bismo razgovarali o stvaranju centra za e-trgovinu. Zamjenik premijera je govorio o stvaranju brodskog, energetskog i turističkog čvorišta za južnu Evropu.
Sve je to moguće i o svemu tome ćemo razgovarati. Umjesto toga Milorad Dodik govori o istim pitanjima o kojima je govorio prije 25 godina."
RSE: Naveli ste kako vjerujem da uz ograničene ustavne reforme, praćene reformama izbornog i pravosudnog sistema, BiH može postati mnogo funkcionalnija država. Kako to postići, ako nema dogovora?
Escobar: "U historiji postoji mnogo primjera zemalja gdje imate zajedničku federalnu vladu i jake entitete. Belgija je jedan primjer. Unutar Evrope, BiH može biti tako oblikovana. Imamo i danas veoma jaku Federaciju BiH i veoma jaku Republiku Srpsku. Niko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske. Ona je u Daytonu. Ono o čemu govorimo je da ljudi poduzimaju eskalirajuće korake kako bi naštetili i Daytonu i centralnoj vladi. Ponovno moram naglasiti da on to radi zbog svoje lične agende."
RSE: Da li je miješanje Srbije, Hrvatske i Turske u unutrašnje stvari BiH korisno ili štetno?
Escobar: "Rekao bih da u kontekstu zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, Hrvatska i Srbija imaju pravo glasa, one su potpisnice Daytona. Pozdravljamo naše razgovore s obje prijestolnice kao i s Turskom u kontekstu Balkana, one su bile dio SFOR-a (NATO operacije Stabilizacijskih snaga), one su pomogle ekonomskom razvoju. Kao zemlja članica, pozdravljamo također angažman Turska na Balkanu."
RSE: Koja su žarišta na Zapadnom Balkanu, odnosno te vruće tačke sada?
Escobar: "Rekao bih s velikom sigurnošću da ih nemamo. Ako pogledate naše odnose s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, one su, prema mom mišljenju, spremne za razgovore o kandidaturi za članstvo u EU. I mi se nadamo da to EU prepoznaje i da će početi te razgovore ove kalendarske godine. Naše bilateralno partnerstvo s obje ove zemlje, članice NATO-a, je izvanredno. One su dobre saveznice, dobri partneri, sjajni prijatelji, i to je ono što kažem EU, to je ono što mogu očekivati od ove dvije zemlje.
Nakon njih, Crna Gora, je napravila ogroman napredak na svom putu prema Evropi. Ona je čvrst saveznik NATO-a. Blisko radimo s EU na dijalogu između Srbije i Kosova koji predvodi EU. Sretan sam što mogu kazati da nemamo nijedno područje oko kojeg se ne slažemo s EU, po ovim pitanjima. Dodatno, imamo ovo rastuće partnerstvo sa Srbijom koje je od koristi za obje zemlje.
Nedavno smo proslavili 140 godišnjicu diplomatskih odnosa sa Srbijom i ta putanja koju imamo već stoljeće i po nadamo se da će se nastaviti. U BiH imamo jako dobre perspektive za EU integracije, ako ljudi prepoznaju da BiH mora ostati suverena, nezavisna teritorijalno cjelovita zemlja u kojoj će se Dayton u potpunosti poštivati."
RSE: Dakle, Vaši prioriteti na Zapadnom Balkanu se nisu promijenili, sudeći po onome što ste sad kazali?
Escobar: "Tako je. Oni se nisu promijenili. Kad na to gledam, gledam 20 godina unaprijed, na ljude koji se sad rađaju na Balkanu, oni moraju naći mogućnosti da žive normalne, ekonomski isplative živote u zemljama u kojima se rađaju, ako tako odaberu. Jer, sad je ljudima jako teško odlučiti se ostati na Balkanu zbog ekonomske situacije.
