Linkovi

Konferencija o klimi u Glasgowu - šta je na stolu?


Pogled na proceduralno otvaranje COP26 samita UN o klimi u Glasgowu, Škotska, u nedjelju, 31. oktobra 2021.

U Glasgowu će biti održana konferencija UN o klimatskim promjenama, poznata i pod skraćenicom COP26. Smatra se najvažnijom konferencijom o ovoj temi od samita o klimi u Parizu prije pet godina.

Evo koje su glavne teme samita o klimi.

Ispuniti cilj "1,5"

Svjetski lideri su se u Parizu obavezali da će raditi na tome da spriječe da se planeta zagrije više od 1,5 stepeni Celzijusa. Naučnici upozoravaju da taj cilj neće biti postignut ako se drastično ne smanji emisija ugljen dioksida i ostalih štetnih gasova.

Planeta je već za jedan stepen Celzijusa toplija nego krajem 19. vijeka, što znači da su češći vreli talasi, snažnije oluje, jake suše, šumski požari, a podiže se i nivo mora. Što je veća globalna temperatura, tim gore, kažu naučnici.

Plan koji će biti predstavljen neće spriječiti rast temperature za 1,5 stepeni Celzijusa. Prema izvještaju UN-a, kako sada stvari stoje, tempeartura će porasti za katastrofalnih 2,7 stepeni.

Desetine zemalja se obavezalo da će do 2050. potpuno ukinuti emisiju štetnih gasova, što znači da će se obustaviti svi pogoni na ugalj i saditi više drveća. Ako se to ispuni, porast temperature biće 2,2 stepena, navodi se izvještaju UN-a.

Većina zemalja je pred samit predstavila ambiciozne planove za borbu protiv klimatskih promjena, ali ima i izuzetaka. Kina i Indija, treći najveći emiter štetnih gasova na svijetu, nisu predstavile nikakav plan. Rusija se uglavnom drži starih parametara, dok su Brazil i Meksiko smanjili očekivanja u borbi protiv klimatskih promjena.

Stručnjaci koji se bave klimatskim promjenama ne očekuju da će na samitu u Glasgowu uspjeti da se postigne dogovor o ograničenju zagrijavanja za 1,5 stepeni, ali da je konferencija važan korak ka tome.

Pomoć nerazvijenim zemljama

Zemlje u razvoju su ogorčene na razvijene zemlje što nisu ispunile obećanje dato prije 12 godina da će im pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Te zemlje nisu zagađivači, ali trpe ogromne posljedice zagađenja i pošto je tako, očekuju od industrijalizovanih zemalja da preuzmu odgovornost.

Demonstranti u Glasgowu, 30. oktobar 2021.
Demonstranti u Glasgowu, 30. oktobar 2021.

Sa tim su se 2009. godine saglasile razvijene zemlje. Obećale su da će davati 100 milijardi dolara nerazvijenim zemljama, što nisu uspunile. Prema posljednjim podacima OECD-a, 2019. je prikupljeno 79,6 miliajrdi dolara.

"Ovakvi propusti podrivaju povjerenje u multilateralni sistem", navodi se u saopštenju grupe od 24 zemlje u razvoju, Kine, Indije, Indonezije, Saudijske Arabije.

Razvijene zemlje su se obavezale da će skupiti 100 milijardi dolara pomoći do 2023, ali to nije zadovoljilo kritičare. Zemlje u razvoju traže i da im se nadoknadi šteta izazvana ekstremnim vremenskim uslovima.

Nije poznato da li će na ovom polju biti pomaka poslije konferencije u Glasgowu.

Hoće li Amerika ispuniti obećanja?

Predsjednik SAD Joe Biden prisustvovaće samitu COP26 u Glasgowu i imaće drugačiji pristup od svog prethodnika Donalda Trumpa koji je povukao SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma.

Biden je prvog dana ponovo pridružio SAD Pariskom sporazumu i obavezao se na veće novčano učešće u borbi protiv klimatskih promjena. Obećao je i da će SAD do 2050. potpuno obustaviti emisiju štetnih gasova.

Ali, politička realnost komplikuje Bidenove ciljeve.

"Neće biti lako postići napredak po ovim pitanjima. Mnoge stvari su prethodnih godina odlagane jer je riječ o najkompleksnijim stvarima kojima se pregovarači bave", rekla je Lorena Gonzalez​ iz Svjetskog finansijskog centra za resurse.

Komentari

XS
SM
MD
LG