“Pretpostavljam da će biti i drugih. Svjesni smo i situacije sa taocima, koja nije tipična, jer se odvija u ratnoj zoni. To će zakomplikovati napore za njeno razrješenje. Raspolažemo sjajnim stručnjacima za talačke krize i spremni smo na saradnju – ukoliko izraelska strana bude smatrala da je to potrebno” izjavio je Kirbi u intervjuu za ukrajinski servis Glasa Amerike.
Glas Amerike: Administracija je prilično oprezna u vezi sa određivanjem uloge Irana u napadu Hamasa na Izrael. Zašto? Ima li znakova mogućeg uplitanja Rusije?
Kirbi: Da se ne zavaravamo - Iran ima određeni stepen saučesništva. Podržavaju Hamas godinama. Obukama, oružjem i drugim vrstama osposobljavanja. Niko ne odstupa od činjenice da Hamas ne bi mogao da funkcioniše da nema podrške koju dobija od Irana. Mi i naše izraelske kolege smo rekli da nismo vidjeli nikakve direktne dokaze da su umiješani u ove konkretne napade. Ali, nastavićemo da pratimo obavještajne podatke i dokaze - pa ćemo vidjeti kuda će nas to odvesti.
Glas Amerike: A, kada je riječ o umiješanosti Rusije?
Kirbi: Ne vidimo nikakve indikacije da je Rusija na bilo koji način direktno umiješana u ove napade.
Glas Amerike: Postoje izvještaji da predsjednik Biden od premijera Netanjahua nije zatražio da bude uzdržan neposredno poslije napada na Hamas. Da li će administracija objaviti neke smjernice pre moguće izraelske kopnene operacije u Gazi?
Kirbi: Nije bilo razgovora o izraelskim vojnim operacijama - to je stvar koja je na njima. Imajući u vidu prijetnje i nasilje sa kojim su se suočili da su odgovorili agresivno protiv Hamasa. Niko ne želi ubijene ili povrijeđene nevine civile. Nažalost, toga je već bilo previše. Skoro 1.000 Izraelaca je brutalno ubijeno i mučeno pred članovima njihovih porodica. Niko ne želi stradanje nevinih, a toga je već bilo previše. Jedna od dobrih stvari u vezi sa našim odnosom sa Izraelom je da se radi o dvije demokratije koje vjeruju u poštovanje života nevinih ljiudi i vladavine zakona. I uvijek smo snažniji zajedno - kada to pokažemo svijetu da ne poštujemo samo sve to - već i ratno pravo. Dakle, pružićemo potrebnu podršku Izraelu i zalagaćemo se za suprotno od onoga što Hamas čini: nepoštovanje života i bezobzirno, neeselektivno oduzimanje ljudskih života.
Glas Amerike: Ali hoćete li o tome komunicirati sa premijerom Netanjahuom?
Kirbi: To je nešto što očigledno dijelimo sa Izraelom. Riječ je o dve države i partnera koji imaju otvorrene linije komunikacije. To je jedna od sjajnih stvari u našem odnosu.
Glas Amerike: Rekli ste da administracija želi da se postara da ne postoji praznina u pomoći Ukrajini čak ni u trajanju od jednog dana. Hoće li to zaista biti tako – imajući u vidu sve što se događa u Izraelu? Razmišlja li administracija o spajanju zahtjeva za pomoć Ukrajini i Izraelu – zbog bržeg odobrenja u Kongresu?
Kirbi: Važno je da Ukrajina nastavi da dobija pomoć koja joj je potrebna. Zemlja je još u kontraofanzivi prema ruskoj agresiji koja se odigrava na njenoj teritoriji. U pravu ste, ne želimo u tom smislu da se dogodi bilo kakav propust. Zato ćemo nastaviti da sarađujemo sa Kongresom u nastojanju da budu odobrena dodatna sredstva. Trenutno ih ima dovoljno za neko vrijeme. Međutim, kao što sam pomenuo ranije, to se ne odnosi na neodređeno vrijeme, što je i razlog podnošenja dodatnog zahtjeva. Kako se odvijaju razgovori sa Kongresom, kako oni izgledaju, u ovom trenutku ne mogu da kažem. Ukrajina i Izrael su važni. Obema stranama potrebna je američka vojna pomoć. Za našu nacionalnu bezbjednost, a kamoli njihovu, važno je da tu pomoć dobiju. Dakle, nastavljamo da radimo sa Kongresom.
Glas Amerike: Da li administracija razmatra da zatraži veća sredstva za Ukrajinu, do sljedećih izbora u Sjedinjenim Državama?
Kirbi: Ne želim da ulazim u razgovore koje vodimo sa članovima Kongresa. Ove jeseni već smo predali dopunu za prvi kvartal fiskalne godine. Smatramo da je to adekvatno. Pozivamo Kongres da usvoji dodatno finansiranje, ali kada je riječ o drugim razgovorima koji bi se mogli voditi, zaista radije ne bih ulazio u to.
Glas Amerike: Pomenuli ste da Ukrajina pred sobom ima nekoliko nedelja adekvatnih vremenskih uslova koje može iskoristiti za produktivnost u kontraofanzivi. Da li je ovo dobar trenutak da se Ukrajini obezbijede taktički projektili ATACMS?
Kirbi: Tako nešto nije odbačeno. Razmatramo šta je Ukrajini potrebno od vojne opreme. Nisam u poziciji da najavljujem bilo šta u vezi sa pomenutim projektilima. Napomenuću da smo, kako se rat razvijao, Ukrajini pružali različite vrste pomoći – i sa time ćemo nastaviti.
Glas Amerike: Pomenuli ste da su sve snage usmjerene na pomoć Izraelu da se odbrani. Postoji li mogućnost da Rusija i Kina iskoriste priliku, sada kada svi usresređeni na sukob Izraela i Hamasa, i okrenu situaciju u svoju korist?
Kirbi: Svakako je moguće da bi druge nacije, ili akteri neprijateljski raspoloženi prema Izraelu, mogli pokušati da iskoriste situaciju. To je jedan od razloga što je predsjednik, kao vrhovni komandant, naredio udarnoj grupi nosača u istočnom Mediteranu da pošalje snažan signal svima koji smatraju da se radi o dobroj prilici da prošire taj sukob – da preispitaju taj plan. Ne mogu da govorim ni o čemu konkretnom u vezi sa umiješanošću Rusije ili Kine. Ali, smo jasno stavili do znanja da vrlo ozbiljno uzimamo u obzir naše nacionalne bezbjednosne interese u regionu.
