Linkovi

BiH: Entitet RS pokušava prisvojiti izborne nadležnosti


Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, 28.03.2024
Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, 28.03.2024

Skupština Republike Srpske (RS) na posebnoj sjednici u petak, 29. marta, iza ponoći, usvojila je Nacrt izbornog zakona tog bh. entiteta, čiji tekst predviđa prisvajanje nadležnosti Bosne i Hercegovine u sprovođenju izbora u zemlji.

Usvojen je i zaključak kojim se predviđa 15 dana za javnu raspravu, nakon čega bi Skupština RS trebala tokom aprila razmatrati i prijedlog Izbornog zakona RS.

Od završetka rata u BiH 1995. godine entiteti nemaju nadležnost, niti provode izbore na teritoriji cijele BiH. Ni Ustav BiH ne pominje entitetsku nadležnost za sprovođenje izbora.

Pred početak sjednice Milorad Dodik, predsjednik RS naveo je kako želi da se predstojeći lokalni izbori na teritoriji tog bosanshohercegovačkog entiteta provedu po entitetskom Izbornom zakonu.

"Donošenjem ovoga zakona mora ići odluka da se neće primjenjivati odluke Centralne izborne komisije BiH za lokalne izbore, za izbor narodnih poslanika u Narodnu skupštinu, Dom naroda parlamenta BiH, za predsjednika i potpredsjednike Srpske, te da se naloži opštinama da se onemogući korištenje prostorija za izbore koje bi organizovala ova komisija", rekao je Dodik poslanicima.

Nova posebna sjednica počela je odmah nakon sjednice na kojoj su poslanici usvojili zaključak kojim traže poništavanje svih odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Christiana Schmidta u roku od sedam dana.

U suprotnom je zaprijećeno napuštanjem predstavnika iz RS u svim državnim institucijama odlučivanja.

Radi se o zaključku kojeg je predložio Milorad Dodik, proruski predsjednik RS, koji je pod sankcijama Sjedinjenih Država i Velike Britanije zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma.

Dodik je rekao da "Centralna izborna komisija BiH može opstati, pod uslovom da Šmit povuče odluku" o nametanju izmjena državnog Izbornog zakona ili ako Parlament BiH "odbaci" odluke visokog predstavnika.

Ako do ovoga ne dođe, Dodik je zaprijetio da će predstavnici RS u državnim institucijama "napustiti sistem odlučivanja" u BiH, te da se u njega neće vraćati.

Dodik se obratio na sjednici u Banjoj Luci, 28. marta, na kojoj poslanici razmatraju aktuelnu bezbjednosnu i političku situaciju u svijetu "sa aspekta reperkusija" na ovaj bosanskohercegovački entitet.

On je jedan od predlagača za održavanje sjednice, uz članicu Predsjedništva BiH, Željku Cvijanović, predsjednika entitetske Vlade Radovana Viškovića i predsjednika parlamenta, Nenada Stevandića.

U svom obraćanju, Dodik je ocijenio da se nametanjem odluka ruše principi na kojima počiva BiH i njen evropski put.

Nametanje odluka o kojem Dodik govori, odnosi se na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje je dva dana uoči sjednice nametnuo visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit.

On je nametnuo izmjene nakon što zakonodavne vlasti na nivou države nisu uspjele da usvoje izmjene koje podrazumijevaju uvođenje novih tehnologija u glasački proces i veća ovlašćenja za Centralnu izbornu komisiju (CIK).

Dodik je osim toga rekao da državni Parlament treba zabraniti organima BiH primjenu odluka Kancelarije visokog predstavnika (OHR), odrediti sajt OHR-a kao nezakonito mjesto objave akata, te zabraniti Službenom listu BiH da objavljuje akte stranaca i njihovih organizacija.

Takođe je kazao je da na istoj sjednici treba donijeti Izborni zakon BiH sa svim tehničkim poboljšanjima, "razvlastiti CIK kao paradržavni institut", čime bi se, tvrdi Dodik, "relaksirala" situacija u BiH.

Dodik je naveo i da državni parlamentarci trebaju američkog, britanskog i njemačkog ambasadora, kao i Šmita, proglasiti "neprijateljima BiH".

Ne pružajući dokaze, optužio je SAD, Veliku Britaniju i Njemačku za "hibridni rat" protiv RS, te da rade sa opozicijom i nevladinim organizacijama.

U suprotnom, kaže da bi srpski predstavnici trebalo da se povuku iz odlučivanja u državnim institucijama, a da RS "donese deklaraciju koja potvrđuje teritorijalni integritet BiH, te da potvrdi ustavno uređenje BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda".

Kazao je i da RS u tom slučaju treba da nastavi sa provođenjem ranije donesenim a nikad provedenim odlukama Narodne skupštine RS, te da se povuče iz sporazuma o vojsci, indirektnim porezima, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, te da aktivira doneseni a neprovedeni zakon o Agenciji za lijekove.

Takođe je predložio da se "već danas" usvoji entitetski Izborni zakon u formi nacrta. Zaključio je i da RS treba da se usmjeri ka modernizaciji i opremanju entitetske policije.

Proruski orijentisani lider entiteta RS, Dodik je od ranije pod sankcijama Sjedinjenih Država i Velike Britanije zbog svog "antidejtonskog djelovanja".

Opozicija: Raniji zaključci nisu provedeni

Milan Miličević, predsjednik opozicione Srpske demokratske stranke (SDS), rekao je da je "degutantno" pričati o bilo kakvim novim zaključcima, jer od ranije postoje neki koji nisu ispoštovani.

Dodao je da je temelj bezbjednosti iskorjenjivanje kriminala i korupcije, koje su sveprisutne u RS.

On je podsjetio da se RS suočava sa nizom problema, od negativne demografske slike, preko ekonomske situacije, aktuelnog štrajka u pravosuđu i lošeg stanja u zdravstvenom sistemu.

Branislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa, poručio je da je entitetska vlast "pogazila" desetine ranijih odluka koje nisu provedene.

Upozorio je da je trenutna vlast u RS zavadila ovaj entitet sa mnogim zemljama od kojih ekonomski zavisi.

Predsjednik Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović upozorava da je parlament RS izgubio legitimitet, jer, kako je naveo, nisu ispoštovane sve ranije odluke koje su donesene.

XS
SM
MD
LG