Ljudi na Balkanu su svuda jako vrijedni i cijenjeni.Gabriel Escobar
Prema mom osobnom mišljenju, a tome sam sam svjedočio, ljudi na Balkanu su svuda jako vrijedni i cijenjeni. Ljudi s Balkana, a govorim o Albancima, Bosancima, Hrvatima, Srbima i bilo kome, oni grade moju zemlju, oni grade Evropu. Trebamo ih da izgrade Balkan. Želimo biti partneri s tom generacijom kako bismo iskoristili mogućnosti."
RSE: Treba li EU biti više uključena u situaciju u BiH? Čini se kako imamo na neki način njihovo povlačenje iz problema koje imamo ovdje.
Escobar: "To nije tačno. Visoki predstavnik je Evropljanin. Mirovne snage, EUFOR koji je nedavno dobio produženje mandata, on je u cijelosti evropski. Mnoge međunarodne strukture u BiH su evropske. Sve što radimo radimo u konzultacijama s evropskim kolegama. Zapravo, sve od Daytona do rješenja krize s registarskim pločicama između Srbije i Kosova je urađeno u suradnji s Evropskom unijom. Planiramo je i nastaviti."
RSE: Blisko radite s zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a u Uredu za Evropu i Evroaziju Matthewom Palmerom na Izbornom zakonu u BiH. Mislite li da će se moći postići neki dogovor budući da Hrvati u BiH imaju potpuno drugačije ideje o tome kako bi trebao izgledati izborni proces i kako bi BiH trebala izgledati?
Escobar: "Ne mislim da su toliko različiti. Mislim da i jedni i drugi razumiju da trebamo jaku Federaciju BiH, funkcionalnu Federaciju BiH. O detaljima se razgovara. I Matthew Palmer ponovno dolazi u regiju, kasnije ovog mjeseca, kako se ti razgovori nastavili. Ti razgovori su prozor prema ogromnim mogućnostima i ohrabrujemo sve naše partnere da na to gledaju kao nešto gdje ćemo svi biti dobitnici."
See all News Updates of the Day
SAD upozoravaju Iran da prestane s zavjerom protiv Trumpa, kaže američki zvaničnik
Sjedinjene Američke Države upozorile su iransku vladu da zaustavi svaku zavjeru protiv republikanca Donalda Trumpa i rekle da će Washington svaki pokušaj njegovog ubistva smatrati ratnim činom, rekao je američki zvaničnik u ponedjeljak.
Zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da je američki predsjednik Joe Biden redovno obaviještavan o prijetnjama i da je uputio svoj tim da se pozabavi iranskim zavjerama protiv Amerikanaca.
Po Bidenovim uputama, najviši američki zvaničnici poslali su poruke najvišim nivoima iranske vlade upozoravajući Teheran da prekine svaku zavjeru protiv Trumpa i bivših američkih zvaničnika, rekao je zvaničnik.
Irancima je rečeno da će Washington to smatrati činom rata ako se izvrši bilo kakav pokušaj protiv Trumpovog života, rekao je zvaničnik.
Iran je negirao da se miješao u američke unutrašnje stvari. Teheran, zauzvrat, kaže da se Washington miješao u iranske unutrašnje stvari decenijama, navodeći događaje u rasponu od puča protiv premijera iz 1953. do ubistva njegovog vojnog komandanta 2020. u napadu američke bespilotne letjelice.
U januaru 2020. Trump je naredio američki zračni napad u kojem je ubijen tadašnji vrhovni vojni komandant Irana, Qassem Soleimani, nakon što je primio obavještajne podatke da Soleimani planira neposredne napade na američke diplomate i oružane snage u Iraku, Libanu, Siriji i drugdje na Bliskom istoku.
Trump, republikanac, sada traži povratak u Bijelu kuću nakon što je na izborima 2020. izgubio od Bidena. Trump je sada u borbi protiv potpredsjednice Kamale Harris u utrci za izbore 5. novembra.
Njegova kampanja je 24. septembra saopštila da su američki obavještajni zvaničnici informirali Trumpa o navodnoj prijetnji iz Irana.
Bijela kuća je saopćila da Sjedinjene Države pomno prate iranske prijetnje Trumpu godinama i upozorila je na „teške posljedice” ako Teheran napadne bilo kojeg američkog građanina.
„Smatramo ovo pitanjem nacionalne i domovinske sigurnosti od najvišeg prioriteta i snažno osuđujemo Iran zbog ovih drskih prijetnji. Ako Iran napadne nekog od naših građana, uključujući one koji nastavljaju služiti Sjedinjenim Državama ili one koji su ranije služili, Iran će suočiti s teškim posljedicama”, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Sean Savett.
Rekao je da „odgovarajuće agencije kontinuirano i promptno osiguravaju podatke o sigurnosti bivšeg predsjednika”.
„Pored toga, predsjednik Biden je ponovio svoju direktivu da Tajna služba Sjedinjenih Država treba da dobije sve resurse, sposobnosti i zaštitne mjere potrebne za rješavanje ovih evoluirajućih prijetnji bivšem predsjedniku”, rekao je Savett.
Kina poziva na oprez u napetostima između Izraela i Irana
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi pozvao je u ponedjeljak sve strane uključene u tenzije između Izraela i Irana da budu oprezne i izbjegnu eskalaciju situacije.
U telefonskom razgovoru sa izraelskim ministrom vanjskih poslova Israelom Katzom, Wang je također pozvao Izrael da osigura sigurnost osoblja Privremenih snaga Ujedinjenih naroda u Libanu (UNIFIL), navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova.
On je također ponovio stav Pekinga o sukobu u Gazi, pozivajući na trenutni, potpuni i trajni prekid vatre.
Katz je rekao da je tokom razgovora „razjasnio da je Iran primarni izvor podrivanja stabilnosti na Bliskom istoku” i rekao da Iran predstavlja direktnu prijetnju preko svojih zastupnika, uključujući Hamas i Hezbollah.
Katz je rekao da je očekivao da će Kina izraziti „izbalansiran i pošten stav u odnosu na rat”, navodeći veze ekonomske saradnje između dvije zemlje „i činjenicu da oko 20.000 radnika iz Kine nastavlja da radi u Izraelu tokom ... rata.”
Ukrajina poziva Brazil da uhapsi Putina ako se pojavi na samitu G-20
Glavni ukrajinski tužilac rekao je da je primio obavještajne podatke koji ukazuju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao prisustvovati samitu G-20 u Brazilu sljedećeg mjeseca i pozvao tamošnje vlasti da izdaju nalog za njegovo hapšenje ako se pojavi.
Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu izdao je potjernicu za Putinom u martu 2023, otprilike godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, optužujući ga za ratni zločin deportacije djece.
Rusija poriče optužbe za ratne zločine, a Kremlj je odbacio nalog suda kao „ništavan”.
Na pitanje da li je donijeta odluka o tome da li će Putin prisustvovati sastanku 20 vodećih svjetskih ekonomija, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u ponedjeljak: „Ne. Kada odluka bude donijeta, obavijestićemo vas.”
Ukrajinski generalni tužilac Andriy Kostin rekao je Reutersu u intervjuu da je „važno da međunarodna zajednica bude ujedinjena i da Putina smatra odgovornim”.
Zbog „informacija da bi Putin mogao prisustvovati samitu G-20 u Brazilu, želio bih ponoviti da je obaveza brazilskih vlasti kao države potpisnice Rimskog statuta da ga uhapse ako se usudi posjetiti”, rekao je Kostin, govoreći o ugovor kojim je osnovan ICC.
„Zaista se nadam da će ga Brazil uhapsiti, potvrđujući svoj status demokratske i pravne države”, rekao je on.
Neuspjeh da se to učini rizikuje stvaranje presedana prema kojem lideri optuženi za zločine mogu nekažnjeno putovati, rekao je on.
