Linkovi

Kako napad Hamasa na Izrael utiče na Bidena i američku politiku?


Napad militantne grupe Hamas na Izrael i snažan odgovor Izraela gurnuli su predsjednika Joe Bidena u bliskoistočnu krizu koja bi mogla da preraste u širi sukob, i ostavila ga da se odbrani od kritika predsjedničkih rivala iz Republikanske stranke da je politika njegove administracije dovela do toga.

U međuvremenu, širom Amerike održani su odvojeni skupovi pristalica Izraela i Palestinaca.

Bivši predsjednik Donald Trump i drugi republikanski kandidati pokušali su da okrive Bidenovu administraciju, navodeći da je odmrzavanje iranskih sredstava u vrijednosti od 6 milijardi dolara upotrebljeno za finansiranje napada. SAD su odlučile da odmrznu iranski novac u razmjenu za oslobađanje petoro Amerikanaca koji su bili u zatvoru u Teheranu.

Bijela kuća je žestoko uzvratila na kritike republikanaca, ističući da novac koji je prošlog mjeseca odmrznut u razmjeni zatvorenika Iran tek treba da potroši i da se može koristiti samo za humanitarne potrebe. Iran istorijski održava jake veze sa palestinskim Hamasom i Hezbolahom.

Potencijal za širenje nasilja moglo bi da testira Bidenovo vođstvo i na svjetskoj sceni i kod kuće, dok pokušava da se kreće između demonstriranja nepokolebljive podrške Izraelu i negovanja šireg mira na zapaljivom Bliskom istoku, gdje su militanti pohitali da pohvale akciju Hamasa.

Stotine ljudi je poginulo u okršajima.

Libanska grupa Hezbolah pozdravila je napad kao odgovor na "izraelske zločine". Grupa koju podržava Iran, ima slične ciljeve kao i Hamas za uništenje izraelske države, ispalila je u nedelju rakete i granate na tri izraelska položaja, privlačeći odgovor izraelske vojske naoružanim bespilotnim letjelicama.

Viši savjetnik iranskog vrhovnog lidera pohvalio je operaciju Hamasa, koji je rekao da je spreman za potencijalno dugu borbu.

Visoki anonimni zvaničnik Bidenove administracije rekao je da je „prerano reći da li je Iran direktno uključena u planiranje ili podršku“ složenog napada, ali je ukazao na duboke veze Irana sa Hamasom.

Izraelski vojnici u gradu Aškelonu na jugu Izraela (Foto: GIL COHEN-MAGEN/AFP)
Izraelski vojnici u gradu Aškelonu na jugu Izraela (Foto: GIL COHEN-MAGEN/AFP)

Biden i glavni saradnici proveli su subotu konsultujući se sa evropskim i bliskoistočnim liderima, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. U izjavi pred novinarima u Bijeloj kući, Biden je napade nazvao „beskrupuloznim“ i obećao da će njegova administracija obezbijediti Izraelu „ono što mu je potrebno da se odbrani“.

„Dozvolite mi da kažem ovo što jasnije mogu: ovo nije trenutak za bilo koju stranu neprijateljsku Izraelu da iskoristi ove napade za traženje prednosti“, rekao je Biden.

Napad samo dodaje nove komplikacije jer su Bidenova administracija i Iran uvučeni u sporove oko nuklearnog programa Teherana. Iran tvrdi da taj program nije opasan, ali sada obogaćuje uranijum bliže nego ikad nivoima na nivou oružja. Ipak, administracija nije odustala od nade u oživljavanje sporazuma postignutog tokom Obamine administracije - i poništenog tokom Trumpovog boravka u Bijeloj kući - kojim su ublažile sankcije Iranu u zamjenu za ograničavanje njegovog nuklearnog programa.

Zvaničnici Bidenove administracije takođe su radili na posredovanju u normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, najmoćnije i najbogatije arapske države. Takav dogovor ima potencijal da preoblikuje region i ojača položaj Izraela na istorijski način.

Ali posredovanje u takvom dogovoru već se smatralo teškim jer je kraljevstvo reklo da neće zvanično priznati Izrael prije rješenja višedecenijskog izraelsko-palestinskog sukoba. Novi sukob dodaje ogromnu novu prepreku Bidenovim ambicijama, iako je zvaničnik administracije rekao da Bijela kuća ne smatra da će Hamasov napad poremetiti napore.

