Najnovije
Glavni tužitelj Serge Brammertz nakon presude Mladiću: Vrijeme je za istinu, presuda je konačna
Reakcije na odluku Međunarodnog rezidualnog mehanizma o doživotnoj kazni za Ratka Mladića su stizale ovih dana sa svih strana. Za glavnog tužioca Serge Brammertza ovo je bio dan koji je opravdao godine rada Haškog Tribunala.
"Osjećaj je, kako možete zamisliti bio nevjerovatan. Majke Srebrenice i mnoge druge žrtve su bile u Hagu, I oni su bili prvi sa kojima sam se sastao, bukvalno dvije minute nakon izricanja presude. I upravo su to trenutci za koje moj tim i ja radimo i trazimo ratne zločince i izvodimo ih pred lice pravde. To naravno ne moze vratiti žrtve njihovim obiteljima, ali im barem daje osjećaj pravde i jedan snažan osjecaj satisfakcije.", rekao je u za Glas Amerike tužilac Brammertz.
Njegova poruka nakon presude Ratku Mladiću kojom je osuđen na doživotni zatvor, je bila jasna i snažna - Vrijeme je za istinu, odluka je konačna i mora se prihvatiti, lideri je moraju prihvatiti.
Međutim predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik bezuspješno je pokušao zaustaviti izlaganje stalnog predstavnika Bosne i Hercegovine na sastanku Vijeća sigurnosti. Brammertz smatra da ovakve ispade treba zaustaviti.
"Prvo, rekao sam ono što zaista i mislim i u šta vjerujem. Ovaj Tribunal je osnovalo Vijeće sigurnosti da bi se uspostvila odgovornost za zločine koji su počinjeni u bivšoj Jugoslaviji.
169 osoba je bilo krivično gonjeno, zločinci su bili sa svih zaraćenih strana. Znamo da je broj srpskih zločinaca najveći. Medjutim, mi ističemo, iako nije isti broj zločina počinjen na svim stranama, sve zaraćene strane su počinile zločine.Serge Brammertz
General Mladić, kao i Radovan Karadžić, zajedno sa Miloševićem su igrali apsolutno glavne uloge i bili su konzistentno viđeni tokom cijelog konflikta. Mi smo sva ta videa ponovo prikazivali.
Snimak generala Mladića koji djeci dijeli čokolade, koji zatvorenicima kaže da se nista ne brinu, samo par dana prije nego što su pod njegovim naređenjjem njih na hiljade brutalno pogubljeni.
I kad sam rekao da svi moraju prihvatiti istinu, govorio sam o istini koja je jako dobro dokumentovana, sa mnogo mnogo dokaza.
Sudsko tijelo je prvobitno jednoglasno osudilo Mladica, a u žalidbenom pocesu je velika većina sudaca potvrdila tu odluku. Ovo je konačna sudska odluka koja jasno kaže da on nije ratni heroj, nego ratni zločinac jer je odgovoran za masovna ubistva.
Ono što ovim poručujemo je da odgovrni političari svih zemalja članica Ujedinjenih nacija moraju prihvatiti konačnu presudu suda Ujedinjenih nacija", govori glavni haški tužitelj, ali potom dodaje:
"Naravno, ja nisam naivan, ja sam vidio da se u posljednjih nekoliko godina situacija pogoršava, da se ratni zločinci glorifikuju svakodnevno, da se negiranje genocida ne dešava samo u Republici Srpskoj, nego i u Srbiji, i u Crnoj Gori, i vjerovatno i na drugim mjestima.
Vidjeli smo nedavno ministra pravde u Crnoj Gori koji kaže da genocida nije bilo u Srebrenici. Ako imate Dodika kao člana Predsjednistva jedne države koji kaže, šteta sto su se takve stvari dešavale, sigurno su i neki ljudi bili ubijeni, ali to nije genocid?! To je apsolutno neprihvatljivo!
Vrijeme je za sve političare i u Briselu i u Washingtonu i na drugim mjestima, da kažu, - e sada je stvarno dosta, i ako neki politicari to neće da čuje, onda treba donijeti zakon koji će negiranje genocida smatrati krivičnim djelom.
U tom kontekstu se postavlja pitanje kako u datoj situaciji i retorici očekivati da će lokalni sudovi biti nepristrasni I efektivni u procesuiranju nekoliko hiljada ratnih zločina. Koliko slučaj generala Novaka Đukića koji je osuđen u Bosni i Hercegovini i po tom pobjegao u Srbiju urgrožava povjerenje u ovaj process? Gospodin Brammertz odgovara:
"Nije da se ništa ne dešava na nacionalnim sudovima. U posljedjih desetak godina procesuirano je nekoliko stotina predmeta, uglavnom u Bosni Hercegovini, ali i u Zagrebu i Beogradu. Mnogo ima problema i situacija je daleko od zadovoljavajuće. Jedan od problema koji vidimo u Srbiji Ii Hrvatskoj je da one nevoljno procesuriraju slučajeve ratnih zločina jer ugrožavaju sliku nacionalnih heroja. Veliki problem je i činjenica da su na stotine optuženih za masovna ubistva u BiH pobjegli ili u Hrvatsku ili u Srbiju, te da ne postoje sporazumi o izručenju, i ne mogu biti izručeni Bosni I Hercegovini."
Vi ste spomenuli jučerašnju situaciju u Vijeću sigurnosti, i to je pokazatelj da je ovaj cijeli proces krhak, te da smo daleko od regionalnog pomirenja.
"U primjeru Djukića vidimo jedno totalno neprihvatljivu situaciju. On je osuđen u Sarajevu, na dvadeset godina, ako se dobro sjećam, ali je prije izricanja kazne pobjegao u Srbiju, i zbog toga sto ima srpski pasoš, Srbija ga ne izručuje i ne šalje nazad u Sarajevo.
Sarajevo je onda tražilo od Beograda da barem dodje do izdržavanja zatvorske kazne u Srbiji. Moj ured sada već četiri godine o tome obavještava Vijeće sigurnosti. U Srbiji sada postoji procedura koja mu dopušta da objasni svoju situaciju, i svaki put kad je se zakaže sudsko ročište on je bolestan, dan nakon toga, je savršeno zdrav i uživa u životu na slobodi.
Ja sam i sadašnjem i prethodnom ministru pravde u Srbiji rekao da ovo nije znak da se ovaj slučaj uzima za ozbiljno. Ovo ukazuje na fundamentalni problem da zajednice i dalje nisu spremne suočiti se istinom i odgovornošću pojedinaca iz vlastite zajednice."
Mladićeva predsuda je i dalje veliki uspjeh, poručuje Brammertz i javnosti i svom timu, ostavljajući nekoliko minuta odmora i refleksije prije nastavka radna na preostalim predmetima.
Ohrabrujuća činjenica, kaže Brammertz je i to da su generalni sekretar UN-a i čelnik evropske komisije, kao i predsjednik Biden gotovo istovremenom sa izricanjem presude ovu odluku pozdravili .
Ovo vraća nadu da se i dalje stremi ka medjunarodnoj odgovrnosti međunarodnoj pravdi. Sjetimo se kako su Mladić I Kradžić slobodno šetali sa svojom svitom devedestih godina dok je međunarodna zajednica zatvarala oči jer su smatrali da njihovo hapšenje remeti mir, kaže Brammertz i ističe:
"Ako se čeka na pravdu, ne znači da nje neće biti, to samo znači da neko ako moćan danas, možda je čak i nedodirljiv , ali pravda će ga stići. Nadam se da će to biti slučaj i sa počiniocima zločina svih kriza koje se dešavaju i u ovom trenutku."
See all News Updates of the Day
Senat potvrdio Trumpov izbor za direktora CIA-e
Američki zakonodavci potvrdili su u četvrtak drugog ključnog člana tima za nacionalnu sigurnost predsjednika Donalda Trumpa, glasanjem 74-25 da John Ratcliffe postane 25. direktor glavne obavještajne agencije u zemlji.
Ratcliffe, koji je bio direktor nacionalne sigurnosne službe na kraju Trumpova prvog mandata, položio je zakletvu oko dva sata kasnije, koju je vodio potpredsjednik JD Vance.
Vance je nazvao Ratcliffea "velikim patriotom" i rekao da je on neko ko ima povjerenje predsjednika.
Ratcliffe će sada voditi obavještajnu operaciju koju su Trump i republikanci kritikovali zbog neuspjeha u prikupljanju informacija o kritičnim događajima u mjestima poput Ukrajine, Afganistana i Bliskog istoka, te zbog korištenja informacija koje je dobila za odbranu politike prethodne administracije.
Članovi obavještajnog odbora Senata pomno su ispitivali Ratcliffea tokom prošlosedmičnog saslušanja o nominaciji o tome da li će otpustiti zaposlenike zbog njihovih političkih stavova ili mišljenja o Trumpu, koji je često napadao američku obavještajnu agenciju i njene procjene. Ratcliffe je rekao da to neće učiniti.
Zurabišvili: Amerika ne bi trebalo da podržava vlade izabrane na namještenim izborima
Gruzijski parlament izabrao je Miheila Kavelašvilija, bliskog osnivaču vladajuće partije Gruzijski san Bidzine Ivanišvilija, za novog predsednika zemlje u decembru prošle godine. On je zamijenio Salome Zurabišvili, koja je osvojila predsjedničku funkciju 2018. na direktnim izborima, voljom građana.
Zurabišvili je bila peta predsjednica zemlje. Opozicione stranke i Zurabišvili tvrde da su parlamentarni izbori u Gruziji u oktobru 2024, na kojima je Gruzijski san zvanično pobijedio sa 54,09 odsto glasova, bili namješteni, te da stoga ni pobjeda Gruzijskog sna ni Kavelašvilijeva odluka da je zamijeni na mjestu predsjednika nisu bili legitimni.
Opozicione stranke su odbile da uđu u parlament i rade sa članovima Gruzijskog sna i zahtijevaju nove izbore. Zurabišvili je bila u Washingtonu kako bi prisustvovala inauguraciji predsjednika Donalda Trumpa na poziv poslanika Joea Wilsona, republikanca iz Južne Karoline. Dok je bila u glavnom gradu SAD, dala je intervju Gruzijskom servisu Glasa Amerike, koji prenosimo u skraćenoj verziji.
Glas Amerike: Često kažete da su Gruziji potrebne SAD, ali je i Americi potrebna Gruzija. Zašto je Gruzija važna za Sjedinjene Države i kakvu bi ulogu mogla da ima Gruzija na Kavkazu?
Zurabišvili: Prije svega, zato što Rusi to znaju više od bilo koga drugog: oni su uvijek govorili da onaj ko kontroliše Tbilisi, kontroliše Kavkaz. Danas je to još važnije, u vrijeme kada ovaj region postaje veoma važan za kontrolu Crnog mora. Luke na Crnom moru su veoma važne, i nije slučajno što je Rusija počela rat protiv Ukrajine i za kontrolu tog dijela crnomorske obale, počevši od Krima 2014. I nije slučajno da je hibridni rat Rusija započela izborima u Gruziji, također za izbore u Rumuniji, i namještanje izbora, na sasvim drugačiji način, u Moldaviji – dakle te tri zemlje, ako pogledate mapu, su zemlje Crnog mora. Dakle, strategija Rusije je vrlo jasna.
Upravo zato bi strategija Sjedinjenih Država trebalo da bude nastavak onoga što je bila godinama, a to je bila konsolidacija Gruzije kao uporišta demokratije. Gruzijska vojska ne bi postojala da nije američke podrške. Mislim da to pokazuje da ovo nije bilo samo zbog simpatija, već zato što je postojao ozbiljan, pravi američki interes da podrži Gruziju. I uvjerena sam da su ovi interesi i dalje prisutni, čak i više danas nego možda u prošlosti.
Glas Amerike: Vas je na inauguraciju pozvao kongresmen Joe Wilson, jedan od autora Zakona MEGOBARI (koji ima za cilj jačanje demokratije i suprotstavljanje ruskom uticaju u Gruziji) i Zakona o gruzijskom "košmaru" u Predstavničkom domu SAD (kojim bi bilo spriječeno da SAD da priznaju režim Ivanišvilija, a da se prizna Zurabišvili kao legitimna predsjednica Gruzije). Možete li da objasnite zašto mislite da je toliko važno da američka vlada ne prizna sadašnju gruzijsku vladu?
Zurabišvili: Mislim da nije moguće da zemlja poput Sjedinjenih Država prizna vladu koja je rezultat namještenih izbora i protivustavnih akata, režim u kojem nije preostala nijedna nezavisna institucija, sve institucije su po mjeri jedne partije i jednog čovjeka. To zaista uništava sve što su Sjedinjene Države radile u ovoj zemlji. Izgradnja institucija, ne samo vojske, sve institucije: podrška reformi pravosudnog sistema, stvaranje antikorupcijskog sistema i sve to, što je zaista djelo više od 30 godina od nezavisnosti Gruzije. Ovo što se danas dešava zaista sve to uništava.
Glas Amerike: Vi, opozicija i dio gruzijskog naroda tražite nove izbore. Da li je to glavni zahtjev u ovom trenutku?
Zurabišvili: I dalje se nadam da će de facto lideri Gruzije prepoznati da je stabilnost zemlje najvažnija stvar i da će shvatiti da će pomoći zemlji održavanjem novih izbora, kroz neki kompromis sa opozicijom. Kako vrijeme odmiče, vjerovatno je sve manje nade da će doći do tako razumnog rješenja. A ono što će se tada desiti najvjerovatnije je da će se režim raspasti, jer ne može da se odupre ni sankcijama, ni ekonomskoj i finansijskoj situaciji u koju ulazimo, ni činjenici da je odbijen od velike većine zemlje i da je izolovan od svih partnera, Amerikanaca, Evropljana koji su zaista podržavali Gruziju.
Glas Amerike: Različiti stručnjaci sa kojima razgovaramo kažu da Gruzija neće biti glavni prioritet Trampove administracije. Kako planirate da skrenete pažnju na Gruziju?
Zurabišvili: Pa, mi vjerovatno nikada nećemo biti prioritet, a nadam se da ni nećemo biti, jer to znači krizu na drugom nivou, koju ne želimo. Opet, ne želimo nestabilnost. Ali mislim da je ono što se dešava u Gruziji prilično važno kao primjer. Ne mislim da Amerika može da prihvati zemlju koju je podržavala i zaista, stvorila kao državu, koja sada stvara savezništva sa terorističkim pokretima, sa Iranom, sa Kinom i daje strateške tačke na Crnom moru, luku Anaklija, ili nove komunikacione linije Kini, što se i dešava.
Dodik opet najavio skoro usvajanje „zakona o stranim agentima”
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da će entitetska vlast najkasnije u martu ove godine usvojiti zakon o nevladinim organizacijama, poznat i kao „zakon o stranim agentima”, kojim se smanjuju demokratska prava i slobode građana.
Na konferenciji za medije, Dodik je kazao da ovaj zakon predviđa obavezu da svi oni koji primaju novac iz inostranstva i finansiraju svoje aktivnosti to prijave Ministarstvu pravde i finansija.
„To je na fonu onoga što Trump radi. On je zabranio taj novac i mi želimo da vidimo da li možda, ne daj Bože, dobijaju od nekih fašista”, rekao je Dodik, te najavio da će, osim ovog, biti usvojeni još neki zakoni.
Medijima je rekao da je ovo povratak priči koju je ranije predlagao, te najavio i da će Republika Srpska, rukovođena praksom velikih razvijenih zemalja, sačiniti svoj pregled neprijatelja i javno to objavljivati.
Vlada Republike Srpske je 23. marta 2023. godine utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Zakon je, uprkos protestima predstavnika nevladinih organizacija i međunarodne zajednice, u formi nacrta usvojen 28. septembra 2023. godine u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), te je ostavljen rok Vladi Republike Srpske da u roku od šest mjeseci dostavi konačnu verziju u formi prijedloga zakona.
Vlada je u tajnoj proceduri poslala u NSRS krajem marta 2024. prijedlog zakona, samo nekoliko dana prije isticanja zakonskog roka, ali je kasnije odustala od njega.
Detektor je ranije pisao o usvajanju sličnog zakona u Gruziji, kao i da se ovakvim zakonom u Rusiji kažnjavaju i zatvaraju mediji, aktivisti, ali i građani koji se usude suprotstaviti vlastima.
Dodik, koji se danas prvi put pojavio u javnosti nakon operativnog zahvata, zbog čega je odgođeno i suđenje pred Sudom BiH za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, kratko je rekao i da su sankcije koje su uvedene prema licima i preduzećima iz Republike Srpske bile besmislene i bezuspješne, te da nisu bile smetnja za iskazane ekonomske uspjehe u 2024. godini.
Kako je naveo, bile su neprincipijelne vanekonomske barijere i pritisci na bankarski sektor.
Najavio je i da će se posebno baviti politikama koje su u vezi sa bankarskim sektorom i činjenicom da su ostvarile profit koji je veći od 25 posto u odnosu na raniji period i pored restrikcija koje čine.
„Banke raspolažu depozitima ove Republike i depozitima ovih građana. Moram da kažem da ti depoziti pripadaju ovoj Republici i građanima, a ne da se ti depoziti iznose u inostranstvo. Primijetili smo da su banke iznijele preko milijardu maraka naših depozita u inostranstvo”, kazao je Dodik, kao i da su vlasti imale razumijevanje za bankarski sektor zbog uvođenja sankcija.
Kako je rekao, došlo je drugo vrijeme i banke će morati da pokažu ne samo privrženost profitu nego i društvenoj odgovornosti, te da su vlasti Republike Srpske, u okolnostima u kojima su živjeli, bile veoma stisnute intervencijom bivše američke administracije, koja je pritiskala poslovne banke i spriječila da sarađuju sa entitetskim institucijama, prvenstveno budžetom i Vladom RS-a.
„To je vrijeme prošlo. Nećemo nijednu banku razumjeti ako ne budu htjeli sarađivati. Na kraju, veoma ozbiljno im poručujem, 750 miliona ste iznijeli depozita u inostranstvo da bi tamo krpili ekonomije koje su neuspješne. Kupili ste našim depozitima 150 miliona obveznica u inostranstvu. Imate rok od tri mjeseca da to vratite u Republiku Srpsku jer su to naše pare. Ne budete li to radili, zatvorićemo vas”, kaže Dodik.
Dodik je prije nekoliko dana, nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele nove sankcije za još 13 osoba iz RS-a, naveo da će poslovne banke koje rade u ovom entitetu već od ponedjeljka morati da otvore račune svima koji se nalaze na američkoj crnoj listi.
Američke vlasti uvele su 17. januara sankcije za pet osoba i jednu organizaciju jer pomažu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i njegovoj porodici da se obogate na račun javnosti. Sankcionisano je i osam pojedinaca da su po Dodikovoj direktivi organizovali i sproveli obilježavanje neustavnog Dana Republike Srpske u januaru 2024. godine.
Dodik je godinama pod sankcijama, a Detektor je ranije pisao o njegovim nadama da će mu one biti ukinute dolaskom Donalda Trumpa na vlast.
Ustavni sud BiH zabranio dio udžbenika istorije za 9. razred u RS-u
Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom se zabranjuje izvođenje dijela nastave iz historije na osnovu udžbenika za 9. razred u entitetu Republika Srpska.
Riječ je od nekoliko spornih stranica udžbenika "Istorija za 9. razred osnovne škole" koji se odnose na temu "Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat".
Ustavni sud je zaključio da pojedini dijelovi udžbenika "nisu u skladu Ustavom Bosne i Hercegovine i da su suprotni standardima iz Okvirnog zakona o visokom obrazovanju i Zajedničke jezgre kao odluka institucija Bosne i Hercegovine".
Ustavni sud je ponovio stav da Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju služi kao osnovni normativni instrument kojim država reguliše oblast obrazovanja na općenit i principijelan način, dok se federalnim jedinicama prepušta da tu istu oblast regulišu preciznije, ali obavezno u skladu s državnim zakonom.
"Na osnovu Okvirnog zakona uspostavljen je jasan pravni okvir koji je obavezivao i Ministarstvo obrazovanja i kulture RS da obrazovanje organizuje tako da se, između ostalog, zasniva na vladavini zakona i na poštovanju ljudskih prava, da se informacije ili znanje koji su uključeni u nastavni plan i program predstavljaju tako da podržavaju i njeguju različite kulture, jezike i vjeroispovijesti učenika i da razvijaju toleranciju na različitost, multiperspektivnost, otvorenost, kritičko mišljenje i razumijevanje konteksta", navodi se u saopštenju.
U tom smislu, Ustavni sud "zapaža da iz spornog priloga – sadržaja programa koji se odnosi na temu "Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat" proizilazi da je nastavnim programom predviđeno da svi učenici treba da obrađuju sljedeće teme: "Nastanak Republike Srpske, Vojska Republike Srpske i Odbrambeno-otadžbinski rat (1992–1995), Stradanje i zločini nad srpskim narodom i Republika Srpska poslije Dejtonskog sporazuma – Kultura pamćenja u lokalnoj zajednici.".
Ustavni sud smatra da se takav pristup, kojim se nastavnim planom isključuju perspektive pripadnika drugih etničkih grupa, "ne može smatrati usklađenim s obavezom Ministarstva da podržava i njeguje različite kulture, jezike i vjeroispovijesti svojih učenika, te da podržava i njeguje različite kulture i toleranciju na različitost".
Ustavni sud, dodaje se, smatra da je, primjenjujući standarde iz Okvirnog zakona i Zajedničke jezgre, nastavni program za historiju za period od 1992. do 1995. godine bilo nužno koncipirati tako da pokriva više različitih perspektiva kako bi se dobila što objektivnija i cjelovitija slika prošlih događaja, te uvažavale različite perspektive i iskustva različitih etničkih, vjerskih i kulturnih grupa u Bosni i Hercegovini.
"Također, nakon uvida u sadržaj udžbenika, Ustavni sud zapaža da je '9. januar' označen kao Dan Republike Srpske, rat u Bosni i Hercegovini je predstavljen kao građanski rat, prezentirana je 'Deklaracija Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini', navedeno je da su institucije Bosne i Hercegovine zajedničke institucije", ističe se u saopštenju.
Dodaje se da Ustavni sud smatra da se dozvoljavanje ovakvog prikaza u udžbeniku "ne može smatrati komplementarnim s obavezom koja proizlazi iz Okvirnog zakona, prema kojoj su opšti ciljevi obrazovanja, koji proistječu iz opšteprihvaćenih, univerzalnih vrijednosti, promovisanje poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda i priprema svake osobe za život u društvu koje poštuje načela demokratije i vladavine zakona".
Ustavni sud naglašava da obrazovni sadržaji, posebno oni koji se odnose na historiju i društvo, moraju biti usklađeni s pravnim normama i demokratskim vrijednostima kako bi se spriječili diskriminacija, revizionizam, ideološka manipulacija ili indoktrinacija djece.
Za provođenje ove odluke Ustavni sud je zadužio ministra obrazovanja i kulture Republike Srpske i direktora Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske.
Inače, zahtjev za ocjenu ustavnosti je podnijelo 13 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
CPJ: Stotine uhapšenih novinara širom svijeta, najviše u Kini i Izraelu
Novinari širom svijeta su u sve većoj opasnosti da budu uhapšeni, a najveći broj pritvorenih je u Kini, Izraelu i Mjanmaru, pokazuju novi podaci Komiteta za zaštitu novinara (CPJ).
Na globalnom nivou, do 1. decembra prošle godine je zbog svog rada pritvoren 361 novinar. Međutim, u komitetu kažu da su podaci samo mali prikaz broja uhapšenih proteklih 12 mjeseci.
„Veći broj novinara se, na ovaj ili onaj način procesuira u pravosudnim sistemima tokom godine, I to se namjerno radi. Sve veća kriminalizacija novinara je namjerna taktika vlada da ih ućutkaju”, kaže za Glas Amerike Jodie Ginsberg, izvršna direktorica CPJ-a.
Veliki broj novinara pritvoren je i u Bjelorusiji, Rusiji, Vijetnamu i Eritreji. U Izraelu se ta cifra više nego udvostručila, zbog čega u komitetu kažu da je riječ o cenzuri.
„To obuhvata ubijanje i pritvaranje novinara, prekide komunikacije, napade na medijske objekte, povlačenje državnih sredstava iz izraelskih novina kao što je Haretz”, kaže Ginsberg.
Izrael nije odgovorio na zahtjev Glasa Amerike za komentar, ali je prethodno odbacivao optužbe da targetira novinare.
U Kini je i dalje najviše uhapšenih novinara – više od 50. Među njima je prodemokratski izdavač Jimmy Lai, kome se sudi u Hong Kongu. Protiv njega su podignute optužbe vezane za nacionalnu bezbjednost za koje se smatra da su politički motivisane. Laijev međunarodni pravni tim kaže da slučaj protiv njihovog klijenta pokazuje kako se zakoni koriste protiv novinara.
„Zato što sada često vidimo kako vlasti, umjesto tradicionalnog pravnog oružja kao što je kleveta ili anti-teroristički zakoni, takođe pokušavaju da koriste druge zakone kojima se diskredituju novinari”, ističe Caoilfhionn Gallagher, advokatica za ljudska prava.
U mailu Glasu Amerike, Kina je pravdala svoj učinak u domenu zaštite slobode medija, dok je Hong Kong više puta odbacivao optužbe da je slučaj protiv Laija politički motivisan.
U Rusiji, američki novinari Alsu Kurmasheva i Evan Gershkovich oslobođeni su iz zatvora. Ta zemlja je peta u svijetu po broju zatvorenih novinara – 30.
Među pritvorenim novinarima širom svijeta su i novinari i dopisnici Glasa Amerike i njenih sestrinskih mreži. U zatvorima su u Mjanmaru, Bjelorusiji, Rusiji, Vijetnamu i Azerbejdžanu.