Brazil je Putinu poslao standardni poziv za sastanke grupe G-20 od 18. do 19. novembra u Rio de Janeiru, ali nije dobio nikakve naznake da planira prisustvovati, prema dvojici zvaničnika brazilske vlade.
Uprkos nalogu Međunarodnog krivičnog suda, Putin je u septembru otišao u zvaničnu državnu posjetu Mongoliji, čiji je neuspjeh da ga uhapsi Ukrajina kritikovala kao udarac međunarodnoj pravdi.
Prošle godine, međutim, Putin se držao podalje od sastanka zemalja BRICS-a u Južnoj Africi i prisustvovao je online.
ICC, sa 124 države članice, osnovan je 2002. godine za procesuiranje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida i zločina agresije kada države članice to ne žele ili ne mogu učiniti same.
Izrael pojačava vojni pritisak na sjever Gaze, raste strah od opsade i raseljavanja
Najmanje 10 ljudi je ubijeno, a 40 povrijeđeno u sjevernoj Gazi u ponedjeljak nakon što su izraelski tenkovski projektili pogodili ljude u redu za hranu, rekli su palestinski medicinari, dok u enklavi raste strah da Izrael planira raseliti sve stanovnike sa sjevera.
Ljekari su rekli da je izraelski dron također otvorio vatru gdje su se desetine stanovnika okupile da dobiju hranu u Jabaliji, jednom od izbjegličkih kampova u Gazi. Među žrtvama su, kako su rekli, ima žena i djece.
Izraelska vojska je saopštila da istražuje incident.
Jabalia je u fokusu izraelske ofanzive oko deset dana, a vojska je sada opkolila kamp i poslala tenkove u obližnje gradove Beit Lahiya i Beit Hanoun, s deklariranim ciljem iskorijenjivanja boraca Hamasa koji se tu pokušavaju pregrupirati.
S obzirom da izraelska vojska poziva Palestince da se evakuiraju na jug jer pojačavaju pritisak na Hamas - a Hamas im govori da ne odlaze jer je to previše rizično - posljednjih nekoliko dana podsjeća na ranije faze rata.
Sjeverni dio Gaze, dom za više od polovine od 2,3 miliona stanovnika, bio je teško bombardovan u prvoj fazi izraelskog napada na teritoriju koji je počeo prije godinu dana.
Stotine hiljada stanovnika sjeverne Gaze napustilo je svoje domove u prvim mjesecima rata, potaknuti izraelskim naredbama za evakuaciju i vojnom kopnenom ofanzivom, dok je oko 400.000 ljudi ostalo, prema procjenama UN-a.
Ali mjesecima nakon tamošnjih intenzivnih kopnenih borbi, Izrael je poslao trupe natrag u Jabaliju kako bi iskorijenili Hamasove borce za koje je rekao da se pregrupiraju za nove napade.
Naoružana krila Hamasa i Islamskog džihada saopćila su da njihovi borci izvode napade na izraelske snage protivtenkovskim raketama i minobacačkim bombama.
„Gađaju nas iz vazduha i sa zemlje, bez prestanka nedjelju dana, žele da odemo, žele da nas kazne što odbijamo da napustimo svoje domove”, rekla je Marwa, 26, koja je sa porodicom otišla u školu u gradu Gazi.
Ljudi plaše da se nikada neće moći vratiti ako krenu na jug, rekla je ona.
Kasnije u ponedjeljak, Hamas je rekao da Izrael ima za cilj da silom raseli narod sjeverne Gaze kroz stalno bombardiranje i blokiranje pomoći, hrane i goriva.
Neki stanovnici također strahuju da Izrael planira isprazniti Jabaliju, a možda i cijelo sjeverno područje prema prijedlogu bivših izraelskih generala da se sjever Gaze očisti od civila i da se preostali militanti stave pod opsadu dok se ne predaju.
Izrael odlučno negira takve planove.
„Nismo dobili takav plan”, rekao je vojni glasnogovornik Nadav Shoshani novinarima. „Brinemo da civile izvučemo iz opasnosti dok djelujemo protiv terorističkih ćelija u Jabaliji”, rekao je.
