To je zbog nečega što bi se naziva "zombi" ledom. To je led osuđen na propast koji, iako je još uvijek vezan za deblja područja leda, više se ne obnavlja matičnim ledenjacima koji sada primaju manje snijega. Bez obnavljanja, led se topi zbog klimatskih promjena i neizbježno će podići more, rekao je koautor studije William Colgan, glečerolog iz Geološkog zavoda Danske i Grenlanda.
“To je mrtav led. Samo će se otopiti i nestati s ledene ploče", rekao je Colgan u intervjuu. "Ovaj led je poslan u ocean, bez obzira na klimatski (emisioni) scenarij koji sada uzimamo."
Glavni autor studije Jason Box, glečerolog na grenlandskom istraživanju, rekao je da je to "više kao jedna noga u grobu".
Neizbježnih deset inča (27 cm) u studiji više je nego dvostruko veći porast razine mora nego što su znanstvenici prethodno očekivali od otapanja grenlandskog ledenog pokrivača. Studija u časopisu Nature Climate Change kaže da bi mogla doseći čak 30 inča (78 centimetara). Nasuprot tome, prošlogodišnje izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama projiciralo je raspon od 2 do 5 inča (6 do 13 centimetara) za vjerojatni porast razine mora zbog otapanja leda na Grenlandu do 2100. godine.
Ono što su znanstvenici učinili za studiju je promatranje leda u ravnoteži. U savršenoj ravnoteži, snježne padavine u planinama Grenlanda teku prema dolje i pune i podebljavaju strane ledenjaka, uravnotežujući ono što se topi na rubovima. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ima manje nadopunjavanja, a više topljenja, stvarajući neravnotežu. Autori studije promatrali su omjer onoga što je dodano i onoga što je izgubljeno i izračunali da će se 3,3% ukupne količine leda na Grenlandu otopiti bez obzira što se dogodi sa svijetom koji smanji zagađenje ugljikom, rekao je Colgan.
“Mislim da bi gladovanje bila dobra fraza,” za ono što se događa s ledom, rekao je Colgan.
Jedan od autora studije rekao je da je više od 120 biliona tona (110 biliona metričkih tona) leda već osuđeno na topljenje zbog nemogućnosti ledene ploče koja se zagrijava da obnovi svoje rubove. Kada se taj led otopi u vodu, da je koncentriran samo iznad Sjedinjenih Država, bio bi dubok 37 stopa (11 metara).
Brojke su globalni prosjek za porast razine mora, ali neka mjesta dalje od Grenlanda bi dobila više, a mjesta bliža, poput istočne obale SAD-a, bi dobila manje. Iako 10,6 inča možda ne zvuči puno, to bi bilo više od visokih plima i oluja, čineći ih još gorima, tako da će toliki porast razine mora "imati goleme društvene, ekonomske i ekološke učinke", rekla je Ellyn Enderlin, profesorica geoznanosti na Sveučilištu Boise State, koji nije bio dio studije.
"Ovo je stvarno veliki gubitak i imat će štetan učinak na obale diljem svijeta", rekao je David Holland s NYU-a koji se upravo vratio s Grenlanda, ali nije dio studije.
Ovo je prvi put da su znanstvenici izračunali minimalni gubitak leda - i prateći porast razine mora - za Grenland, jedan od dva ogromna ledena pokrova na Zemlji koji se polako smanjuju zbog klimatskih promjena uzrokovanih izgaranjem ugljena, nafte i prirodnog plina. Znanstvenici su upotrijebili prihvaćenu tehniku za izračunavanje minimalnog izgubljenog leda, onu koja se koristi na planinskim ledenjacima za cijeli divovski zaleđeni otok.
Glečerolog sa Sveučilišta Pennsylvania State Richard Alley, koji nije bio dio studije, ali je rekao da ima smisla, rekao je da je počinjeno otapanje i podizanje razine mora poput kockice leda u šalici vrućeg čaja u toploj sobi.
"Počinili ste masovni gubitak od leda", rekao je Alley u e-poruci. "Na isti način, većina svjetskih planinskih ledenjaka i rubovi Grenlanda nastavili bi gubiti masu ako bi se temperature stabilizirale na modernim razinama jer su stavljeni u topliji zrak baš kao što je vaša kocka leda stavljena u topliji čaj."
Vrijeme je ovdje ključna nepoznanica i predstavlja mali problem sa studijom, rekla su dva vanjska znanstvenika za led, Leigh Stearns sa Sveučilišta u Kansasu i Sophie Nowicki sa Sveučilišta u Buffalu. Istraživači u studiji rekli su da ne mogu procijeniti vrijeme otapanja, ali u posljednjoj rečenici spominju, "unutar ovog stoljeća", ne podupirući to, rekao je Stearns.
Colgan je odgovorio da tim ne zna koliko će vremena trebati da se sav led osuđen na propast otopi, ali dajući obrazloženu pretpostavku, to bi vjerojatno bilo do kraja ovog stoljeća, ili barem do 2150. godine.
Colgan je rekao da je ovo zapravo najbolji scenarij. Godina 2012. (i u određenoj mjeri 2019.) bila je godina velikog otapanja, kada je ravnoteža između dodavanja i oduzimanja leda bila u najvećoj neravnoteži. Ako Zemlja počne prolaziti više godina poput 2012., topljenje Grenlanda moglo bi izazvati porast razine mora za 30 inča (78 centimetara), rekao je. Te dvije godine sada se čine ekstremnima, ali godine koje sada izgledaju normalno bile bi ekstremne prije 50 godina, rekao je.
"Tako funkcioniraju klimatske promjene", rekao je Colgan. "Današnji ekstremi postaju sutrašnji prosjeci."
