Dokle god je Srbija strateški okrenuta EU, crveni tepih za Vladimira Putina i potpisani sporazumi u Beogradu neće biti trn u oku Briselu, ocijenjuje Ivan Vejvoda.
"Dok je Srbija na putu integracija, a ulazak u EU je dosta udaljen, tu ima vremena da se Srbija saobrazi u odnosima spoljne politike prema Rusiji. Predsjednik Vučić se sastao sa svim ambasadorima članica EU dan ili dva prije dolaska predsjednika Putina. Sigurno je tu podvukao strateški smjer prema EU i objasnio šta su ciljevi te posjete".
Neki od ciljeva su bili i razgovori o riješavanju problema Kosova i dogovor o gasnom konektoru, koji će Srbiju povezati sa Turskim tokom. Ni ta pojačana zavisnost Srbije od ruskog gasa nije suprotna eurointegracijama, smatra Vejvoda.
"Ako bude taj novi Južni tok, koji se zove Turski tok, prolazi prvo kroz zemlju EU kao što je Bugarska, i ulazi u drugu zemlju EU Mađarsku. To je dio šireg projekta u kojem EU ima jaku riječ".
Posjeta Beogradu politički je koristila i Putinu i Vučiću jer, pored ostalog, kako Vejvoda kaže, održava floskulu da je Srbija zemlja sa kojom Rusija ima najbolju saradnju u regionu što - ističe on - nije tačno.
"Rusija daleko zaostaje za saradnjom u ekonomskom razvoju sa EU. To ne može uopšte da se mjeri, s obzirom da EU daje najviše sredstava, da ne govorimo o stranim neposrednim investicijama, gdje zemlje poput Njemačke i Italije daleko nadmašuju ono što Rusija ulaže u našu zemlju".
Uz to, Vejvoda podsjeća da Rusija i dalje nije odobrila uvoz kragujevačkog Fiata, odnosno preferencijalni trgovinski status Srbije, na koji ima pravo, jer nije članica EU. I to ova Putinova poseta nije promijenila.