Glavni autor prijedloga, Giora Eiland, rekao je da njegov plan ima za cilj izvršiti pritisak na Hamas da oslobodi taoce ukidanjem kontrole nad teritorijem i pomoći, umjesto slanja izraelskih snaga u borbu protiv njegovih boraca.
„Moj plan se ne provodi”, rekao je Eiland za Army Radio u nedjelju.
Izraelski planovi za budućnost Gaze nejasni su, osim deklariranog cilja razbijanja Hamasa kao vojne i vladajuće sile.
UN opisuju strašne uslove koji pogađaju civilno stanovništvo koje je ostalo u Jabaliji.
„Više od 50.000 ljudi raseljeno je iz područja Jabalia, koje je odsječeno, dok su drugi ostali blokirani u svojim domovima zbog pojačanog bombardiranja i borbi”, rekao je u nedjelju humanitarni koordinator UN-a Muhannad Hadi.
„Posljednje vojne operacije u sjevernoj Gazi prisilile su na zatvaranje bunara, pekara, medicinskih punktova i skloništa, kao i na obustavu usluga zaštite, liječenja pothranjenosti i privremenih prostora za učenje. U isto vrijeme, bolnice su zabilježile priljev traumatskih ozljeda.”
Izrael je pokrenuo ofanzivu protiv Hamasa nakon napada na Izrael 7. oktobra u kojem je 1.200 ljudi ubijeno, a oko 250 uzeto za taoce i odvedeno u Gazu, prema izraelskim podacima. Više od 42.000 Palestinaca je do sada ubijeno u ofanzivi, prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi.
U izraelskom napadu na šatorski kamp u bolnici ubijene 4 osobe, a više od 20 zadobilo teške opekotine
Izraelski zračni napad na područje bolnice u Pojasu Gaze u ponedjeljak rano ujutro usmrtio je najmanje četiri osobe i izazvao požar koji je zahvatio šatorski kamp za ljude raseljene zbog rata, ostavljajući više od 2o osoba s teškim opekotinama, kažu palestinski medicinari.
Izraelska vojska je saopštila da je ciljala militante koji se kriju među civilima, bez pružanja dokaza.
Posljednjih mjeseci, Izrael više puta je udarao na prepuna skloništa i šatorske kampove, navodeći da ih borci Hamasa koriste kao polazište za napade.
Bolnica mučenika Al-Aqaa u centralnom gradu Deir al-Balah već se borila da liječi veliki broj ranjenih iz ranijeg jutrošnjeg napada na školu, koja je pretvorena u sklonište, u kojem je poginulo najmanje 20 ljudi..
Snimci Associated Pressa pokazuju djecu među ranjenima. Čovjek je jecao dok je nosio dijete sa zavijenom glavom u naručju. Drugom malom djetetu sa nogom u zavoju urađena je transfuzija krvi na podu prepune bolnice.
Bolnička evidencija pokazuje da su četiri osobe poginule, a 40 ranjeno. Dvadeset pet osoba prebačeno je u bolnicu Nasser u južnoj Gazi nakon što su zadobili teške opekotine, navodi bolnica Al-Aqsa.
Izrael i dalje izvodi gotovo svakodnevne napade širom pojasa Gaze, i vodi veliki kopneni napad na sjeveru, gdje su se, kako kaže, militanti pregrupisali.
Rat je počeo kada je Hamas napao južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, dok su palestinski militanti oteli oko 250 osoba. Oko 100 ljudi se još uvijek nalazi u Gazi, a vjeruje se da je trećina mrtva.
U izraelskoj ofanzivi odmazde ubijeno je više od 42.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne navodi koliko je bilo boraca, ali kaže da žene i djeca čine više od polovine ubijenih. Oko 90% stanovništva Gaze od 2,3 miliona ljudi raseljeno je tokom rata, često više puta, a velika područja priobalne teritorije su potpuno uništena.
