U RS je 29. marta usvojen nacrt entitetskog izbornog zakona, iako Ustav BiH ne spominje mogućnost da entiteti u BiH provode izbore.
Ovakva odluka uslijedila je kao odgovor na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje je visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt nametnuo 26. marta. Izmjene trebaju smanjiti mogućnost izbornih manipulacija, kakve su zabilježene na izborima prethodnih godina.
"Izražavamo žaljenje što je rukovodstvo entiteta Republika Srpska odlučilo dizati tenzije, uključujući i predlaganje niza radnji koje podrivaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine, funkcionalnost njezinih institucija i temeljne slobode", napisali su 30. marta iz ove Delegacije EU u BiH na mreži X.
Ovakav izbor, upozorili su, "ne samo da šteti interesima građana, već predstavlja i prepreku putu BiH u EU".
"Zeleno svjetlo za pristupne pregovore pokazalo je da dijalog umjesto eskalacije daje rezultate. Još nije kasno za povratak za pregovarački sto", poručili su iz Delegacije EU u BiH.
Na samitu u Briselu 21. marta, Evropski savjet (tijelo koje se sastoji od predsjednika i premijera članica EU) je odobrio otvaranje pristupnih pregovora sa BiH, što je prethodno preporučila Evropska komisija.
Usvajanje nacrta izbornog zakona RS osudile su prethodno i SAD, okarakterisavši ih kao direktan napad na državu BiH.
U objavi na mreži X 29. marta Ambasada SAD u BiH navela je da SAD daju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH i nastaviće koristiti sredstva kojima raspolažu kao odgovor na antidejtonsko djelovanje.
Schmidt je na dan opštih izbora u Bosni i Hercegovini, 2. oktobra 2022. godine, prvi put nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, kao i Ustava Federacije BiH.
Te odluke se odnose na povećanje broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, jednom od dva zakonodavna doma u ovom entitetu, čiji je cilj bilo poboljšanje funkcionalnosti entiteta i osiguranje blagovremenog provođenja izbornih rezultata.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH u prethodnom i ovom sazivu, i Šefik Džaferović, bivši član Predsjedništva BiH, uputili su zbog zakonskih izmjena apelaciju Ustavnom sudu BiH.
Sud je u martu ove godine odlučio da su ove odluke u skladu sa Ustavom BiH.
Schmidt je i 27. aprila ove godine nametnuo izmjene Ustava FBiH, čiji je cilj bilo lakše formiranje entitetske Vlade, a izmjenio je i krivične zakone u BiH, da bi se spriječile moguće izborne prevare u budućnosti.
Odluke njemačkog diplomate su izazvale proteste ispred zgrade OHR-a u Sarajevu, koji su održani nekoliko puta.
