Bennett Ragan, student Unvierziteta Floride, rekao je za Glas Amerike da je takav mail dobio dvaput.
Mail je stigao sa adrese info@officialproudboys.com, što je domen koji je ranije zaista koristila grupa "Ponosni dječaci". Oni sada negiraju bilo kakvu povezanost sa mailovima u kojima se građanima poručuje da "glasaju za Trumpa ili će Ponosni dječaci doći po njih".
Enrique Tarrio, jedan od vođa desničarske grupe, na društvenim mrežama je negirao da ima bilo kakve veze sa mailovima.
Student Ragan kaže da je onaj ko mu je poslao mail znao da je registrovan kao glasač demokrata i da mu je sugerisao da promijeni stranu.
"Glasaćeš za Trumpa ili dolazimo po tebe. Pređi kod republikanaca i potvrdi nam to, kako bismo znali da si nas poslušao. Saznaćemo za koga si glasao. Trebalo bi ovo da shvatiš ozbiljno. Sretno", piše u mailu.
Osim stanovnika Floride, slične mailove prijavili su i stanovnici Alaske, Arizone i Pennsylvanije.
Obavještajne službe su utvrdile da iza mailova stoje hakeri iz Irana koji žele da zastraše birače koristeći njihove podatke. Iransko ministarstvo spoljnih poslova je ove optužbe ocenilo kao "neosnovane".
Ipak, motiv ove kampanje i dalje nije jasan.
Direktor Nacionalnih obavještajnih službi John Ratcliffe rekao je da je kampanja usmjerena protiv predsjednika Donalda Trumpa jer ga direktno povezuje sa "Ponosnim dejčacima". Riječ je o grupi čiji članovi sebe opisuju kao "zapadnjačke šoviniste", dok ih neke organizacije opisuju kao rasističke i mizogine, antimuslimanske i antiimigrantske.
Ta grupacija je otvoreno podržala Trumpa, a predsjednik im je u prethodnoj debati poručio da "odstupe, ali budu u pripravnosti" - pošto ga je protivnik Joe Biden prozvao da ne želi da ih osudi. Predsjednik je naknadno rekao da osuđuje sve vrste rasizma.
Ipak, Jesse Littlewood, direktor nevladine organizacije Common Cause, kaže da nije uvjeren mailovi štete Trampu.
"Ja sam razumio da je cilj ovih mailova da pritisnu ljude da se registruju kao republikanci i glasaju za Trumpa", rekao je on za Glas Amerike.
On vjeruje da je cilj ove kampanje stvaranje haosa pred izbore 3. novembra.
"Mnogo je jeftinije da uradite ovako nešto nego da zaista hakujete neki sistem", navodi Littlewood.
U pojedinim državama birački spiskovi su javno dostupni, a koriste ih i kampanje kandidata, građanske organizacije i drugi kako bi se približili biračima.
U većini država, uključujući Alasku i Floridu, svi mogu da zatraže ove podatke i na to upozoravaju zvaničnici.
"Važno je uzeti u obzir koliko je takvih informacija javno dostupno", rekla je za Glas Amerike sekretarica države Arizone Katie Hobbs. U Arizoni, ipak, mailovi birača nisu javno dostupni podaci.
Međutim, uprkos tome što su neki podaci iz biračkog spiska javni, glasanje ostaje tajno i ističe se da je najvažnije da sam proces glasanja nije ugrožen ovom kampanjom.
