Zastajući tokom rane jutarnje šetnje sjeveroistočnim Parizom, Patrick Street je procijenio posljedice napada Hamasa na Izrael, hiljadama milja daleko, koji je uništio kraj jevrejske proslave Sukota s njegovom porodicom.
"Nema granica okrutnosti", rekao je Street, koji ima porodicu u Izraelu, o Hamasovim udarima u kojima su ubijene stotine Izraelaca - čak i kada se prisjetio prethodnih antisemitskih napada u Francuskoj.
"To je samo besmislena mržnja", rekao je. "Ubij samo da bi ubio."
Dok lideri širom Evrope osuđuju napad militanata Hamasa i izražavaju solidarnost sa Izraelom, Jevreji poput Streeta brinu o potencijalnoj reakciji kod kuće - u regionu kojem islamistički napadi nisu strani. Isto čine i neki francuski muslimani, dok se broj žrtava povećava i u Izraelu i u Gazi, a izraelska vlada pokreće zastrašujući kontranapad na palestinskoj teritoriji.
U zemljama poput Italije, Španije, Njemačke i Britanije, vlade pooštravaju sigurnost jevrejskih institucija, zabranjujući propalestinske demonstracije iz straha od nasilja i pozivajući na nultu toleranciju protiv antisemitizma.
Evropski gradovi su također održali skupove za mir i izraelske žrtve u subotnjem ranojutarnjem napadu Hamas militanata. A strahovi su sve veći da bi sukob koji se širi na Bliskom istoku mogao imati posljedice na evropskom tlu.
„Bez nasilja, nereda i mržnje na njemačkim ulicama“, napisao je Centralni savjet Jevreja u Njemačkoj, čija jevrejska populacija broji oko 100.000. Vijeće je saopštilo da je u "intenzivnom kontaktu" s njemačkim vlastima.
Zabrinutost zbog potencijalnog porasta nasilja posebno je velika u Francuskoj, gdje živi najveća populacija Jevreja i muslimana u zapadnoj Evropi - i gdje je niz antisemitskih napada u protekle dvije decenije pomogao natjerati hiljade Jevreja da se presele u Izrael.
"Strah je stvaran", rekao je Michel Serfaty, francuski rabin koji je na čelu jevrejsko-muslimanskog udruženja prijateljstva, ističući posebno dugogodišnju borbu zemlje protiv radikalnog islama. “Pokušavamo da ostanemo spokojni.”
Za sada, vlasti umanjuju te zabrinutosti.
"Ne postoji očigledna prijetnja" francuskoj jevrejskoj zajednici za sada, rekao je francuski ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin lokalnoj radio stanici u ponedjeljak. Ipak, opisao je otprilike desetak antisemitskih djela koja su registrovana tokom vikenda. Policija je upućena da čuva jevrejske škole i sinagoge širom zemlje.
Jonathan Arfi, predsjednik Predstavničkog vijeća jevrejskih institucija Francuske, ili CRIF-a, slično je rekao da nije "previše zabrinut" zbog napada na otprilike pola miliona Jevreja u zemlji.
Uprkos tome, "budni smo", rekao je Arfi radiju France Info, o potencijalnom porastu nasilja od strane terorista ili drugih napadača. „U njihovim očima“, dodao je, „napad na francuske Jevreje je način da učine svoj dio u borbi protiv Izraela“.
U ponedjeljak, hiljade ljudi okupilo se u Parizu u znak podrške Izraelu, dok su ostali zadržani na drugim mjestima u Francuskoj. Skupu je prisustvovao niz francuskih političara koji su u velikoj mjeri osudili Hamasove udare.
Rijetka suprotna strana, krajnje ljevičarska Francuska Nepokorena stranka, kritikovana je zato što je napade Hamasa kvalificirala kao događaje u okviru "intenziviranja izraelske okupacione politike". Francuska premijerka Elisabeth Borne nazvala je odgovor stranke "odvratnom dvosmislenošću".
Političko opterećenje
Tenzije na Bliskom istoku dugo su se odbijale u Francusku, gdje mnogi od otprilike 500.000 Jevreja u zemlji i do 6 miliona muslimana potiču iz sličnih sjevernoafričkih korijena.
Zemlja je doživjela bujicu antisemitskih djela posljednjih decenija i porast radikalnog islama, posebno za vrijeme širenja Islamske države u Iraku i Siriji. 2012. godine islamistički militant u južnom gradu Toulouseu ubio je troje studenata i rabina. Početkom 2015. drugi militant, Amedy Coulibaly, ubio je četiri kupca u košer supermarketu u Parizu.
Tokom protekle decenije, otprilike 30.000 Jevreja je navodno učinilo aliju, ili imigraciju, u Izrael, iako su odlasci opali ranije ove godine. Muslimani kažu da su i oni žrtve uvreda i napada, iako su oni manji po broju i intenzitetu.
Patrick Street, koji je slavio jevrejske praznike sa porodicom u Parizu, rekao je da se u svom rodnom gradu Lionu držao povučeno.
„Ne bih hodao okolo sa kipom na glavi“, rekao je. “Stavio sam bejzbol kapu. Diskretan sam.”
Prije nekoliko godina, mnogi glavni francuski muslimani i Jevreji okupili su se u demonstracijama nakon niza islamističkih terorističkih napada u Parizu i drugdje u kojima su ubijene stotine ljudi svih vjera. Muslimansko stanovništvo Francuske nudi prigušeniji i mješovitiji odgovor na napade Hamasa na jevrejsku državu, s obzirom na široku podršku koju Palestinci još imaju u arapskom i muslimanskom svijetu.
Na pijaci hrane na otvorenom u 19. arondismanu Pariza, prodavač voća Hichem Gafef iz Kaira rekao je da je jednostavno tužan zbog brutalnosti.
„Mi Egipćani smo sklopili mir sa Izraelom 1979. godine“, rekao je. “Ako ima problema, moraju ih rješavati političari.”
Abdallah Zekri, potpredsjednik francuskog Vijeća muslimanske vjere, osudio je smrt "nevinih ljudi s obje strane", misleći na izraelske žrtve, ali i Palestince ubijene u uzvratnim izraelskim zračnim napadima na Gazu. Ali on je izričito odbio da osudi Hamas.
"Ono što se dešava je uznemirujuće", rekao je Zekri u intervjuu. “Potreban nam je trajni mir s palestinskom i izraelskom državom koje žive jedna pored druge.”
Tareq Oubrou, rektor džamije u Bordeauxu, na sličan je način osudio “svaku terorističku i divljačku akciju na mirne, nevine i slabe”. U odgovoru SMS porukom nije izdvojio počinioca.
Jedna muslimanka koja živi izvan Pariza, i koja je dugo radila na izgradnji veza sa svojim jevrejskim kolegama, rekla je da se mnogi poput nje boje da progovore. Ona je odbila da bude identifikovana iz straha od odmazde.
"Nismo slobodni", rekla je ona, opisujući zabrinutost da će biti na meti sunarodnika muslimana koji su bili sumnjičavi prema francuskim Jevrejima i koji su imali čvrste, antiizraelske stavove. “Ne mogu da otvorim usta, jer su kazne zaista teške. Plašimo se za naše porodice.”
Serfaty, rabin iz Udruženja jevrejsko-muslimanskog prijateljstva, rekao je da je jedini muslimanski vođa koji mu se obratio nakon napada Hamasa bio imam u francuskom predgrađu u kojem živi.
„Došao je da mi kaže o svojoj solidarnosti i privrženosti jevrejskoj zajednici“, rekao je Serfati. “Nisam čuo ništa od drugih.”
