Linkovi

Top priča

Glavni tužitelj Serge Brammertz nakon presude Mladiću: Vrijeme je za istinu, presuda je konačna

Brammertz: Presuda Mladiću - trenuci za koje radimo
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:49 0:00

Brammertz: Presuda Mladiću - trenuci za koje radimo

Reakcije na odluku Međunarodnog rezidualnog mehanizma o doživotnoj kazni za Ratka Mladića su stizale ovih dana sa svih strana. Za glavnog tužioca Serge Brammertza ovo je bio dan koji je opravdao godine rada Haškog Tribunala.

"Osjećaj je, kako možete zamisliti bio nevjerovatan. Majke Srebrenice i mnoge druge žrtve su bile u Hagu, I oni su bili prvi sa kojima sam se sastao, bukvalno dvije minute nakon izricanja presude. I upravo su to trenutci za koje moj tim i ja radimo i trazimo ratne zločince i izvodimo ih pred lice pravde. To naravno ne moze vratiti žrtve njihovim obiteljima, ali im barem daje osjećaj pravde i jedan snažan osjecaj satisfakcije.", rekao je u za Glas Amerike tužilac Brammertz.

Njegova poruka nakon presude Ratku Mladiću kojom je osuđen na doživotni zatvor, je bila jasna i snažna - Vrijeme je za istinu, odluka je konačna i mora se prihvatiti, lideri je moraju prihvatiti.

Međutim predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik bezuspješno je pokušao zaustaviti izlaganje stalnog predstavnika Bosne i Hercegovine na sastanku Vijeća sigurnosti. Brammertz smatra da ovakve ispade treba zaustaviti.

"Prvo, rekao sam ono što zaista i mislim i u šta vjerujem. Ovaj Tribunal je osnovalo Vijeće sigurnosti da bi se uspostvila odgovornost za zločine koji su počinjeni u bivšoj Jugoslaviji.

169 osoba je bilo krivično gonjeno, zločinci su bili sa svih zaraćenih strana. Znamo da je broj srpskih zločinaca najveći. Medjutim, mi ističemo, iako nije isti broj zločina počinjen na svim stranama, sve zaraćene strane su počinile zločine.  
Serge Brammertz

General Mladić, kao i Radovan Karadžić, zajedno sa Miloševićem su igrali apsolutno glavne uloge i bili su konzistentno viđeni tokom cijelog konflikta. Mi smo sva ta videa ponovo prikazivali.

Snimak generala Mladića koji djeci dijeli čokolade, koji zatvorenicima kaže da se nista ne brinu, samo par dana prije nego što su pod njegovim naređenjjem njih na hiljade brutalno pogubljeni.

I kad sam rekao da svi moraju prihvatiti istinu, govorio sam o istini koja je jako dobro dokumentovana, sa mnogo mnogo dokaza.

Sudsko tijelo je prvobitno jednoglasno osudilo Mladica, a u žalidbenom pocesu je velika većina sudaca potvrdila tu odluku. Ovo je konačna sudska odluka koja jasno kaže da on nije ratni heroj, nego ratni zločinac jer je odgovoran za masovna ubistva.

Ono što ovim poručujemo je da odgovrni političari svih zemalja članica Ujedinjenih nacija moraju prihvatiti konačnu presudu suda Ujedinjenih nacija", govori glavni haški tužitelj, ali potom dodaje:

"Naravno, ja nisam naivan, ja sam vidio da se u posljednjih nekoliko godina situacija pogoršava, da se ratni zločinci glorifikuju svakodnevno, da se negiranje genocida ne dešava samo u Republici Srpskoj, nego i u Srbiji, i u Crnoj Gori, i vjerovatno i na drugim mjestima.

Vidjeli smo nedavno ministra pravde u Crnoj Gori koji kaže da genocida nije bilo u Srebrenici. Ako imate Dodika kao člana Predsjednistva jedne države koji kaže, šteta sto su se takve stvari dešavale, sigurno su i neki ljudi bili ubijeni, ali to nije genocid?! To je apsolutno neprihvatljivo!

Vrijeme je za sve političare i u Briselu i u Washingtonu i na drugim mjestima, da kažu, - e sada je stvarno dosta, i ako neki politicari to neće da čuje, onda treba donijeti zakon koji će negiranje genocida smatrati krivičnim djelom.

U tom kontekstu se postavlja pitanje kako u datoj situaciji i retorici očekivati da će lokalni sudovi biti nepristrasni I efektivni u procesuiranju nekoliko hiljada ratnih zločina. Koliko slučaj generala Novaka Đukića koji je osuđen u Bosni i Hercegovini i po tom pobjegao u Srbiju urgrožava povjerenje u ovaj process? Gospodin Brammertz odgovara:

"Nije da se ništa ne dešava na nacionalnim sudovima. U posljedjih desetak godina procesuirano je nekoliko stotina predmeta, uglavnom u Bosni Hercegovini, ali i u Zagrebu i Beogradu. Mnogo ima problema i situacija je daleko od zadovoljavajuće. Jedan od problema koji vidimo u Srbiji Ii Hrvatskoj je da one nevoljno procesuriraju slučajeve ratnih zločina jer ugrožavaju sliku nacionalnih heroja. Veliki problem je i činjenica da su na stotine optuženih za masovna ubistva u BiH pobjegli ili u Hrvatsku ili u Srbiju, te da ne postoje sporazumi o izručenju, i ne mogu biti izručeni Bosni I Hercegovini."

Vi ste spomenuli jučerašnju situaciju u Vijeću sigurnosti, i to je pokazatelj da je ovaj cijeli proces krhak, te da smo daleko od regionalnog pomirenja.

"U primjeru Djukića vidimo jedno totalno neprihvatljivu situaciju. On je osuđen u Sarajevu, na dvadeset godina, ako se dobro sjećam, ali je prije izricanja kazne pobjegao u Srbiju, i zbog toga sto ima srpski pasoš, Srbija ga ne izručuje i ne šalje nazad u Sarajevo.

Sarajevo je onda tražilo od Beograda da barem dodje do izdržavanja zatvorske kazne u Srbiji. Moj ured sada već četiri godine o tome obavještava Vijeće sigurnosti. U Srbiji sada postoji procedura koja mu dopušta da objasni svoju situaciju, i svaki put kad je se zakaže sudsko ročište on je bolestan, dan nakon toga, je savršeno zdrav i uživa u životu na slobodi.

Ja sam i sadašnjem i prethodnom ministru pravde u Srbiji rekao da ovo nije znak da se ovaj slučaj uzima za ozbiljno. Ovo ukazuje na fundamentalni problem da zajednice i dalje nisu spremne suočiti se istinom i odgovornošću pojedinaca iz vlastite zajednice."

Mladićeva predsuda je i dalje veliki uspjeh, poručuje Brammertz i javnosti i svom timu, ostavljajući nekoliko minuta odmora i refleksije prije nastavka radna na preostalim predmetima.

Ohrabrujuća činjenica, kaže Brammertz je i to da su generalni sekretar UN-a i čelnik evropske komisije, kao i predsjednik Biden gotovo istovremenom sa izricanjem presude ovu odluku pozdravili .

Ovo vraća nadu da se i dalje stremi ka medjunarodnoj odgovrnosti međunarodnoj pravdi. Sjetimo se kako su Mladić I Kradžić slobodno šetali sa svojom svitom devedestih godina dok je međunarodna zajednica zatvarala oči jer su smatrali da njihovo hapšenje remeti mir, kaže Brammertz i ističe:

"Ako se čeka na pravdu, ne znači da nje neće biti, to samo znači da neko ako moćan danas, možda je čak i nedodirljiv , ali pravda će ga stići. Nadam se da će to biti slučaj i sa počiniocima zločina svih kriza koje se dešavaju i u ovom trenutku."

See all News Updates of the Day

Biden traži od stranih lidera da sprovode snažnu politiku protiv klimatskih promjena

Državni sekretar SAD Antony Blinken sluša izlaganje predsjednika SAD Joea Bidena tokom Glavnog ekonomskog foruma o energiji i klimi u Beloj kući 17. septembra 2021.

Predsjednik SAD Joe Biden pozvao je u petak šest šefova država i tri lidera multilateralnih organizacija da se izjasne da snažnija klimatska akcija nije samo hitna, već i dobra za globalnu ekonomiju.

Lideri su se sastali šest nedjelja uoči Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, događaja čiji je cilj da zacrta buduće globalne napore u oblasti klime.

"Htio sam da pokažem da smo na prekretnici i da postoji stvaran konsenzus, pravi konsenzus, da iako klimatska kriza predstavlja egzistencijalnu prijetnju, postoji spasonosna putanja", rekao je Biden liderima Argentine, Bangladeša, Indonezije, Južne Koreje, Meksika i Ujedinjenog Kraljevstva, koji su svi sastanku prisustvovali virtuelno. "Klimatska kriza također predstavlja stvarne i nevjerovatne ekonomske mogućnosti za otvaranje radnih mjesta i podizanje životnog standarda ljudi širom svijeta."

Jedan od prvih Bidenovih postupaka na vlasti bio je povratak Sjedinjenih Država u Pariski sporazum o klimatskim promjenama, nakon što se njegov prethodnik povukao SAD rekavši da je to "loš posao" za zemlju.

Pravno obavezujući međunarodni ugovor ima za cilj ograničenje globalnog povećanja temperature za 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski nivo. Za razvijene zemlje poput SAD i Kine - dva najveća emitera - to bi zahtijevalo značajno smanjenje ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Za SAD bi to značilo smanjenje emisije za 50-52 odsto ispod nivoa iz 2005. do 2030. godine, što bi moglo da zahtijeva značajan pomak od tradicionalnih izvora energije poput uglja ka zelenijim izvorima poput energije sunca i vjetra.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres ponovio je u petak Bidenovo insistiranje na hitnosti:

"Svijet je na katastrofalnom putu do zagrijevanja od 2,7 stepeni", rekao je on u saopštenju, pozivajući se na izvještaj koji je u petak objavila Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama. "Ovo predstavlja kršenje obećanja datog prije šest godina o ostvarivanju cilja Pariškog sporazuma od 1,5 stepeni celzijusa. Neuspjeh u postizanju ovog cilja mjeriće se masovnim gubitkom života i sredstava za život."

Šef UN-a direktno je prenio odgovornost na razvijeni svijet, napominjući da 80 odsto globalnih emisija uzrokuje 20 najbogatijih nacija na svijetu. On je pozvao sve zemlje da postave ambicioznije ciljeve smanjenja emisije, a razvijene zemlje da ispune svoju obavezu od 100 milijardi dolara kako bi pomogle zemljama u razvoju u suočavanju s klimatskim promjenama.

Ali na sastanku u petak bio je primjetan izostanak bilo kakvog predstavnika najvećeg svjetskog emitera: Kine.

Nikos Tsafos​, analitičar koji radi na energetici i geopolitici u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, kaže da postoji mnogo podteksta u odnosu SAD i Kine kada su u pitanju diskusije o klimatskim promjenama.

"Bilateralni odnosi su složeniji i kontradiktorniji nego što su bili tokom pregovora o Pariskom sporazumu 2015. godine, što otežava odvajanje klime od brojnih sporova između dvije zemlje", napisao je on u svom mišljenju. "Kina je također pokušala da se označi kao lider u oblasti klime i manje je spremna da učini bilo šta što bi se moglo smatrati povlačenjem pod pritiskom SAD."

Ali, primjetio je, kineska perspektiva se takođe promijenila. I oni sada vide priliku da unovče situaciju. Rekao je da su kineske kompanije već godinama veliki igrači u industriji vetra i solarne energije, a nacija je veće tržište električnih vozila od SAD.

"Nema više potrebe da se Kina ubjeđuje da se okrene energetskoj tranziciji", rekao je on.

197 aktera, potpisnica Pariskog sporazuma - što uključuju pojedinačne zemlje i nadnacionalne grupe - sastaće se u novembru u Glazgovu, Škotska.

Biden očekuje da Kongres usvoji zakone o infrastrukturi i državnoj potrošnji

Predsjednik Joe Biden govori o ekonomiji u Istočnoj sobi Bijele kuće, 16. septembra 2021.

Predsjednik Joe Biden izrazio je uvjerenje da će Kongres usvojiti zakon o infrastrukturi i dopunski zakon o budžetu, dok demokrate pokušavaju da "upumpaju" hiljade milijardi dolara u američku ekonomiju.

Demokrate u Kongresu pripremaju zakon o potrošnji od 3.500 milijardi dolara kojim bi se finansiralo staranje o djeci, državni koledži i drugi socijalni programi, podizanjem poreza za najbogatije Amerikance.

"U proteklih 40 godina, bogati su se još obogatili", rekao je Biden. "Direktori firmi su zarađivali oko 20 plata prosječnog radnika svoje kompanije. Danas zarađuju oko 350 puta više. To jednostavno nije pošteno."

Demokratska stranka pokušava da usvoji veliki zakonski paket koji ide u paru sa prijedlogom zakona o infrastrukturi, vrijednim hiljadu milijardi dolara, koji ima dvostranačku podršku.

"Znam da je pred nama dug put ali sam uvjeren da će iz Kongresa na moj sto stići i dvostranački plan o infrastrukturi i plan 'Izgradimo ponovo bolje' (Build Back Better)", rekao je Biden, govoreći o prijedlogu zakona o državnoj potrošnji.

Dok plan o infrastrukturi ima podršku obje stranke, demokrate u Senatu, gdje imaju tijesnu kontrolu, imaju težak put da dovrše plan kojim bi se proširila izdvajanja za socijalnu zaštitu i druge programe.

Budući da republikanci odbijaju da podrže plan o 3.500 milijardi dolara pa čak i pregovaraju o njemu, senatske demokrate razmatraju opciju poznatu kao "pomirenje budžeta" da bi usvojili zakon prostom većinom.

Stranka mora da ubijedi svoje sopstvene, umerene članove, kao što su senatori Joe Manchin​ iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone da podrže prijedlog. Oboje su postavljali pitanja o cijeni i sadržaju prijedloga.

"Republikanski guverneri podrivaju borbu protiv Covida"

Biden je u četvrtak također oštro kritikovao guvernere Floride i Texasa, optužujući republikanske lidere da rade "sve što je u njihovoj moći da potkopaju zahtjeve koji spašavaju život" - zahtjeve koje je predložio da zaustavi širenje Covida-19.

Neki republikanski guverneri među kojima su Greg Abbott iz Texasa i Ron DeSantis iz Floride, obećali su da će se boriti protiv obaveze vakcinisanja u velikim kompanijama - mjera koje je Biden najavio prošle nedjelje zbog rasta broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva od Covida-19 u zemlji, pretežno među nevakcinisanima.

Demonstranti protiv obavezne vakcinacije u tuči sa učesnicima suprotnog skupa ispred gradske skupštine u Los Angelesu 14. avgusta 2021.
Demonstranti protiv obavezne vakcinacije u tuči sa učesnicima suprotnog skupa ispred gradske skupštine u Los Angelesu 14. avgusta 2021.

Guverner Mississippi​ja Tate Reeves je ranije ove nedjelje Bidenovu odluku o obaveznoj vakcinaciji uporedio sa tiranijom.

"Predložim da se od ljudi traži da se vakcinišu protiv Covida a guverner te države to nazove 'tiranskim potezom?'", izjavio je Biden dodajući da je pandemija ubila više od 660.000 ljudi u SAD.

"Ovo je najgora vrsta politike i odbijam da učestvujem u tome", rekao je Biden dodajući da je politika koju je iznijela Bijela kuća "ono što nam nauka kaže da uradimo".

Neke države koje predvode republikanci i značajna manjina Amerikanaca prkose preporukama zdravstvenih zvaničnika o vakcinaciji, navodeći da se time krše njihove lične slobode.

Samo 63 posto Amerikanaca koji mogu da se vakcinišu primilo je bar jednu dozu vakcine, zbog čega SAD po stopi vakcinacije zaostaju za mnogim razvijenim ekonomijama.

Očekuje se da će republikanci na sudovima osporavati Bidenovu politiku vakcinacije a među njima je državni tužilac Arizone, Mark Brnovich, koji je prvi podnio tužbu protiv administracije u utorak.

DeSantis je zaprijetio da će novčano biti kažnjeni gradovi i okruzi koji zahtijevaju od svojih zaposlenih da se vakcinišu protiv Covida-19, navodeći da se time krši državni zakon Floride.

Biden planira izdvojiti 3,5 hiljade milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena

Biden planira izdvojiti 3,5 hiljade milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Blinken svjedoči o povlačenju iz Afganistana: Biden samostalno donosi strateške odluke

Blinken tokom jučerašnjeg svjedočenja pred Kongresom, 13. septembar

Američki državni sekretar Antony Blinken pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa svjedoči o povlačenju vojnih trupa iz Afganistana.

Blinken je tokom debate sa Jamesom Rischom, republikanskim senatorom, istakao da američki predsjednik Joe Biden javno iznosi isključivo sopstvene stavove, da samostalno donosi strateške odluke na osnovu informacija koje dobija od nadležnih agencija.

Risch je tokom debate sa Blinkenom insistirao na postojanju strane u Bijeloj kući koja je, navodno, u mogućnosti da prekine govor predsjednika Bidena i da utiče na odluke koje donosi - tvrdeći da je to očigledno u izvještajima pojedinih medija.

"Predsjednik samostalno donosi odluke u slučajevima koji su u njegovoj nadležnosti. Postoje stotine hiljada odluka koje se donose i riječ je o značajnim strateškim odlukama. Taktičke odluke donose se u saradnji sa agencijama koje su za to nadležne", pojasnio je Blinken.

"Predsjednik govori veoma jasno. Dugo ga poznajem i znam da svako ko pokuša neovlašteno da ga prekine - neće dugo zadržati svoj posao", ukazao je Blinken.

U uvodnim obraćanjima dvojica najviše rangiranih članova komiteta demokrata Bob Menendez i republikanac James Risch povlačenje američkih snaga i evakuaciju označili su debaklom.

Kritički orijentisana bila je i Jeanne Shaheen, demokratska senatorica i dugodišnja zastupnica prava i napretka afganistanskih žena i djevojaka, rekavši da su predsjednici i članovi Kongresa u vrijeme obje administracije odgovorni za trenutnu situaciju.

"Prestanimo sa licemjerjem o tome ko je kriv", istakla je senatorica - osvrćući se na učinak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i državnog sekretara Mikea Pompea za koje je rekla da su sa talibanima pregovarali o mirovnom sporazumu, mimo afganistanskih vlasti, bez ikakve garancije o poštovanju manjinskih prava.

"Želim da znam gdje su bijes i zgražavanje bili kada su prepuštali prava žena i jdevojaka", rekla je Shaheen.

U uvodnim riječima Blinken je ponovio dio navoda koje je iznio u ponedjeljak na sjednici Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa - održane istim povodom.

Precizirao je da je aktuelni predsjednik Joe Biden, preuzimanjem mandata naslijedio sporazum koji je njegov prethodnik Donald Trump postigao sa talibanima.

U odgovoru, Blinken je precizirao da će uskoro biti imenovan visoki zvaničnik koji će nadgledati američku politiku prema afganistanskim ženama i djevojkama.

"Kao dio tog sporazuma, prethodna administracija insistirala je da afganistanske vlasti oslobode 5.000 talibanskih zarobljenika - uključujući i neke vrhovne ratne zapovjednike. Smanjila je naše vojno prisustvo u Afganistanu na 2.500 vojnika. Zauzvrat, talibani su pristali da prekinu napade na američke i partnerske snage i da se uzdrže od prijetnji većim gradovima Afganistana", ukazao je Blinken u uvodnom obraćanju.

Blinken je rekao da su nakon postizanja sporazuma talibani nastavili svoj, kako se izrazio, marš ka udaljenim kontrolnim punktovima, selima i okruzima, kao i putevima koji povezuju gradove.

"Do januara 2021. talibani su ostvarili svoj najjači vojni položaj od 11. septembra 2001. Da Biden nije ispunio obavezu svog prethodnika, napadi na naše snage i na naše saveznike bi se nastavili i započeli bi talibanski napadi širom zemlje na velike gradove Afganistana", rekao je Blinken u uvodnim riječima tokom pretresa koji se održava pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa.

Američki državni sekretar istakao je i da administracija predsjednika Bidena nastavlja nastojanja kako bi pomogla američkim građanima koji žele da napuste Afganistan.

"Sa njima smo u stalnom kontaktu - svakom je dodijeljen tim koji nudi konkretne smjernice i instrukcije. Pojedini sa kojima smo bili u kontaktu odbili su da budu na prvim letovima zbog zdravstvenih problema koji su ih onemogućili u putovanju. Nastavićemo da pomažemo svakom Amerikancu koji želi da napusti zemlju, kao i Afganistancima prema kojima imamo posebnu obavezu. Kao što smo učinili i u slučaju sa drugim zemljama u koje smo evakusali ambasadu i stotine i hiljade američkih građana", ukazao je Blinken tokom pretresa.

Između ostalog rekao je i da je američka administracija naslijedila rok, ali ne i plan, misleći na vremenski rok do 1. maja tekuće godine, za povlačenje američkih trupa iz Afganistana - koji je nova američka administracija na čelu sa Bidenom produžila do 31. avgusta.

Republikanski članovi Kongresa i pojedine demokrate kritikovali su američkog predsednika Bidena i njegove postupke prilikom povlačenja vojnih trupa, evakuacije američkih državljana i hiljada građana Afganistana koje su američke snage angažovale kao prevodioce i savjetnike.

Dio članova Kongresa kritkovao je i način prikupljanja obavještajnih podataka jer nije bilo predviđeno brzo napredovanje talibana i kolaps afganistanske vlade - pri čemu je predsjednik Ašraf Gani napustio zemlju i dobio politički azil u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Kritike su posebno bile izražene nakon pogibije trinaest američkih vojnika u samoubilačkom napadu na aerodromu u Kabulu u danima povlačenja. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država-Horasan, afganistanska podružnica terorističke grupe koja djeluje na Bliskom istoku.

Dan ranije američki državni sekretar je tokom petosatne sjednice je odgovarao na pitanja demokratskih i republikanskih članova Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma.

Ankete američkih glasača pokazuju da Biden ima široku podršku građana za odluku o okončavanju, kako ga je označio, vječnog rata u Afganistanu, ali ne i za način na koji se povlačenje odvijalo.

Intervencija u Afganistanu započeta je tokom administracije Georgea Busha mlađeg 2001. kao obračun sa terorističkom grupom Al-Kaida koja je organizovala i sprovela terorističke napade na teritoriji SAD 11. septembra 2001. Skoro 3.000 ljudi poginulo je u SAD u napadima otetim američkim putničkim avionima.

Predsjednik Biden je povlačenje označio izuzetnim uspjehom – braneći odluku o okončanju američkog rata u Afganistanu, rekavši da neće prenijeti odgovornost za upravljanje američkim vojnim angažmanima na petog američkog predsjednika.

Talibani: Žene mogu da studiraju na univerzitetima, odvojene od muškaraca

Studenti i studentice razdvojeni zavjesom pohađaju nastavu na privatnom fakultetu u Kabulu, Afganistan, 7. septembar 2021.

Vlada talibana u Afganistanu saopštila je u nedjelju da žene mogu da nastave da studiraju na univerzitetima i završavaju post-diplomske studije na državnim i prvatnim fakultetima, sve dok su u učionicama ili zgradama razdvojene od muških studenata.

Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani saopštio je novu politiku na konferenciji za novinare u Kabulu, i branio segregaciju studenata na osnovu pola, tvrdeći da je zajedničko školovanje muškaraca i žena protivno islamskim načelima i kulturnoj tradiciji Afganistana.

Ministar je rekao da će samo ženama profesorima biti dozvoljeno da predaju studentkinjama i da neće biti manjka žena - predavača. Međutim, ukoliko to zaista bude potrebno, muškarcima će se takođe dozvoliti da drže nastavu ženama, bez kršenja islamskog zakona.

Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani govori na konferenciji za novinare u Kabulu 12. septembra 2021.
Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani govori na konferenciji za novinare u Kabulu 12. septembra 2021.

"Oni [profesori ] takođe mogu da predaju ali u skladu sa šerijatskim zakonom. Treba da predaju iza zavjese ili pomoću video ekrana i na sličlne načine", rekao je Hakani.

Naglasio je da njegova vlada namjerava da sačuva dostignuća koja je Afganistan načinio u obrazovnom sektoru u proteklih 20 godina, ali da neće biti zajedničkog školovanja u zemlji.

"Nije da ćemo krenuti od nule. Ne. Nastavićemo nadgradnju onoga što je postignuto do sada, ali uz veću pažnju", dodao je Hakani.

Pod vladom Talibana u Afganistanu 1996-2001. godine, ljudska prava, a posebno ženska prava su bila drastično ograničena, što je dovelo do izolacije zemlje u tom periodu.

Fundamentalistička grupa je uvela brutalni sudski sistem. Žene nisu smjele da izlaze iz kuće bez muškog rođaka i nije im bilo dozvoljeno da se školuju.

Od kad su se vratili na vlast prije skoro mjesec dana, talibani su obećali da će braniti ljudska prava i dozvoliti ženama da se školuju ili rade, kako bi ostali dio globalne zajednice i nastavili da dobijaju finansijsku pomoć da bi izašli na kraj sa različitim krizama u zemlji.

Talibani su prošle nedjelje uspostavili prelaznu vladu u kojoj su isključivo muškarci, nekoliko dana nakon što su američki i zapadni saveznici povukli svoje vojnike iz Afganistana, i okončali dvadesetogodišnje učešće u ratu sa islamističkim pokretom.

SAD i međunarodna zajednica pomno prate da vide da li su se talibani zaista reformisali i ublažili svoju tvrdu politiku iz prošlosti, prije nego što budu razmotrili uspostavljanje diplomatskih kontakata sa novom vladom u Kabulu.

Marš podrške vladi talibana održan je ispred Univerziteta u Kabulu, 11. septembra 2021.
Marš podrške vladi talibana održan je ispred Univerziteta u Kabulu, 11. septembra 2021.

Prošle nedjelje, grupa uglavnom studentkinja, u crnoj odeći koja ih je pokrivala od glave do pete, okupila su se unutar univerziteta u Kabulu a kasnije su izašle na ulice da bi iskazale podršku pravilima talibana o oblačenju i odvojenim učionicama za muškarce i žene.

Dok su državni univerziteti i dalje zatvoreni u Afganistanu, pretežno zbog izbijanja koronavirusa, privatni univerziteti su se otvorili prije sedam dana. Učionice su podijeljene zavjesama.

Hakani je rekao da će se segregacija na osnovu pola sprovoditi širom zemlje i da će se narednih mjeseci takođe razmotriti predmeti koji se studiraju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG