Na nekim područjima u državi New South Wales u posljednja dva dana palo je mjesec dana kiše, što je nabujalo u rijekama i prisililo glavnu branu u Sydneyju, Warragamba Dam, da se izlije tijekom vikenda.
Poplave u martu i aprilu u Novom Južnom Walesu i jugoistočnoj državi Queensland rezultirale su osiguranom štetom od 4,8 milijardi australskih dolara (3,3 milijarde dolara), procijenilo je Vijeće osiguranja Australije.
ŠTO JE UZROK NEPRESTANE KIŠE?
Australija je dvije godine zaredom izložena vremenskom fenomenu La Nina u Tihom okeanu, koji obično donosi iznadprosječnu količinu oborina na istočnoj obali. Događaj La Nina završio je u junu, ali postoji 50-50 šansa da se ponovno formira kasnije ove godine, rekao je Zavod za meteorologiju.
Topla temperatura morske površine okeana i još jedan fenomen, dipol Indijskog oceana, donose vrijeme vlažnije od uobičajenog. Indeks dipola Indijskog oceana postao je negativan u maju, povećavajući šanse za natprosječne zimske i proljetne padavine za veći dio Australije, objavio je meteorološki zavod u junu. Australska zima traje od juna do avgusta.
"Zbog svih tih uvjeta postoji velika vjerojatnost da će se kiša dogoditi barem u sljedećih nekoliko mjeseci", rekao je Tom Mortlock, viši analitičar za katastrofe u osiguravajućem društvu Aon.
Tokom negativnog dipola Indijskog oceana, istočni Indijski ocean je topliji nego što je normalno, a zapadni Indijski okean, u blizini Afrike, je hladniji, uzrokujući da više zraka ispunjenog vlagom teče prema Australiji.
KLIMATSKE PROMJENE
Iako je teško bilo koju pojedinačnu poplavu pripisati klimatskim promjenama, Mortlock je rekao da je povećana učestalost jake kiše u skladu s onim što se može očekivati od klimatskih promjena, jer topliji zrak zadržava više vlage u atmosferi.
"Većina klimatskih modela sugerira povećanje učestalosti kiše u Australiji", rekao je.
RAZVOJ U POPLAVLJENOM PODRUČJU
Dolina Hawkesbury-Nepean u zapadnom Sydneyju poplavna je ravnica, sklona opasnim poplavama zbog "efekta kade", kaže državna služba za hitne slučajeve Novog Južnog Walesa. U dolinu ulazi pet pritoka i ima čvorišta koja ograničavaju tokove u more, tako da se voda vraća tokom jake kiše.
Obilna kiša koju je La Nina izazvala u posljednje dvije godine zasitila je tlo i napunila brane, stvarajući uvjete za bujične poplave.
"Praktički više nema kapaciteta za infiltraciju ni u jednom od slivova na istočnoj obali", rekao je Mortlock.
Brzi rast stanovništva u Sydneyu tokom posljednjih nekoliko desetljeća gurnuo je razvoj u poplavno područje.
Prije nedavnih poplava nije bilo većih poplava otprilike tri desetljeća, što je značilo da su službenici koji su odobravali zahtjeve za razvoj zemljišta možda vjerovali da je rizik od poplava nizak.
"Kada ih nemate dugo vremena, bilo je dosta samozadovoljstva", rekao je Ian Wright, ekološki znanstvenik sa Sveučilišta Western Sydney.
"Naši mostovi nisu dovoljno visoki", rekao je. "Putevi za evakuaciju u slučaju poplava su rijetki i udaljeni su i neadekvatni."
NAPOR ZA UPRAVLJANJE KATASTROFAMA
Stanovnici i djelatnici hitne pomoći još uvijek se oporavljaju od šumskih požara 2019. – 2020. i poplava prošle i ove godine, koje dolaze na vrhu pandemije COVID-19.
Nedostatak građevinskog materijala i radne snage znači da hiljade ljudi čekaju popravke od prethodnih katastrofa, rekao je Wright.
Dodatne ranjivosti su da mnogi stanovnici s nižim prihodima u zapadnom Sydneyu ne mogu si priuštiti osiguranje od poplava.
Nova laburistička vlada želi biti proaktivnija u rješavanju rizika od katastrofa, rekao je ministar za upravljanje u hitnim situacijama Murray Watt.
"Češće nego ne, bogati ljudi ne žive na jeftinoj zemlji u poplavnom području, to su ljudi koji si ne mogu priuštiti život na vrhu brda", rekao je Watt prošli tjedan.
Vlada planira uspostaviti Disaster Ready Fund kako bi osigurala do 200 miliona australskih dolara godišnje za programe prevencije i otpornosti na katastrofe.