Donald Tramp (Foto: AP/Charlie Neibergall)
Donald Tramp (Foto: AP/Charlie Neibergall)

Ministarstvo spoljnih poslova Saudijske Arabije u saopštenju nije osudilo napad Hamasa, ali je primijetilo „ponovljena upozorenja kraljevstva o opasnostima... na situaciju koja je rezultat nastavka okupacije, lišavanja palestinskog naroda njihovih legitimnih prava i ponavljanja sistematskih provokacija protiv njenih svetinja“.

Netanjahu se u obraćanju naciji zakleo da će se osvetiti za zapanjujuće napade, obećavajući da će „borba snage i razmjera kakve neprijatelj još nije vidio“.

Borci Hamasa odveli su nepoznat broj civila i vojnika zarobljenih u Gazu, u mučnim scenama objavljenim na društvenim mrežama. Te slike - i sve veći broj poginulih - dolaze 50 godina nakon što su vojske Egipta i Sirije iznenadile Izrael pokretanjem napada koji je se pretvorio u 19-dnevni Jom Kipurski rat.

Džonatan Šancer, analitičar iz vašingtonskog istraživačkog centra Fondacija za odbranu demokratija, rekao je da je Biden uradio „dobar posao“ u držanju izraelskih kritičara, posebno njegovih kolega demokrata, na odstojanju, dok je Netanjahu pokušavao da postigne svoje vojne ciljeve protiv Hamasa tokom njihovog posljednjeg velikog sukob, 11-dnevnog rata 2021. Ovaj put će vjerovatno biti teže.

„Biće grešaka koje se često dešavaju na bojnom polju, nijedna vojska nije savršena. Tada mislim da će predsjednik doći pod udar sa lijevog boka“, rekao je Šancer.

Neki od republikanaca koji se bore za predsjedničku kandidaturu za izborima 2024. brzo su prebacili krivicu na Bidena za napad Hamasa.

Bivši predsjednik Donald Trump optužio je da se SAD doživljavaju kao „slabe i neefikasne“ na globalnoj sceni pod Bidenom, otvarajući vrata neprijateljstvu prema Izraelu. Guverner Floride Ron DeSantis optužio je Bidena za „politiku koja je bila blaga prema Iranu“ i „pomogla da se popune njihove kase.“ A senator iz Južne Karoline Tim Skot je naveo da je napad bio „posljedica Bidenova isplate 6 milijardi dolara otkupa “, misleći na dogovor o razmjeni zatvorenika.

Zvaničnici Bidenove administracije odbacili su ovaj argument.

„Da budemo jasni: dogovor o vraćanju američkih državljana kući iz Irana nema nikakve veze sa užasnim napadom na Izrael“, rekao je portparol State Departmenta Metju Miler. „Nije potrošen ni peni, a kada jeste, može da ide samo za humanitarne potrebe poput hrane i lijekova”.

Članovi porodice grle oslobođenog Emada Šargija, koji bio zatvoren u Teheranu (Foto: Jonathan Ernst/Pool via AP)
Članovi porodice grle oslobođenog Emada Šargija, koji bio zatvoren u Teheranu (Foto: Jonathan Ernst/Pool via AP)

Zvaničnici Bidenove administracije nisu se još bavili time da li je Iran, u očekivanju da novac — koji se sada drži u katarskim bankama - iskoristi za hranu, lijekove, medicinske potrepštine i poljoprivredne proizvode, možda preusmjerio druga sredstva Hamasu ili drugim zastupnicima.

Na brifingu sa osobljem Senatskog komiteta za spoljne poslove u subotu, zvaničnici administracije su rekli da su SAD upozorile Iran „preko posrednika“ da bi direktno umiješanost u situaciju u Gazi ugrozila sve buduće inicijative koje bi SAD mogle da razmotre sa Teheranom, kaže pomoćnik iz Kongresa upoznat sa sednicom.

Zvaničnici nisu precizirali ko su sagovornici niti koje će buduće inicijative biti ugrožene, iako su vršiteljka dužnosti zamjenika državnog sekretara Viktorija Nuland i najviši američki diplomata za Bliski istok Barbara Lif razgovarale sa zvaničnicima u Libanu o situaciji. Neki libanski zvaničnici održavaju kontakt sa Iranom, koji podržava militantnu grupu Hezbolah u toj zemlji.

Još jedna kritika republikanaca Bidenovoj administraciji tiče se odluke ubrzo nakon stupanja na dužnost da poništi zabranu pomoći Palestincima iz Trumpove ere, uključujući civile u Gazi. Republikanci tvrde da je ova odluka možda pomogla u finansiranju operacije Hamasa.

Zvaničnici administracije su to odlučno odbacili, rekavši da njihovi napori da pomognu palestinskim civilima u Gazi i drugdje ne uključuju novac koji Hamas može da iskoristi ili preusmjeri.

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG