Linkovi

Analize i istraživanja

Da li je Ukrajina kolateralna šteta političke borbe u SAD?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski

Ukrajina je u centru procesa opoziva predsjednika SAD Donalda Trumpa, pošto demokrate tvrde da je pritiskao ukrajinskog predsjednika da istraži poslovanje sina Džozefa Bajdena, Trumpovog političkog rivala. Ujedno, strahuje se da bi Ukrajina mogla da postane žrtva žestoke političke borbe u Vašingtonu.

Ukrajina je izdržala revoluciju i rat i součava se sa ekonomskim i egzistencijalnim prijetnjama. Zato je to što se našla u centru kontroverze sa američkim predsjednikom izazvalo šok i nevjericu među stanovnicima Kijeva.

“Iskreno rečeno, mislim da problem postoji između republikanaca i demokrata, to nije naš problem”, smatra Irina.

“Mislim da narod u Ukrajini zna da je sve ovo američki cirkus i ne treba na to da obraćamo pažnju”, ocenjuje Volodimir.

Predsjednik Donald Trump tvrdi da je njegov demokratski rival, bivši potpredsjednik Džo Bajden, izdejstvovao ostavku tadašnjeg ukrajinskog državnog tužioca Viktora Šokina da bi zaštitio svoju porodicu.

Bajden negira te optužbe.

Šokin je ranije istraživao navode o korupciji u energetskoj kompaniji “Burisma”, u čijem je odboru direktora bio i Bajdenov sin Hanter.

Šokinov tadašnji zamjenik je rekao za Glas Amerike da je njegov šef smijenjen jer nije bio efikasan.

“Siguran sam da je zahtjev SAD i međunarodne zajednice za smjenu Šokina bio logičan rezultat njegove korumpiranosti i, da kažem, nesposobnosti da se snađe u post-majdanskoj Ukrajini”, kaže bivši zamjenik ukrajinskog tužioca David Sakvarelidze.

Jasni dokazi te korupcije, kažu kritičari, povezani su sa događajima u januaru 2014, kada se vlada brutalno obračunala sa demonstrantima. Niko nije krivično gonjen zbog smrti najmanje stotinu demonstranata na Majdanu 2014. Za mnoge Ukrajince, to je simbol korupcije na najvišem nivou pravosudnog sistema.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izabran je u aprilu jer je obećao da će krivično goniti korumpirane zvaničnike.

Sada mora da izbjegne da bude uvučen u krizu u Americi, kaže bivši advokat Serhij Leščenko, nekadašnji član antikorupcijskog odbora u parlamentu.

“Rizično je da vas uvuku u konflikt, bilo republikanci bilo demokrate. Jedini način da umanjite štetu je da budete neutralni”.

Najveći strah je da Ukrajina postane kolateralna šteta u američkom političkom ratu.

Ljudi ovde misle i vjeruju da su SAD pouzdan saveznik. A onda deluje da Trump samo hoće da iskoristi ukrajinskog predsjednika da iskopa kompromitujuće informacije o Bajdenu. Onda to postaje standardna, ljigava politika”, ocjenjuje urednik Kijev posta Brajan Boner.

Predsjednik Trump odbacuje tvrdnje da je pritiskao Ukrajinu da istraži Bajdena.

Diplomatska kriza se dešava u momentu kada Ukrajina pokušava da pregovara sa Rusijom o okončanju sukoba u Donbasu na istoku zemlje. Mnogi Ukrajinci se osećaju iznevjereno, kaže analitičar Ilja Kusa.

“Čak kažu da SAD nisu zainteresovane za Donbas ili Krim, da nisu zainteresovane za ukrajinsku borbu protiv Rusije”

Politički rat u SAD pobudio je veliko interesovanje, ali i doveo u pitanje privrženost glavnog zapadnog saveznika Ukrajine - uprkos tome što se njeni vojnici i dalje bore i ginu u konfliktu sa Rusijom.

See all News Updates of the Day

Microsoft razotkrio nove hakerske napore Rusije

Arhiva - Mocrosoft prodavnica u predgrađu Bostona.

Američki tehnološki gigant Microsoft saopštio je da isti hakeri koje podržava Rusija, odgovorni za upad u korporativne računarske sisteme SolarWindsa 2020, nastavljaju da napadaju globalne tehnološke sisteme, ovog puta ciljajući na preprodavce usluga u cloudu.

Microsoft je saopštio da grupa, koju naziva Nobelium, koristi novu strategiju kako bi iskoristila direktan pristup koji preprodavci imaju IT sistemima svojih klijenata, nadajući se da će se "lakše lažno predstavljati kao pouzdani tehnološki partner organizacije kako bi dobili pristup svojim klijentima na nižem nivou".

Preprodavci su posrednici između proizvođača softvera i hardvera i eventualnih korisnika tehnoloških proizvoda.

U saopštenju od nedelje, Microsoft je saopštio da prati napade Nobelijuma od maja i da je uočio više od 140 kompanija na meti grupe, pri čemu se vjeruje da je čak 14 sistema kompanija kompromitovano.

"Ova nedavna aktivnost je još jedan pokazatelj da Rusija pokušava da dobije dugoročan, sistematski pristup raznim tačkama u tehnološkom lancu snabijdevanja i uspostavi mehanizam za nadgledanje – sada ili u budućnosti – ciljevima interesantnim za rusku vladu", napisao je Microsoft u blog postu.

"Na sreću, otkrili smo ovu kampanju u njenim ranim fazama i dijelimo ova saznanja kako bismo pomogli preprodavcima usluga u claudu, tehnološkim dobavljačima i njihovim klijentima, kako bi preduzeli blagovremene korake i osigurali da Nobelijum ne bude uspješniji", saopštila je kompanija.

Čarls Karmakal, viši potpredsjednik i glavni tehnološki zvaničnik u kompaniji za cyber bezbjednost Mandiant, rekao je da se ovaj napad razlikuje od napada na SolarWinds u kom je korišten zlonamjerni kod ubačen u legitimni softver, rekavši da to uključuje "iskorištavanje ukradenih identiteta" za pristup sistemima.

"Ovaj put napad veoma otežava organizacijama žrtava da otkriju da su kompromitovane i istraže akcije koje je preduzeo akter prijetnje", rekli su. "Ovo je posebno efikasno za aktera prijetnje iz dva razloga: prvo, pomjera početni upad sa krajnjih ciljeva, koji su u nekim situacijama organizacije sa zrelijom cyber odbranom, na manje tehnološke partnere sa manje zrelom cyber odbranom".

"I drugo, istraživanje ovih upada zahtijeva saradnju i dijeljenje informacija među više organizacija žrtava, što je izazovno zbog zabrinutosti za privatnost i organizacione osjetljivosti", rekao je Karmakal.

Na pitanje o napadu, prvi zamjenik sekretara za štampu Bijele kuće Karin Žan-Pjer rekla je u ponedjeljak da kompanije "mogu da spriječe ove pokušaje ako dobavljači usluga u cloudu primjenjuju osnovne prakse cyber bezbjednosti, uključujući multifaktorsku autentifikaciju".

"Uopšteno govoreći, federalna vlada agresivno koristi svoja ovlaštenja da zaštiti naciju od cyber prijetnji, uključujući pomoć privatnom sektoru da se odbrani kroz povećanu razmjenu obavještajnih podataka, inovativno partnerstvo u primjeni tehnologija cyber bezbjednosti, bilateralnu i multilateralnu diplomatiju i mjere o kojima ne govorimo javno iz razloga nacionalne bezbjednosti", rekla je ona novinarima u predsjedničkom avionu Air Force 1 na putu za Nju Džersi.

Tokom brifinga za štampu u Pentagonu, portparol Džon Kirbi rekao je da oni nemaju nikakva "posebna saznanja" o napadu i da Pentagon ne govori o svojim cyber operacijama.

Agencija za nacionalnu bezbjednost nije komentarisala ovo pitanje.

Microsoft je saopštio da je Nobelijus izveo 22.868 napada od jula, ali da je bio uspješan samo nekoliko puta. Većina napada usmjerena je na američke vladine agencije i tink tenkove (savjetodavne organizacije) u Sjedinjenim Državama, nakon čega su uslijedili napadi u Ukrajini, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim zemljama NATO.

Zvaničnik vlade SAD umanjio je značaj napada u izjavi za AP rekavši: "Opisane aktivnosti bile su nesofisticirano provaljivanje lozinke (putem nasumničnih pokušaja) i fišing ("pecanje", krađa identiteta), uobičajene operacije sa ciljem uspostavljanja nadzora za koje već znamo da ih svakog dana pokušava Rusija druge strane vlade".

Vašington je okrivio rusku spoljnu obavještajnu agenciju SVR za hakovanje SolarWindsa 2020, koji je kompromitovalo nekoliko federalnih agencija i ostao neprimjećen veći dio prošle godine. Rusija je negirala da je bilo šta loše učinila.

Džef Seldin je doprinio ovom izvještaju. Neke informacije za ovaj izvještaj potiču od AP-a i Reutersa.

"Facebook papers" - kompanija znala za propuste u moderaciji i eliminisanju govora mržnje

Palestinski novinar Hasan Slaje pokazuje svoju blokiranu Facebook stranicu u intervjuu u Gaza Sitiju, 18. oktobra 2021.

U Gazi i Siriji, novinari i aktivisti smatrali su da Facebook cenzuriše njihov govor, i obilježava obične statuse na arapskom kao teroristički sadržaj. U Indiji i Mjanmaru, političke grupe koriste Facebok da podstaknu nasilje.

A sve se to događa zato što kompanija ne uspijeva da reguliše sadržaje na svojoj platformi, pošto nema dovoljno moderatora koji govore lokalne jezike i razumiju kulturni kontekst.

Interna dokumenta kompanije koje je američkim vlastima dostavila bivša analitičarka podataka Frensis Haugen, koja je podigla uzbunu zabrinuta zbog prakse kompanije, pokazuju da su problemi sa moderacijom sadržaja na platformi - sistemski, kao i da je Facebook godinama znao koliko su ozbiljni ti problemi i nedostaci, a nije mnogo toga preduzeo.

Facebook platforme nisu uspjele da razviju rješenja, zasnovana na vještačkoj inteligenciji, za prepoznavanje štetnog sadržaja na različitim jezicima. Zbog toga, teroristički sadržaji i jezik mržnje cvjetaju u nekim od najnestabilnijih regija svijeta, dok u drugim dijelovima dolazi do suviše strogog regulisanja svakodnevnog govora.

Ova priča, kao i druge objavljene u ponedeljak, zasnovane su na podacima koje je uzbunjivačica Frensis Haugen otkrila Komisiji za hartije od vrijednosti, a koje je njen pravni tim, u redigovanoj verziji, takođe predao Kongresu. Do redigovane verzije predate Kongresu došao je i konzorcijum od 17 medijskih organizacija, među kojima je AP. Novinari iz malih i velikih redakcija su zajedno radili da dobiju pristup hiljadama stranica internih dokumenata do kojih je došla Haugen, koji se sada nazivaju "Facebook papers". Odvojeni konzorcijum evropskih medija je imao pristup istim dokumentima, a članovi obje grupe počeli su da objavljuju sadržaj na osnovu svoje analize materijala 25. oktobra. Taj datum su odredile partnerske medijske kuće kako bi svi u konzorcijumu imali priliku da u potpunosti analiziraju dokumenta a Facebook predstavnici za odnose s javnošću imali vremena da odgovore na pitanja.

U dokumentima se navodi da je Facebook stavio profit iznad bezbjednosti, i sopstvena istraživanja sakrivao od investitora i javnosti, prenosi AP. Neka od saznanja iz dosijea dostavljenih Kongresu su već objavljena, kao što je priča o unutrašnjim previranjima u kompaniji poslije upada u Kapitol 6. januara, a biće objavljena i druga dokumenta.

U odgovoru AP-u, Facebook portparol je naveo da je u protekle dvije godine, kompanija ulagala u regrutovanje većeg broja zaposlenih sa znanjem lokalnih dijalekata i ekspertizom iz domaćih tema, kako bi pojačala svoje kapacitete globalne analize sadržaja. Kada je riječ o moderaciji sadržaja na arapskom jeziku, kompanija je navela da "na tome ostaje još mnogo posla."

Međutim, dokumenta pokazuju da problemi nisu ograničeni samo na arapski jezik. U Mjanmaru, gdje su dezinformacije koje su se širile na Facebooku više puta dovođene u vezu sa etničkim nasiljem, interni izvještaji kompanije pokazuju da nije zaustavila širenje jezika mržnje protiv manjinskih Rohinja muslimana.

Dokumenta, takođe, pokazuju da u Indiji, moderatori nikada nisu označili govor mržnje protiv muslimana koji je iznosila desničarska Hindu nacionalistička grupa premijera Narednre Modija, zato što Facebook nije imao dovoljno moderatora i automatizovanih filtera sa znanjem hindija i bengalskog jezika.

Fejsbuk stranica nacionalističke hindu volonterske organizacije RSS. Interna dokumenta pokazuju da Fejsbuk nije na ispravan način moderirao i sprečavao govor mržnje u Indiji.
Fejsbuk stranica nacionalističke hindu volonterske organizacije RSS. Interna dokumenta pokazuju da Fejsbuk nije na ispravan način moderirao i sprečavao govor mržnje u Indiji.

Arapski, treći najčešće korišćeni jezik na Facebooku, predstavlja specijalni izazov za moderatore, kao i automatizovane sisteme kompanije, koji imaju probleme da razumiju govorne dijalekte karakteristične za svaku zemlju i region, i rječnik obojen različitim istorijskim uticajima i kulturološkim kontekstima.Platforma je stekla veliki broj novih članova u regionu tokom Arapskog proljeća 2011, ali se njen ugled foruma za slobodno izražavanje u regionu punom autokratskih vlada u međuvremenu promijenio.

Desetinama palestinskih novinara su obrisani nalozi. Arhive o građanskom ratu u Siriji su nestale. Tokom 11-dnevnog rata u Gazi prošlog maja, Facebook aplikacija Instagram je na kratko zabranila hashtag #AlAqsa, koji je označavao džamiju u Starom gradu u Jerusalimu - mjesto u centru nastalog sukoba. Kompanija sa kasnije izvinila, navodeći da je islamsko sveto mjesto "pomiješala" sa jednom terorističkom grupom.

Kritike, satira pa čak i obično pominjanje grupa sa Facebookove liste "opasnih pojedinaca i organizacija", koja je formirana na osnovu liste američke vlade - smatraju se osnovom za uklanjanje tih sadržaja.

"Na neispravan način smo promovisali anti-terorističke sadržaje na arapskom", navodi se u jednom dokumentu, u kome se konstatuje da "sistem ograničava korisnike u učešću u političkom govoru, i sputava njihovo pravo na slobodu izražavanja."

Na "crnoj listi" Facebooka se nalazi vladajuća partija u Gazi Hamas, kao i Hezbolah, militantna grupa koja ima svoje poslanike u parlamentu Libana, kao i mnoge druge grupe koje predstavljaju velike grupacije ljudi i teritorije širom Bliskog istoka.

ARHIVA - Logo kompanije Fejsbuk.
ARHIVA - Logo kompanije Fejsbuk.

Jezički propusti i predrasude doveli su do masovne percepcije da su Facebookovi analitičari skloni da donose odluke koje idu u prilog vlada, a protiv manjinskih grupa.

Izraelske bezbjednosne agencije i aktivsiti takođe prate sadržaje na Facebooku i "bombarduju" kompaniju hiljadama zahtjeva da se uklone palestinski nalozi i statusi, dok pokušavaju da suzbiju podsticanje nasilja. "Oni potpuno preplave i savladaju naš sistem", kaže Ašraf Zejtun, bivši šef politike za Bliski istok i region Sjeverne Afrike, koji je napustio kompaniju 2017.

Sirijski novinari i aktivisti koji izvještavaju o opoziciji u zemlji takođe se žale na cenzuru, a elektronske armije koje podržavaju predsjednika Bašara al Asada agressivno prijavljuju statuse disidenata i traže da budu uklonjeni.

Za to vrijeme, u Afganistanu, Facebook nema banku termina sa uvredama i govorom mržnje, tako da ne može da napravi automatske filtere koji bi spriječili najteže prekršaje. Na Filipinima, Facebookova dokumenta pokazuju da inženjeri softvera imaju problem da otkriju prijave radnika u domaćinstvima koje zloupotrebljavaju i zlostavljaju njihovi poslodavci, zato što kompanija ne može da označava riječi na tagalogu, glavnom jeziku na Filipinima.

Na Bliskom istoku, Facebook se pretjerano oslanja na filtere vještačke inteligencije koji prave greške. Moderatori, koji obično nisu eksperti za jezik i povjeren im je pretežak zadatak, a povremeno se oslanjaju na Googleov softver za prevođenje, često pasivno odgovaraju na zahtjeve za uklanjanje uvrjedljivih sadržaja umjesto da proaktivno obavljaju analizu sadržaja.

Moderatori u 77% slučajeva označavaju neuvrjedljive sadržaje na arapskom jeziku kao terorističke, navodi se u jednom izvještaju. Iako su dokumenta koja je predala Haugen iz perioda prije ovogodišnjeg rata u Gazi, epizode iz tog krvavog sukoba pokazuju da je malo toga učinjeno da se odgovori na probleme.

Aktivisti u Gazi i Zapadnoj obali izgubili su mogućnost da strimuju uživo. Cijele arhive o konfliktu su nestale sa Facebook feeda, koji je primalni portal za informisanje. Influenseri koji su navikli na desetine hiljada lajkova za svoje postove vidjeli su da im uticaj drastično opada kada bi napisali status o Palestincima, pokazuju izvještaji koje američki mediji nazivaju "Facebook papirima."

SAD: Nedovoljne zalihe krvi

SAD: Nedovoljne zalihe krvi
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:23 0:00

SAD: Poremećaj opskrbe kineskim robama

SAD: Poremećaj opskrbe kineskim robama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:36 0:00

Afganistanske liderke u UN-u: Ne pričajte o nama, već pustite da mi same pričamo

Afganistanske liderke u UN-u: Ne pričajte o nama, već pustite da mi same pričamo
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG