Sudija Mirsad Strika je donio odluku da razdvoji postupak drugooptuženog Lukića koji je bolestan, čemu se usporotivila odbrana. Strika je rekao da ima ovlaštenje da postupak razdvoji.
Dodikova odbrana je zatražila izuzeće sudje Strike i svih sedam sudija koji su učestvovali u postupku.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. septembra prošle godine optužilo Dodika i Lukića za krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH", za što je zakonom propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, kao i zabrana vršenja javnih dužnosti.
Ročišta su prethodno odgađana zbog Dodikovih ranije preuzetih obaveza, zahtjeva odbrane da za izuzećem postupajućih tužilaca, kao i zahtjeva da suđenje bude premješteno na sud u Banjaluci.
Dodikov advokat, Goran Bubić, potvrdio je 17. januara za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je drugooptuženi Lukić hospitaliziran zbog zdravstvenih problema, ali da je sudija Mirsad Strika tražio da Dodik i njegov advokat ipak dođu u sudnicu.
Detalji optužnice
Milorad Dodik je optužen je da je kao predsjednik entiteta RS potpisao ukaze o proglašenju važećim dva zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik Christian Schmidt, "iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika u BiH (OHR) obavezujuće".
Miloš Lukić je optužen da je, kao vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika RS, omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji.
Ti zakoni su propisivali da se na teritoriji ovog entiteta neće izvršavati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, niti u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR).
Ove zakone je u junu 2023. godine izglasala Skupština entiteta RS, u kojoj većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, 1. jula je poništio oba donesena zakona, dok je zakonodavna procedura još trajala.
Istog dana je Schmidt, koristeći svoje takozvane bonske ovlasti, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, i propisao da se službeno lice koje ne izvršava i ne poštuje odluke visokog predstavnika može kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina.
Izmjenom je propisana i kazna zabrane vršenje bilo koje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz budžeta.
Optužnicom je predloženo i da se Dodiku izrekne mjera sigurnosti zabrane obavljanja funkcije predsjednika i zabrana obavljanja bilo koje javne funkcije u skladu s odredbama Krivičnog zakona BiH ako konačna presuda bude osuđujuća.
Dodikova politika
Američka administracija je Dodika i više političkih zvaničnika u Republici Srpskoj sankcionisala zbog kontinuiranog napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Uz Dodika, na listi sankcionisanih su i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne Skupštine RS Nenad Stevandić, premijer RS-a Radovan Višković, te ministar pravde tog bh. entiteta Miloš Bukejlović.
"Ovi lideri direktno su odgovorni za poticanje na donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS-u, čime se opstruira i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma", saopšteno je tada iz Ministarstva financija SAD-a.
U jeku sudskog procesa, novu krivičnu prijavu protiv Dodika i saučesnika, podnio je 16. januara i Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini RS zbog organizacije obilježavanja neustavnog i nezakonitog dana entiteta RS-a 9. januara.
Radi se o datumu kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim za obilježavanje Dana RS.
Salkić je, uz krivičnu prijavu, najavio i podnošenje zahtjeva Tužilaštvu BiH da, zbog postojećeg procesa, od Suda BiH zatraži i određivanje pritvora za Dodika.
