Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Glavni tužitelj Serge Brammertz nakon presude Mladiću: Vrijeme je za istinu, presuda je konačna

Brammertz: Presuda Mladiću - trenuci za koje radimo
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:49 0:00

Brammertz: Presuda Mladiću - trenuci za koje radimo

Reakcije na odluku Međunarodnog rezidualnog mehanizma o doživotnoj kazni za Ratka Mladića su stizale ovih dana sa svih strana. Za glavnog tužioca Serge Brammertza ovo je bio dan koji je opravdao godine rada Haškog Tribunala.

"Osjećaj je, kako možete zamisliti bio nevjerovatan. Majke Srebrenice i mnoge druge žrtve su bile u Hagu, I oni su bili prvi sa kojima sam se sastao, bukvalno dvije minute nakon izricanja presude. I upravo su to trenutci za koje moj tim i ja radimo i trazimo ratne zločince i izvodimo ih pred lice pravde. To naravno ne moze vratiti žrtve njihovim obiteljima, ali im barem daje osjećaj pravde i jedan snažan osjecaj satisfakcije.", rekao je u za Glas Amerike tužilac Brammertz.

Njegova poruka nakon presude Ratku Mladiću kojom je osuđen na doživotni zatvor, je bila jasna i snažna - Vrijeme je za istinu, odluka je konačna i mora se prihvatiti, lideri je moraju prihvatiti.

Međutim predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik bezuspješno je pokušao zaustaviti izlaganje stalnog predstavnika Bosne i Hercegovine na sastanku Vijeća sigurnosti. Brammertz smatra da ovakve ispade treba zaustaviti.

"Prvo, rekao sam ono što zaista i mislim i u šta vjerujem. Ovaj Tribunal je osnovalo Vijeće sigurnosti da bi se uspostvila odgovornost za zločine koji su počinjeni u bivšoj Jugoslaviji.

169 osoba je bilo krivično gonjeno, zločinci su bili sa svih zaraćenih strana. Znamo da je broj srpskih zločinaca najveći. Medjutim, mi ističemo, iako nije isti broj zločina počinjen na svim stranama, sve zaraćene strane su počinile zločine.  
Serge Brammertz

General Mladić, kao i Radovan Karadžić, zajedno sa Miloševićem su igrali apsolutno glavne uloge i bili su konzistentno viđeni tokom cijelog konflikta. Mi smo sva ta videa ponovo prikazivali.

Snimak generala Mladića koji djeci dijeli čokolade, koji zatvorenicima kaže da se nista ne brinu, samo par dana prije nego što su pod njegovim naređenjjem njih na hiljade brutalno pogubljeni.

I kad sam rekao da svi moraju prihvatiti istinu, govorio sam o istini koja je jako dobro dokumentovana, sa mnogo mnogo dokaza.

Sudsko tijelo je prvobitno jednoglasno osudilo Mladica, a u žalidbenom pocesu je velika većina sudaca potvrdila tu odluku. Ovo je konačna sudska odluka koja jasno kaže da on nije ratni heroj, nego ratni zločinac jer je odgovoran za masovna ubistva.

Ono što ovim poručujemo je da odgovrni političari svih zemalja članica Ujedinjenih nacija moraju prihvatiti konačnu presudu suda Ujedinjenih nacija", govori glavni haški tužitelj, ali potom dodaje:

"Naravno, ja nisam naivan, ja sam vidio da se u posljednjih nekoliko godina situacija pogoršava, da se ratni zločinci glorifikuju svakodnevno, da se negiranje genocida ne dešava samo u Republici Srpskoj, nego i u Srbiji, i u Crnoj Gori, i vjerovatno i na drugim mjestima.

Vidjeli smo nedavno ministra pravde u Crnoj Gori koji kaže da genocida nije bilo u Srebrenici. Ako imate Dodika kao člana Predsjednistva jedne države koji kaže, šteta sto su se takve stvari dešavale, sigurno su i neki ljudi bili ubijeni, ali to nije genocid?! To je apsolutno neprihvatljivo!

Vrijeme je za sve političare i u Briselu i u Washingtonu i na drugim mjestima, da kažu, - e sada je stvarno dosta, i ako neki politicari to neće da čuje, onda treba donijeti zakon koji će negiranje genocida smatrati krivičnim djelom.

U tom kontekstu se postavlja pitanje kako u datoj situaciji i retorici očekivati da će lokalni sudovi biti nepristrasni I efektivni u procesuiranju nekoliko hiljada ratnih zločina. Koliko slučaj generala Novaka Đukića koji je osuđen u Bosni i Hercegovini i po tom pobjegao u Srbiju urgrožava povjerenje u ovaj process? Gospodin Brammertz odgovara:

"Nije da se ništa ne dešava na nacionalnim sudovima. U posljedjih desetak godina procesuirano je nekoliko stotina predmeta, uglavnom u Bosni Hercegovini, ali i u Zagrebu i Beogradu. Mnogo ima problema i situacija je daleko od zadovoljavajuće. Jedan od problema koji vidimo u Srbiji Ii Hrvatskoj je da one nevoljno procesuriraju slučajeve ratnih zločina jer ugrožavaju sliku nacionalnih heroja. Veliki problem je i činjenica da su na stotine optuženih za masovna ubistva u BiH pobjegli ili u Hrvatsku ili u Srbiju, te da ne postoje sporazumi o izručenju, i ne mogu biti izručeni Bosni I Hercegovini."

Vi ste spomenuli jučerašnju situaciju u Vijeću sigurnosti, i to je pokazatelj da je ovaj cijeli proces krhak, te da smo daleko od regionalnog pomirenja.

"U primjeru Djukića vidimo jedno totalno neprihvatljivu situaciju. On je osuđen u Sarajevu, na dvadeset godina, ako se dobro sjećam, ali je prije izricanja kazne pobjegao u Srbiju, i zbog toga sto ima srpski pasoš, Srbija ga ne izručuje i ne šalje nazad u Sarajevo.

Sarajevo je onda tražilo od Beograda da barem dodje do izdržavanja zatvorske kazne u Srbiji. Moj ured sada već četiri godine o tome obavještava Vijeće sigurnosti. U Srbiji sada postoji procedura koja mu dopušta da objasni svoju situaciju, i svaki put kad je se zakaže sudsko ročište on je bolestan, dan nakon toga, je savršeno zdrav i uživa u životu na slobodi.

Ja sam i sadašnjem i prethodnom ministru pravde u Srbiji rekao da ovo nije znak da se ovaj slučaj uzima za ozbiljno. Ovo ukazuje na fundamentalni problem da zajednice i dalje nisu spremne suočiti se istinom i odgovornošću pojedinaca iz vlastite zajednice."

Mladićeva predsuda je i dalje veliki uspjeh, poručuje Brammertz i javnosti i svom timu, ostavljajući nekoliko minuta odmora i refleksije prije nastavka radna na preostalim predmetima.

Ohrabrujuća činjenica, kaže Brammertz je i to da su generalni sekretar UN-a i čelnik evropske komisije, kao i predsjednik Biden gotovo istovremenom sa izricanjem presude ovu odluku pozdravili .

Ovo vraća nadu da se i dalje stremi ka medjunarodnoj odgovrnosti međunarodnoj pravdi. Sjetimo se kako su Mladić I Kradžić slobodno šetali sa svojom svitom devedestih godina dok je međunarodna zajednica zatvarala oči jer su smatrali da njihovo hapšenje remeti mir, kaže Brammertz i ističe:

"Ako se čeka na pravdu, ne znači da nje neće biti, to samo znači da neko ako moćan danas, možda je čak i nedodirljiv , ali pravda će ga stići. Nadam se da će to biti slučaj i sa počiniocima zločina svih kriza koje se dešavaju i u ovom trenutku."

See all News Updates of the Day

Blinken putuje u EU na konferenciju o Libiji, raspravu o Holokaustu, jačanje savezništva

Arhiva - Državni sekretar SAD Antony Blinken maše dok se ukrcava u avion pred polijetanje sa aerodroma u Ženevi, Švajcarska, 16. juna 2021.

Američki državni sekretar Antony Blinken putuje u utorak u Njemačku gdje će učestvovati na konferenciji o Libiji i sa njemačkim kolegom razgovarati o načinima za borbu protiv poricanja holokausta i antisemitizma.

Njemačka i Ujedinjene nacije su domaćini konferencije u Berlinu u srijedu, u nastojanju da nastave sa ranijim naporima da se trajno zaustave borbe u Libiji i podrži stabilna vlada.

Američki specijalni izaslanik za Libiju Ričard Norland rekao je da će razgovori dati zamah koracima koje treba uskoro preduzeti kako bi se izbori u Libiji održali u decembru, uključujući uspostavljanje ustavne i pravne osnove za glasanje.

Norland je rekao novinarima u ponedeljak da će konferencija takođe imati naglasak na stranim borcima koji napuštaju Libiju.

Libija je ušla u političku nestabilnost nakon pobune koju je 2011. podržao NATO, a tokom koje je sa vlasti zbačen dugogodišnji lider Moamer Gadafi. Suparničke vlasti godinama su djelovale u odvojenim dijelovima zemlje prije sporazuma o prekidu vatre u oktobru koji je podrazumijevao zahtjev da svi strani borci i plaćenici napuste Libiju u roku od 90 dana ili za oko tri mjeseca.

"U vezi sa stranim snagama, u potpunosti ste u pravu da snage još nisu otišle, a naš osnovni stav je da ne bi trebalo da čekamo do izbori pa da pokušamo da postignemo određeni napredak u ovom cilju", rekao je Norland. "Jedan od razloga zašto su izbori toliko važni je to što se potpuno osnažena, vjerodostojna, legitimna libijska vlada može obratiti stranim akterima i reći: 'Vrijeme je da izbacite svoje trupe'."

Norland je rekao da će oni koji prisustvuju konferenciji u Berlinu takođe razgovarati o "destabilizacijskim akcijama oružanih grupa i terorizmu", pozivajući se na nedavne napade militanata Islamske države u Libiji.

Suprotstavljanje negiranju Holokausta

Zvaničnici američkog State Departmenta takođe su istakli potrebu da se suprotstave onima koji negiraju ili iskrivljuju Holokaust, o čemu će ove nedelje biti riječi u razgovorima Blinkena sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Hajko Masom.

"Kako znanje o Holokaustu blijedi, bezočni pojedinci, organizacije i povremeno vlade se upuštaju u poricanje i iskrivljavanje Holokausta u sve svrhe", rekla je novinarima specijalna izaslanica SAD za pitanja Holokausta Čeri Denijels.

Danijels je rekla da će promovisanje veće edukacije o Holokaustu, njegovim posljedicama i njegovom porijeklu pomoći vladinim zvaničnicima i javnosti da "prepoznaju savremene manifestacije antisemitizma, pa čak i drugih oblika mržnje", i da im se suprotstave.

Jačanje savezništava

Poraz Islamske države biće u fokusu još jedne konferencije čiji su domaćini Blinken i italijanski ministar inostranih poslova Luiđi di Majo, kada Blinken kasnije bude boravio u Rimu tokom svog evropskog putovanja. Blinken bi takođe trebalo da učestvuje na ministarskom sastanku u Italiji u vezi sa Sirijom i humanitarnim potrebama u toj zemlji.

Evropska turneja zatim vodi Blinkena i u Francusku kako bi se sastao sa predsjednikom Emanuelom Makronom, prateći nedavne sastanke američkog predsjednika Joe Bidena sa saveznicima u regionu radi jačanja transatlantskih odnosa.

"Ovo je zaista prilika za sekretara Blinkena da ponovi predsjednikovu poruku i razgovara sa našim najstarijim saveznikom o oblastima saradnje, uključujući globalnu bezbjednost i, ponovo, pandemiju - o oporavku od pandemije i popravljanju i modernizaciji naših saveza", rekao je v.d. pomoćnika sekretara za evropska i euroazijska pitanja Filip Riker novinarima u ponedeljak.

Blinken bi takođe trebalo da posjeti Vatikan, gdje je Riker rekao da dnevni red sastanaka uključuje borbu protiv klimatskih promjena i trgovine ljudima.

Nuklearni pregovori sa Iranom: Oprezni optimizam

Nuklearni pregovori sa Iranom: Oprezni optimizam
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:41 0:00

BiH i Kosovo među zemljama kojima će SAD donirati vakcine

FedEx Delivers 1.35 Million COVID-19 Vaccine Doses to Mexico Shipment marks the first delivery of COVID-19 vaccines from the U.S. to Mexico by FedEx for Direct Relief.

Bijela kuća predstavila je u ponedjeljak 21. juna plan za globalnu raspodjelu još 55 miliona doza vakcina protiv COVID-19, a među planiranim državama nalaze se Kosovo i Bosna i Hercegovina.

Ranije je najavljeno kako je planirano da vakcine budu raspoređene tokom jula.

Otprilike 75 posto doza bit će raspodijeljeno Latinskoj Americi, Karibima, Aziji i Africi kroz COVAX sistem.

Planom se ispunjava obećanje na koje se obvezao američki predsjednik Joe Biden rekavši da će podijeliti 80 miliona doza širom svijeta. Ranije je predstavljen plan za dijeljenje još 25 miliona.

Dok nastavljamo borbu protiv pandemije COVID-19 kod kuće i dok radimo na okončanju pandemije širom svijeta, predsjednik Biden je obećao da će SAD biti arsenal vakcina za svijet”, naveli su iz Bijele kuće, prenosi Reuters.

Od 55 miliona doza, 41 milion će biti podijeljen kroz COVAX, a oko 14 miliona će biti podijeljeno Latinskoj Americi i Karibima, 16 miliona Aziji i 10 miliona Africi, rekli su iz Bijele kuće.

Ostatak će biti podijeljen sa zajedničkim “regionalnim prioritetima”, uključujući Kolumbiju, Argentinu, Iran, Ukrajinu, Zapadnu obalu i Gazu. Bosna i Hercegovina i Kosovo dobit će vakcine kroz direktnu raspodjelu.

Za sve ove doze prednost treba dati onima koji su najugroženiji, poput zdravstvenih radnika na temelju nacionalnih planova vakcinisanja”, naveli su iz Bijele kuće.

SAD, Evropa, Kanada, uvode sankcije Bjelorusiji

Belarus President Alexander Lukashenko addresses Prime Ministers from the Commonwealth of Independent States during a meeting, in Minsk, Belarus, May 28, 2021.

Sjedinjene Države uvele su sankcije više od 15 pojedinaca i entiteta iz Bjelorusije, saopštio je Sekretarijat za finansije, čime se Amerika pridružila Velikoj Britaniji, Kanadi i Evropskoj uniji u primjeni pritiska na režim Aleksandra Lukašenka zbog kršenja ljudskih prava i erozije demokratije.

Sekretarijat za finansije saopštio je da je na crnu listu stavljeno 16 pojedinaca i pet entiteta zbog poteza Lukašenkove vlade koji su doveli do "eskalacije nasilja i represije, uključujući i prinudno preusmjeravanje komercijalnog leta RyanAira i hapšenje novinara Romana Prataševiča.

"SAD i partneri neće tolerisati produžene napade na demokratiju i neprestano gušenje nezavisnih glasova u Bjelorusiji", saopštila je Andrea Gacki, direktorka Kancelarije za kontrolu strane imovine u okviru Sekretarijata za finansije.

Meta sankcija su bliski saradnici Lukašenka, naveo je Sekretarijat za finansije, uključujući njegovog sekretara za medije i predsjedavajuću Savjeta republike, gornjeg doma parlamenta Bjelorusije.

EU pozdravila podršku Srbije odluci o sankcijama Bjelorusiji

Za to vrijeme, šefovi diplomatija Evropske unije najavili su nove sankcije protiv bjeloruske vlade, koje su ovog puta usmjerene na 86 pojedinaca i entiteta u vlasništvu države.

Evropski savjet objavio je u ponedeljak saopštenje u kojem je pozdravio odluku zemalja kandidata za članstvo u EU - među kojima je i Srbija - da podrže restriktivne mjere.

Spisak od 78 ljudi i osam entiteta, za koji se očekuje da će biti objavljen u službenom listu EU 21. juna, uključuje parlamentarce, tužioce, sudije i druge zvaničnike za koje Unija smatra da su "odgovorni za ozbiljna kršenja ljudskih prava i za ozbiljno podrivanje pravila zakona, kao i za represiju nad civilnim društvom i demokratskom opozicijom".

Lukašenkov sin Dmitrij i supruga njegovog najstarijeg sina Lilija, takođe su na spisku za sankcije zbog "koristi i podrške režima Lukašenka".

Odluka o uvođenju sankcija usvojena je jednoglasno, javio je AFP.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sogurnost Josep Borrell izjavio je pred sastanak da se uvode nove sankcije i da je predviđen i niz mjera čiji je cilj da se oslabi ekonomija te zemlje.

"Nećemo više sankcionisati samo pojedince. Sada ćemo uvesti i sektorske sankcije što znači da ćemo sada raditi na ekonomskim oblastima koje su od posebnog značaja za Bjelorusiju i za prihod režima", rekao je njemački šef diplomatije Heiko Maas.

Unija je sankcije Bjelorusiji počela da uvodi nakon spornih predsjedničkih izbora na kojima je Aleksandar Lukašenko osvojio šesti mandat.

Izbori, koje je opozicija smatrala namještenim, bili su okidač za masovne proteste u toj zemlji.

Nove sankcije će se odnositi na više od 86 pojedinaca i organizacija. Mnogi od tih zvaničnika su povezani sa prošlomjesečnim preusmjeravanjem leta aviona Ryanaira iz Atine za Viljnus na glavni grad bjelorusije Minsk kada je uhapšen opozicioni aktivista.

Prije sastanka ministri su održali radni doručak sa lidericom bjeloruske opozicije Svetlanom Tihanovskajom.

Američke korporacije sve više podržavaju LGBTQ prava

Novi set Lego kockica u duginim bojama upućuje poruku inkluzivnosti.

Jun je mesec LBGTQ ponosa - promocija ravnopravnosti, dostojanstva i veće vidljivosti gej, biseksualnih i transseksualnih osoba kao socijalne grupe, nasuprot tendencijama da se posrame i budu žigosani u društvu

Američki potrošači primijetili su da je više korporacija u posljednje vrijeme usvojilo znak duge - simbol LGBTQ.

Primjetno je da su i neki brendovi koji su u principu najviše namijenjeni djeci počeli da upućuju inkluzivne poruke.

Ovog mjeseca je kompanija LEGO, koja formalno proizvodi igračke za djecu ali je popularna kod ljudi svih generacija, počela da prodaje set Lego kockica u duginim bojama nazvan "Everyone is Awesome" (Svi su sjajni).

"Želio sam da stvorim model koji simbolizuje inkluzivnost i slavi sve, bez obzira kako se identifikuju ili koga vole", saopštio je dizajner Metju Ešton kada je predstavljen novi set.

Proizvodjač hrane Kelogs udružio se sa GLAAD, neprofitnom organizacijom koja promoviše prihvatanje i pozitivno prikazivanje LBGTQ ljudi, i predstavio svoje ovsene pahuljice Fruit Loops, koje su već proizvod u duginim bojama, u novom obliku srca.

Novi dizajn Kelogsovih cerealija iskazuje podršku pravima na različito seksualno opredeljenje.
Novi dizajn Kelogsovih cerealija iskazuje podršku pravima na različito seksualno opredeljenje.

Ljudi sa svih strana ideološkog spektra na društvenim medijima su izražavali svoja mišljenja o velikim brendovima i korporacijama koje su podržale ciljeve društvene pravde, kažu stručnjaci za marketing, i ako su kompanije odlučile da učestvuju, to vjerovatno znači da su sigurne i da će ta odluka biti profitabilna.​

"Kompanije ponovo razmatraju ko su kupci", kaže za Glas Amerike Angeli Đanćandani, profesorka marketinga na Univerzitetu Nju Hejvena.

"Oni gledaju podatke i razumiju ko su njihovi potrošači", navodi ona.

Đanćandani takoše ukazuje da je do promjene u marketingu možda djelimično došlo zbog veće raznovrsnosti unutar samih kompanija, gdje zaposleni osjećaju veću slobodu da predlože ideje koje se odnose na pitanja društvene pravde i jednakosti.

"Mnogo tih kompanija ima raznovrsniju strukturu zaposlenih, što im pomaže da pronađu nove načine da prave proizvode i razmišljaju o tome ko je njihov kupac", navodi ona.

Na primjer, Ešton, dizajner Lego seta "Everyone is Awesome" i potpredsjednik kompanije za dizajn, otvoreno je govorio o svojim problemima dok je rastao kao pripadnik LGBTQ zajednice 1980-ih. Mnogi odrasli kupci su na Twitteru izrazili podršku proizvodu.

Dok su neke kompanije kao što je Kelogs iskazale podršku pro-LBGTQ, pojedini kritičari su ukazali da mnoge korporacije koje koriste grafiku sa dugom nisu pokazale da zaista i podržavaju gej prava.

Članica Predstavničkog doma Pramila Džajapal na Twitteru je objavila spisak brojnih korporacija koje su usvojile verziju svojih logotipa sa dugama ali su donirale političkim kampanjama republikanaca koji su blokirali zakonske prijedloge kojima se zabranjuje diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije.

Dok su Džajapal i drugi političari iz američke ljevice skeptični u pogledu podrške nekih korporacija društvenoj pravdi, grupe hrišćana, evanđelista, osudile su popularizaciju "mjeseca ponosa."

Pa ipak, stručnajci za marketing vjeruju da bez obzira na diskusije dva pola političkog spektra, baza potrošača većine tih kompanija će ostati ista, ili veća.

Prema Lisi Monahan, profesorki marketinga na Koledžu Meredit, brendovi kao što su Kelogs i Lego imaju "značajne podatke o svojim potrošačima i tome kako bi jedan takav potez mogao da utiče na njihov profit."

Monahan kaže da postoje "značajni dokazi" koji pokazuju ne samo da će oni lojalni brendu zanemariti njegova politička gledišta u dužem roku, već i da će neki koji sada nisu lojalni tom brendu biti podstaknuti da počnu da kupuju njegove proizvode.

"Iskazivanje podrške društvenim pitanjima koja su možda polarizujuća na kraju ima pozitivan efekat, uprkos riziku da će se time odbiti potrošači čija su gledišta suprotna onima za koja se zalaže brend", napisala je u emailu Glasu Amerike Monahan.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG