Linkovi

Teme

Da li je Ukrajina kolateralna šteta političke borbe u SAD?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski

Ukrajina je u centru procesa opoziva predsjednika SAD Donalda Trumpa, pošto demokrate tvrde da je pritiskao ukrajinskog predsjednika da istraži poslovanje sina Džozefa Bajdena, Trumpovog političkog rivala. Ujedno, strahuje se da bi Ukrajina mogla da postane žrtva žestoke političke borbe u Vašingtonu.

Ukrajina je izdržala revoluciju i rat i součava se sa ekonomskim i egzistencijalnim prijetnjama. Zato je to što se našla u centru kontroverze sa američkim predsjednikom izazvalo šok i nevjericu među stanovnicima Kijeva.

“Iskreno rečeno, mislim da problem postoji između republikanaca i demokrata, to nije naš problem”, smatra Irina.

“Mislim da narod u Ukrajini zna da je sve ovo američki cirkus i ne treba na to da obraćamo pažnju”, ocenjuje Volodimir.

Predsjednik Donald Trump tvrdi da je njegov demokratski rival, bivši potpredsjednik Džo Bajden, izdejstvovao ostavku tadašnjeg ukrajinskog državnog tužioca Viktora Šokina da bi zaštitio svoju porodicu.

Bajden negira te optužbe.

Šokin je ranije istraživao navode o korupciji u energetskoj kompaniji “Burisma”, u čijem je odboru direktora bio i Bajdenov sin Hanter.

Šokinov tadašnji zamjenik je rekao za Glas Amerike da je njegov šef smijenjen jer nije bio efikasan.

“Siguran sam da je zahtjev SAD i međunarodne zajednice za smjenu Šokina bio logičan rezultat njegove korumpiranosti i, da kažem, nesposobnosti da se snađe u post-majdanskoj Ukrajini”, kaže bivši zamjenik ukrajinskog tužioca David Sakvarelidze.

Jasni dokazi te korupcije, kažu kritičari, povezani su sa događajima u januaru 2014, kada se vlada brutalno obračunala sa demonstrantima. Niko nije krivično gonjen zbog smrti najmanje stotinu demonstranata na Majdanu 2014. Za mnoge Ukrajince, to je simbol korupcije na najvišem nivou pravosudnog sistema.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izabran je u aprilu jer je obećao da će krivično goniti korumpirane zvaničnike.

Sada mora da izbjegne da bude uvučen u krizu u Americi, kaže bivši advokat Serhij Leščenko, nekadašnji član antikorupcijskog odbora u parlamentu.

“Rizično je da vas uvuku u konflikt, bilo republikanci bilo demokrate. Jedini način da umanjite štetu je da budete neutralni”.

Najveći strah je da Ukrajina postane kolateralna šteta u američkom političkom ratu.

Ljudi ovde misle i vjeruju da su SAD pouzdan saveznik. A onda deluje da Trump samo hoće da iskoristi ukrajinskog predsjednika da iskopa kompromitujuće informacije o Bajdenu. Onda to postaje standardna, ljigava politika”, ocjenjuje urednik Kijev posta Brajan Boner.

Predsjednik Trump odbacuje tvrdnje da je pritiskao Ukrajinu da istraži Bajdena.

Diplomatska kriza se dešava u momentu kada Ukrajina pokušava da pregovara sa Rusijom o okončanju sukoba u Donbasu na istoku zemlje. Mnogi Ukrajinci se osećaju iznevjereno, kaže analitičar Ilja Kusa.

“Čak kažu da SAD nisu zainteresovane za Donbas ili Krim, da nisu zainteresovane za ukrajinsku borbu protiv Rusije”

Politički rat u SAD pobudio je veliko interesovanje, ali i doveo u pitanje privrženost glavnog zapadnog saveznika Ukrajine - uprkos tome što se njeni vojnici i dalje bore i ginu u konfliktu sa Rusijom.

See all News Updates of the Day

SAD: Glad i u bogatim predgrađima

Ni bogata predgrađa u Americi nisu imuna na pandemiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:36 0:00

Besplatni obroci za građane, osim u centru američke prijestonice Washingtonu u kojoj prema zvaničnoj statistici živi više od 22.000 beskućnika, dijele se i u područjima u kojima doskoro za to nije bilo potrebe.

Kriza, ponajviše izazvana pandemijom koronavirusa, uzdrmala je i zajednice poput gradića Betezde - koja važi za ekonomski razvijenije i skuplje američko predgrađe.

Dvije stotine paketa hrane za nedjeljne porodične potrebe podijeli se svakog petka građanima kojima su obroci najpotrebniji. Riječ je o humanitarnoj akciji čitave zajednice čiji su organizatori nevladina organizacija, lokalna crkva, privredna komora, a kao ispomoć angažovani su vatrogasci i policija.

Redovi se stvaraju mnogo prije zvaničnog početka podjele besplatnih obroka, bilo da je riječ o pešacima, ili pak, građanima koji do parkinga vatrogasne stanice pristižu svojim vozilima.

Kriza, ponajviše izazvana pandemijom koronavirusa, uzdrmala je i zajednice poput gradića Betezde
Kriza, ponajviše izazvana pandemijom koronavirusa, uzdrmala je i zajednice poput gradića Betezde

Došao sam jer sam izgubio posao. A kada nemate posao – teško je nabaviti hranu. Najveći problem je u tome što se ne zna koliko dugo bi kriza mogla trajati", rekao nam je jedan od mještana gradića Betezda koji je po donaciju u hrani došao vozilom.

Iza njega pristaje mještanka u automobilu sa svojom majkom. Gubitak radnog mjesta je kod nje prouzrokovao ozbiljnu besparicu.

Teško mi je da odem u nabavku namirnica jer sam trenutno nezaposlena. Potrebna mi je pomoć i zbog toga sam ovde", kaže nam stanovnica vašingtonskog predgrađa.

Jedna od majki iz kolone vozila požalila se da ima poteškoća da, kako ukazuje, prehrani svoju djecu.

Sjedinjene Države – zemlja su koja se zdravstveno i ekonomski našla na žestokom udaru pandemije koronavirusa. Brojke, koje nedeljno objavljuje Sekretarijat za rad, ukazuju da su razmjere krize premašile vremije globalne recesije sa kraja dvijehiljaditih godina.

Kolona vozila čeka na preuzimanje besplatnih obroka
Kolona vozila čeka na preuzimanje besplatnih obroka

Uprkos blagom ekonomskom oporavku poslednjih mjeseci – više stotina hiljada građana i dalje se nedjeljno prijavljuje za pomoć nezaposlenima.

Ispaštaju sve zajednice i društva, pa i merilendska Betezda, koja važi za jedan od ekonomski razvijenijih i skupljih predgrađa iliti gradića u Americi. Troškovi života u njoj bili su za oko 45 procenata veći u poređenju sa američkim prosjekom – dok je prosjek godišnje zarade približno jedan i po puta veći od prosječnog iznosa jednogodišnje plate u Sjedinjenim Državama.

Međutim, stvari su od marta počele da se pogoršavaju.

Cijene su znatno u porastu i jednostavno nema dovoljno novca za nabavku svih potrebnih namirnica“, kaže nam Aida Semedej - kojoj nije bilo teško da strpljivo sačeka svoj red do slobodnog volontera.

Dobila sam pahuljice, supu, pasulj, pirinač, pileće meso, špagete. Ima tu mnogo toga“, kaže nam osamdeset dvogodišnja penzionerka.

Cene su znatno u porastu i jednostavno nema dovoljno novca za nabavku svih potrebnih namirnica: Aida Semedej
Cene su znatno u porastu i jednostavno nema dovoljno novca za nabavku svih potrebnih namirnica: Aida Semedej

Lokalna crkva Svetog Džona nedjeljno dobija prijave građana koji procjenjuju da im je pomoć u hrani potrebna. Nakon toga pravi se selekcija prema prioritetima i pozivaju građani na raspodjelu besplatnih obroka koju organizuju sa nevladinom organizacijom „Nourish now“ ili „Nahrani se sada“ – specijalizovanom bankom hrane.

Ovo činimo jer smo shvatili da glad postoji i u našem kraju. Svaki paket je nedjeljna porodična zaliha hrane. Ovo je program koji bi se mogao označiti kao hrana sa dostojanstvom – osim obroka želimo da iskažemo toplinu i brigu zajednice. Do sada smo uvek ostajali bez hrane poslije jednog sata dijeljenja. Svake nedjelje primorani smo da odbijemo sedamdesetak porodica jer su potrebe velike. Što nas je zaista iznenadilo“, kaže nam En Dersi sveštenica i đakon crkve Sveti Džon, i jedna od volonterki devete uzastopne podjele besplatnih obroka.

To, kako ukazuje naša sagovornica na primjeru jedne male zajednice, prikazuje razmjere krize u celom svijetu.

U Okrugu smo prije pandemije imali 65.000 kojima je bila potrebna pomoć u hrani. Sada ih je 95.000. I taj broj je u porastu – što je veliki problem“, podvlači En Dersi.

Svake nedelje primorani smo da odbijemo sedamdesetak porodica jer su potrebe velike: En Dersi
Svake nedelje primorani smo da odbijemo sedamdesetak porodica jer su potrebe velike: En Dersi

Građani koji se opredijele da potraže pomoć – ulaze u polje oslobođeno predrasuda i kritizerstva.

Volonterima često govorim da bi ovo trebalo da bude zona bez osuda jer se ponekad dogodi da neko po pomoć priđe vozilom koje je bolje i ljepše od onih koja mi vozimo. Govorim im to jer smo svi zajedno u istoj situaciji. Ljudi su izgubili poslove i dotadašnju vodilju kroz život. Biti gladan je nešto što je univerzalno – što važi za sve“, podvlači Džon Ros, paroh crkve Sveti Džon.

Na tom tragu je i osvrt jedne od naših sagovornica Aide Semedej koja se nije libila da potraži pomoć.

Penzionerka sam i nisam više sposobna da radim. Tako da mi pružena pomoć mnogo znači – odlična je“, podvlači jedna od naših sagovornica Aida Semedej.

Kako, međutim, poboljšati trenutnu situaciju – koja prevashodno zavisi od poteškoće za koju još nije nađeno sistemsko rješenje za COVID19?

Bilo bi zaista potrebno da preispitamo načine funkcionisanja nekih od uspostavljenih sistema – koji se ne odnose samo na nemogućnost nabavke hrane. Odnosi se to na obezbjeđivanje koncepta pravičnosti, rasne jednakosti, smanjivanja podjela i razlika među građanima, prava na stanovanje. Sve je to međusobno povezano. To su pitanja kojima treba da se bavimo kao zajednica. Znamo da je ljudima stalo, želimo da ih povežemo, kako bismo zajedno nešto preduzeli“, zaključuje paroh Džon Ros.

Znamo da je ljudima stalo, želimo da ih povežemo, kako bismo zajedno nešto preduzeli: Džon Ros
Znamo da je ljudima stalo, želimo da ih povežemo, kako bismo zajedno nešto preduzeli: Džon Ros

Novih dvije stotine obroka stići će i sljedećeg petka do građana Betezde kojima su najpotrebniji, u vremenu kojem je jedina konstanta, neizvjesnost.

Američki senatori uveli rezoluciju u kojoj se navodi da Kina provodi genocid nad Ujgurima

Dvostranačka skupina američkih senatora uvela je rezoluciju kojim se navodi da Kina provodi genocid nad Ujgurima i drugim uglavnom muslimanskim etničkim skupinama u sjeverozapadnoj regiji Sinđijang (Xinjiang).

Rezolucijom se Kina smatra odgovornom prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine, rekao je senator Jeff Merkley (demokrat iz Oregona, prim. red.) u priopćenju za javnost 27. listopada.

"Kineski napad na Ujgure i druge muslimanske manjinske skupine - eskalacija nadzora, zatvaranje, mučenje i prisilni 'kampovi za preodgoj' - čisti je i jednostavan genocid", rekao je Merkley. "Amerika ne može šutjeti."

Rezoluciju su uveli Merkley sa senatorima Johnom Cornynom (republikanac iz Teksasa), Robertom Menendezom (demokrat iz New Jerseyja), Jamesom Rischom (republikanac iz Idaha), Marcom Rubioom (republikanac s Floride) i Benom Cardinom (demokrat iz Marylanda).

Rezolucija se pridružuje drugima koje su uvedene u američkom Senatu zbog postupanja s Ujgurima, uključujući onu koja treba zaustaviti ulazak robe stvorene prisilnim radom na američko tržište.

A group of Uyghurs who succeeded in escaping at the time of the communist Chinese invasion and who took refuge in Kashmir, India. (Summer, 1950)
A group of Uyghurs who succeeded in escaping at the time of the communist Chinese invasion and who took refuge in Kashmir, India. (Summer, 1950)

Nova rezolucija, kojom bi se također započeo postupak koordinacije međunarodnog odgovora za zaustavljanje zlostavljanja Ujgura, vjerojatno neće biti odmah pokrenuta, jer Senat ne zasjeda do predsjedničkih izbora sljedećeg tjedna.

U tekstu Rezolucije ističe se da kineska kampanja protiv Ujgura, etničkih Kazahstanaca, Kirgiza i pripadnika drugih muslimanskih manjinskih skupina u Ujgurskoj autonomnoj regiji Sinđjiang, "predstavlja genocid".

Cornyn je u izjavi rekao da kineska vlada predugo provodi "gnusnu kampanju genocida nad milijunima Ujgura i ostalih turskih muslimana".

Dodao je da Rezolucija "priznaje te zločine onakvima kakvi jesu i prvi je korak ka tome da Kina bude odgovorna za njezina monstruozna djela".

Ethnic Uyghurs play a horseback game called 'oghlak tartish' outside the city of Korla, in China's Xinjiang Uyghur Autonomous Region, on March 21, 2011.
Ethnic Uyghurs play a horseback game called 'oghlak tartish' outside the city of Korla, in China's Xinjiang Uyghur Autonomous Region, on March 21, 2011.

Peking je optužen da je više od milijun Ujgura i pripadnika drugih uglavnom muslimanskih etničkih skupina smjestio u internacijske logore i zatvore, u kojima su od početka 2017. fizički zlostavljani, podvrgavani ideološkoj disciplini i prisiljeni da se odreknu svoje vjere i jezika.

Kina kaže da su kampovi zapravo centri za odgoj i obrazovanje koji su potrebni za borbu protiv terorizma i ekstremizma.

Sjedinjene Države su u srpnju uvele sankcije kineskoj vladi, sadašnjim ili bivšim dužnosnicima Komunističke partije zbog njihove navodne umiješanosti u "ozbiljne povrede prava" nad Ujgurima, ali su zaustavljene ubrzo nakon proglašenja čina genocida.

Američki ministar financija Steven Mnuchin je tada obećao da će iskoristiti "punu širinu" američkih financijskih ovlasti kako bi prekršitelje ljudskih prava smatrao odgovornima u Sinđijangu.

Američki državni tajnik Mike Pompeo u intervjuu 27. listopada rekao je da ga postupci Kine "podsjećaju na ono što se dogodilo 1930-ih u Njemačkoj".

A demonstrator wearing a mask painted with the colours of the flag of East Turkestan and a hand bearing the colours of the Chinese flag attends a protest of supporters of the mostly Muslim Uighur minority and Turkish nationalists to denounce China's treat
A demonstrator wearing a mask painted with the colours of the flag of East Turkestan and a hand bearing the colours of the Chinese flag attends a protest of supporters of the mostly Muslim Uighur minority and Turkish nationalists to denounce China's treat

Kampanja demokratskog predsjedničkog kandidata Joea Bidena okarakretizirala je kinesku akciju nad Ujgurima genocidom i obećala da će dobiti oštriji odgovor od administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Konvencija UN-a o genocidu, izrađena nakon holokausta, obvezuje države da spriječe i kazne "odvratnu pošast".

Njome se definira genocid koji uključuje radnje poput ubijanja, kao i sprječavanje rađanja "s namjerom da se u cijelosti ili djelomično uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina".

U istraživanju objavljenom 29. lipnja, koje je provela kineska stručnjakinja Adriana Zenza, navodi se da Kina prisiljava žene na sterilizaciju ili upotrebu kontracepcijskih sredstava u pokušaju da ograniči populaciju Ujgura.

Okobarska iznenađenja: Trumpova kampanja bavi se Bidenovim sinom

Okobarska iznenađenja: Trumpova kampanja bavi se Bidenovim sinom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

Sve više demokrata u republikanskom Teksasu - "crvena" država postaje "ljubičasta"

Stanovnici Teksasa čekaju u redu na ranom glasanju u Hjustonu, 13. oktobra 2020.

Teksas, druga po veličini američka država, bila je svojevremeno republikansko uporište, ali se to sada mijenja. 

U ruralnom mjestu Kejms u Teksasu rančeri i farmeri startuju traktore koje će voziti u karavanu u znak podrške Donaldu Traupu. Trejsi Džendruš, uzgajivač pamuka, vozi svoj stari traktor.

“Ovo je stari model vjerovatno iz 1978. ili 1980-te. Četrdeset godina star, ali još uvijek sjajno ide”, kaže za Glas Amerike.

Džendrušev pradeda se preselio u SAD iz Poljske. Njegova porodica se od tada bavi poljoprivredom. Uvijek je imao svoj biznis, baš kao Trump.

“Trump je nezavisni biznismen. Nije političar. I svidja mi se to što radi”, dodaje Džendruš.

Parada u znak proslave 4. jula na ulicama Galvestona u Teksasu ove godine je bila skromna zbog pandemije koronavirusa.
Parada u znak proslave 4. jula na ulicama Galvestona u Teksasu ove godine je bila skromna zbog pandemije koronavirusa.

Više od 380 kilometara južno na granici Teksasa sa Meksikom u gradu Braunsvilu, demokrate su za Joe Bidena. Dejvid Betankur, čiji baka i deda su Hispanci, kaže da ne odobrava način na koji Trump upravlja zemljom.

“Donald Trump je jednostavno egocentrična ličnost. To je očigledno i mislim da smo svi, na neki način, siti toga."

Obue stranke u predsuedničkoj trci su visoko mobilisane u državi koja je bila model republikanskog konzervativizma. Teksas je posljednji put podržao demokratskog predsjedničkog kandidata 1976. godine. Međutim, dinamika se mijenja u drugoj po veličini državi u zemlji, kaže profesor političkih nauka na Univerzitetu Teksasa Džim Henson

“Ove godine zapravo postoji vjerovatnoća da Biden pobijedi malim brojem glasova”, kaže Henson.

U američkoj politici crvena boja vezuje se za Republikansku partiju a plava za demokrate. Teksas je duboko podijeljen izmedju republikanskih, "crvenih" ruralnih regiona i demokratskih, odnosno "plavih" urbanih oblasti. Ali most medju njima, odnosno predgradja, mijenjaju teksašku politiku. Zajednice van urbanih centara su bile republikanska uporišta, ali one sada postaju "ljubičaste" zbog gotovo decenije rapidnog rasta populacije, ekonomskog razvoja i migracije.

“Pristižu ljudi iz Kalifornije i drugih dijelova Teksasa, iz gradova koji su blizu tih predgrađa. Oni su se preselili u potrazi za boljim školama i jeftinijim stambenim prostorom i veliki broj njih se izgleda naselio u tim izbornim okruzima i promijenio ih.”

Manjine poput Afroamerikanaca, Hispanaca i Azijata čine veliki broj stanovnika u brojnim predgradima, što vodi mješavini političkih uvjerenja. Pored glasova u predgrađima, glasovi Hispanaca su još jedan faktor. Većina njih se smatra demokratama, ali u nekim slučajevima republikanski kandidati u Teksasu su dobili više od 40 odsto njihovih glasova. Odziv hispanskih briača posebno u pograničnim gradovima je izazov za demokrate, jer bi oni mogli da izmijene ishod izbora.

Guverner Teksasa Greg Ebot ograničio je teksaške okruge na na jednu lokaciju za ostavljanje koverata sa glasačkim listićima.
Guverner Teksasa Greg Ebot ograničio je teksaške okruge na na jednu lokaciju za ostavljanje koverata sa glasačkim listićima.

“Ako Amerikanci meksičkog porijekla i ljudi koji žive duž granice mogu da se pokrenu da izađu da glasaju, to će imati ogroman uticaj na ishod izbora", kaže Džered Hokima, predsjednik Demokratskae partije u okrugu Kameron.

Medjutim, republikanci koji učestvuju u paradi traktora u znak podrške Trumpu ne vjeruju da će Teksas postati demokratska država.

Ne mislim da će Teksas ikada postati demokratska ili plava država, ali ljubičasta možda.”

Prosjek anketa ukazuje da su Trump i Biden u tijesnoj trci u Teksasu. Henson navodi da i republikanci i demokrate čine sve da mobilišu ljude da glasaju, u nadi da će to preokrenuti stvari u njihovu korist.

Kampanja u SAD: Ko je"podigao bijelu zastavu"

Predsjednik Donald Trump na predizbornom mitingu u Alentaunu u Pensilvaniji, 26. oktobra 2020.

Predsednik Donald Trump kaže da nije odustao u borbi protiv koronavirusa, odbacujući kritike svog demokratskog rivala Joe Bidena da je njegova administracija "podigla bijelu zastavu poraza."

Razgovarajući sa novinarima na pisti aerodroma u Alentaunu, prije prvog od tri mitinga koja je u ponedjeljak držao u važnoj državi Pensilvaniji, Trump je izjavio da "Biden maše bijelom zastavicom pred životom. Taj čovjek ne izlazl iz podruma".

Demokratski kandidat Džo Bajden na predizbornom mitingu u Bristolu u Pensilvaniji, u subotu 24. oktobra 2020.
Demokratski kandidat Džo Bajden na predizbornom mitingu u Bristolu u Pensilvaniji, u subotu 24. oktobra 2020.

Biden je u subotu održao dva predizborna skupa u Pensilvaniji, čiji su učesnici sjedili u svojim automobilima, pridržavajući se strogih restrikcija o socijalnoj distanci, ali ne vodi kampanju u ponedeljak.

Šef osoblja Bijele kuće Mark Medouz izjavio je u emisiji "Stanje unije" na CNN-u u nedelju da SAD "neće kontrolisati" pandemiju koronavirusa, braneći odluku Trumpove administracije i izbornog štaba da drže masovne predizborne mitinge na kojima veći dio publike ne nosi maske, kao i druge skupove, uprkos rastu broja slučajeva COVID19.

Medouz je dodao: "Kontrolišemo činjenicu da radimo na vakcinama, lijekovima i drugim načinima ublažavanja, jer je to zarazni virus - baš kao grip."

ARHIVA - Šef osoblja Bele kuće Mark Medouz razgovara sa novinarima u Vašingtonu 2. oktobra 2020.
ARHIVA - Šef osoblja Bele kuće Mark Medouz razgovara sa novinarima u Vašingtonu 2. oktobra 2020.

“To nije bio lapsus Medouza, to je bilo otvoreno priznanje nečega što je očigledno bila strategija predsjednika Trumpa od početka krize: da maše bijelom zastavicom poraza i nada se da će, ako ga ignoriše, virus jednostavno nestati. Nije, i neće", saopštio je u nedelju Biden.

On neće odustati dok svi Amerikanci ne budu bezbjedni i dok ne porazimo ovaj virus", pojasnio je svoj komentar Medouz reporterima u Bijeloj kući, navodeći da njegov komentar od prethodnog dana ne treba da se izvlači iz konteksta. Dodao je da će lijekovi za tretman Kovida, i na kraju vakcina, biti efikasni.

Pet najbližih saradnika američkog potpredsednika Majka Pensa, među kojima je i njegov šef kabineta Mark Šort, testirani su pozitivni na COVID19 proteklih dana.

Uprkos tome što je bio u bliskom kontaktu sa Šortom i drugim zaraženim saradnicima, potpredsjednik Pens je izjavio da planira da nastavi sa svojim rasporedom, uz ocjenu da je njegov rad "od esencijalnog značaja."

Pens se uputio u Minesotu gdje je održao kratki skup, a u utorak drži mitinge u Sjevernoj i Južnoj Karolini. Jedan Pensov saradnik kaže da više ne planira da predsjedava pretresom u Senatu na kome će biti potvrđena nominacija sudije Ejmi Koni Beret u ponedeljak uveče, "osim ukoliko njegov glas ne bude neophodan."

Demokratski lideri u Senatu, u pismu Pensu, naveli su da bi njegovo prisustvo bilo "jasno kršenje smjernica Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, kao i kršenje svih pravila pristojnosti i uviđavnosti prema drugima."

U SAD prijavljeno je više slučajeva COVID19 nego u bilo kojoj zemlji - više od 8,6 miliona, sa 225.000 smrtnih slučajeva, prema evidenciji Univerziteta Džons Hopkins.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG