PORIJEKLO KONFLIKTA
Konflikt suprotstavlja izraelske zahtjeve za sigurnošću u onom što je dugo smatrao neprijateljskom regijom protiv palestinskih aspiracija za vlastitom državom.
Osnivač Izraela David Ben-Gurion proglasio je modernu Državu Izrael 14. maja 1948. godine, uspostavljajući sigurno utočište za Jevreje koji bježe od progona i traže nacionalni dom na zemlji za koju navode duboke veze kroz generacije.
Palestinci žaluju zbog stvaranja Izraela kao Nakbe, ili katastrofe, koja je rezultirala njihovim lišenjem posjeda i blokirala njihove snove o državnosti.
U ratu koji je uslijedio, oko 700.000 Palestinaca, polovina arapskog stanovništva Palestine pod britanskom vlašću, pobjeglo je ili je protjerano iz svojih domova, završivši u Jordanu, Libanu i Siriji, kao i u Gazi, Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalemu .
Izrael, bliski saveznik SAD, osporava tvrdnju da je istjerao Palestince iz njihovih domova i ističe da ga je napalo pet arapskih država dan nakon njegovog stvaranja. Paktovi o primirju zaustavili su borbe 1949. godine, ali nije bilo formalnog mira.
Palestinci koji su ostali u ratu danas čine arapsku izraelsku zajednicu, koja čini oko 20% stanovništva Izraela.
KOJI SU SE VELIKI RATOVI VODILI OD TADA?
Izrael je 1967. izvršio preventivni napad na Egipat i Siriju, čime je započeo Šestodnevni rat. Izrael je od tada okupirao Zapadnu obalu, arapski istočni Jerusalem, koji je zauzeo od Jordana, i sirijsku Golansku visoravan.
Godine 1973. Egipat i Sirija napali su izraelske položaje duž Sueckog kanala i Golanske visoravni, čime je započeo Jom Kipurski rat. Izrael je potisnuo obje vojske nazad u roku od tri nedelje.
Izrael je napao Liban 1982. godine i hiljade palestinskih boraca pod komandom Jasera Arafata evakuisano je morem nakon 10-nedeljne opsade. Godine 2006. ponovo je izbio rat u Libanu kada su militanti Hezbolaha zarobili dva izraelska vojnika, a Izrael je uzvratio.
Izrael je 2005. napustio Gazu, koju je zauzeo od Egipta 1967. Ali Gaza je doživjela velike napade 2006, 2008, 2012, 2014. i 2021. koji su uključivali izraelske zračne napade i palestinsku raketnu vatru, a ponekad i prekogranične upade obje strane.
Pored ratova, dogodile su se dvije palestinske intifade ili ustanke između 1987-1993 i ponovo 2000-05. Drugi je doživio talase samoubilačkih napada Hamasa na Izraelce.
POKUŠAJI POMIRENJA?
Godine 1979. Egipat i Izrael potpisali su mirovni sporazum, okončavši 30 godina neprijateljstva. Godine 1993. izraelski premijer Yitzhak Rabin i Arafat rukovali su se na sporazumu iz Osla o ograničenoj palestinskoj autonomiji. Izrael je 1994. godine potpisao mirovni sporazum sa Jordanom.
Samit u Camp Davidu 2000. godine sa predsjednikom Bill Clintonom, izraelskim premijerom Ehud Barakom i Arafatom nije postigao konačni mirovni sporazum.
Arapski plan je 2002. godine ponudio Izraelu normalne veze sa svim arapskim zemljama u zamjenu za potpuno povlačenje iz zemalja koje je zauzeo u bliskoistočnom ratu 1967., stvaranje palestinske države i "pravedno rješenje" za palestinske izbjeglice.
Mirovni napori su u zastoju od 2014. godine, kada su propali pregovori između Izraelaca i Palestinaca u Washingtonu.
Palestinci su kasnije bojkotirali poslove s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa jer je preokrenula decenijsku američku politiku odbijajući podržati rješenje o dvije države - mirovnu formulu koja predviđa palestinsku državu uspostavljenu na teritoriji koju je Izrael zauzeo 1967. godine.
GDJE SU SADA MIROVNI NAPORI?
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena fokusirala se na pokušaj osiguravanja "velike pogodbe" na Bliskom istoku koja uključuje normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, čuvara dvaju najsvetijih islamskih svetilišta.
Posljednji rat je diplomatski nezgodan za Rijad, kao i za druge arapske države, uključujući neke arapske države Zaljeva pored Saudijske Arabije, koje su potpisale mirovne sporazume s Izraelom.
KOJA SU GLAVNA IZRAELSKO-PALESTINSKA PITANJA?
Rješenje o dvije države, izraelska naselja, status Jerusalima i izbjeglice su srž spora.
Rješenje dvije države - sporazum koji bi stvorio državu za Palestince na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze uz Izrael. Hamasovi militanti odbacuje rješenje o dvije države i zaklinju se na uništenje Izraela. Izrael traži da se palestinska država demilitarizira kako ne bi prijetila Izraelu.
Naselja - Većina zemalja smatra da su jevrejska naselja izgrađena na zemlji koju je Izrael okupirao 1967. godine nelegalna. Izrael to osporava i navodi istorijske i biblijske veze sa zemljom. Njihovo kontinuirano širenje jedno je od najspornijih pitanja između Izraela, Palestinaca i međunarodne zajednice.
Jerusalim – Palestinci žele da istočni Jerusalem, koji uključuje mjesta koja su sveta za muslimane, Jevreje i kršćane, bude glavni grad njihove države. Izrael kaže da bi Jerusalim trebao ostati njegova "nedjeljiva i vječna" prijestonica. Pretenzija Izraela na istočni dio Jerusalima nije međunarodno priznata. Trump je priznao Jerusalem kao glavni grad Izraela – bez preciziranja obima njegove jurisdikcije u tom spornom gradu – i premjestio tamo američku ambasadu 2018.
Izbjeglice - Danas oko 5,6 miliona palestinskih izbjeglica - uglavnom potomaka onih koji su pobjegli 1948. - živi u Jordanu, Libanu, Siriji, Zapadnoj obali koju su okupirali Izraelci i Gazi. Otprilike polovina registrovanih izbjeglica ostalo je bez državljanstva, prema palestinskom ministarstvu vanjskih poslova, mnogi žive u prepunim kampovima.
Palestinci već dugo traže da se izbjeglicama omogući povratak, zajedno sa milionima njihovih potomaka. Izrael kaže da se svako preseljenje palestinskih izbjeglica mora dogoditi izvan njegovih granica.
