Escobar je tokom dana, u odvojenim susretima, razgovarao sa Željkom Komšićem predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), te članovima Predsjedništva BiH, Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom.
Escobar se sastao i i sa članovima kolegija Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamerntarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH).
„Svi smo saglasni da rata neće biti i mislim da je to najvažnija poruka koju imamo. To nije poruka koju ćete čuti samo od onih lidera s kojima sam se ja sreo danas, to je poruka koju ćete čuti i od lidera iz regiona“, rekao je Escobar.
Rekao je i kako je „potpuno ubijeđen da će Evropa shvatiti“, u jednom razumnom vremenskom periodu, da BiH treba biti dio Evropske unije.
„Naravno da sam sa svojim sagovornicima govorio o svim ovim temama, ali isto tako je veoma bitno da potcrtam da ono što moramo obezbijediti je da BiH ostane jedinstvena, suverena, sa teritorijalnim integritetom“, istakao je Eskobar.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je poslije razgovora sa Escobarom izjavio da "ništa što se tiče promjena granica koje su definisane u Dejtonu neće biti prihvatljivo SAD".
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, poručio je, nakon sastanka sa Escobarom kako se trebaju finalizirati ugovori BiH o granici sa Srbijom i Hrvatskom. Bosna i Hercegovina od tri zemlje sa kojima se graniči, sa dvije, Srbijom i Hrvatskom, nije uspjela da riješi pitanje granica.
Ugovor o državnoj granici između BiH i Hrvatske potpisan je prije 22 godine, ali nije ratifikovan, dok sa Srbijom još uvijek traju pregovori o ugovoru.
Sa druge strane član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je poslije razgovora sa Escobarom izjavio kako će entitet "Republika Srpska nastaviti sa prenosom nadležnosti sa države na entitet".
Kako je kazao, u ponedjeljak će nastaviti sa razgovorima sa koalicionim partnerima o prenosu nadležnosti, te najavio da u utorak, 9. novembra putuje u Tursku gdje će razgovarati sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine (BiH) entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
Escobar je novinarima rekao kako je u BiH došao da razgovara i o „nevjerovatnom ekonomskom potencijalu“koji posjeduje Balkan. Dodao je da je Balkan najbrže rastući dio Evrope trenutno.
„Upravo radi ovog nevjerovatnog ekonomskog rasta, doduše dozvolite mi da kažem da BiH ne dijeli sve parametre tog rasta, ali upravo radi tog velikog rasta u regionu je razlog što ćete biti potrebni Evropi“, naveo kazao je Escobar.
Stoga, dodao je on, "moramo dvije stvari učiniti - jedna je da obezbijedimo da BiH dijeli te parametre rasta sa ostatkom regiona, a druga je da Evropa prepozna ekonomski potencijal koji ovaj region ima“.
Escobar je zaključio kako „politička kriza povećava nedostatak povjerenja kod investitora da bi ovdje investirali“.
Gabriel Escobar je, uoči posjete BiH, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) 5. novembra, istakao da je "svaki korak ka potkopavanju Dejtona, uključujući i ono što Milorad Dodik
Američki diplomata je naglasio da je korupcija glavni razlog Dodikovih pokušaja slabljenja centralnih institucija u BiH.
"Ono što Milorad Dodik radi je da on pokušava zaštititi svoju moć i svoj novac. Molim ljude da ne nasjedaju na to, da mu ne omogućavaju da to čini", istakao je Escobar.
U razgovoru za RSE, Escobar uvjerava građane BiH da novog rata neće biti, nakon što su spekulacije o mogućnostima novih oružanih sukoba u BiH aktualiziovne posljednjih mjeseci, nakon što je iz bh. entiteta Republika Srpska (RS) najavljeno neustavno vraćanje državnih nadležnosti.
Dodik je više puta najavljivao je da planira povlačenje saglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH.
Od kraja jula, predstavnici iz RS-a bojkotuju rad državnih institucija zbog Odluke o dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko), a kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.
