Linkovi

Top priča

Glavni tužitelj Serge Brammertz nakon presude Mladiću: Vrijeme je za istinu, presuda je konačna

Brammertz: Presuda Mladiću - trenuci za koje radimo
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:49 0:00

Brammertz: Presuda Mladiću - trenuci za koje radimo

Reakcije na odluku Međunarodnog rezidualnog mehanizma o doživotnoj kazni za Ratka Mladića su stizale ovih dana sa svih strana. Za glavnog tužioca Serge Brammertza ovo je bio dan koji je opravdao godine rada Haškog Tribunala.

"Osjećaj je, kako možete zamisliti bio nevjerovatan. Majke Srebrenice i mnoge druge žrtve su bile u Hagu, I oni su bili prvi sa kojima sam se sastao, bukvalno dvije minute nakon izricanja presude. I upravo su to trenutci za koje moj tim i ja radimo i trazimo ratne zločince i izvodimo ih pred lice pravde. To naravno ne moze vratiti žrtve njihovim obiteljima, ali im barem daje osjećaj pravde i jedan snažan osjecaj satisfakcije.", rekao je u za Glas Amerike tužilac Brammertz.

Njegova poruka nakon presude Ratku Mladiću kojom je osuđen na doživotni zatvor, je bila jasna i snažna - Vrijeme je za istinu, odluka je konačna i mora se prihvatiti, lideri je moraju prihvatiti.

Međutim predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik bezuspješno je pokušao zaustaviti izlaganje stalnog predstavnika Bosne i Hercegovine na sastanku Vijeća sigurnosti. Brammertz smatra da ovakve ispade treba zaustaviti.

"Prvo, rekao sam ono što zaista i mislim i u šta vjerujem. Ovaj Tribunal je osnovalo Vijeće sigurnosti da bi se uspostvila odgovornost za zločine koji su počinjeni u bivšoj Jugoslaviji.

169 osoba je bilo krivično gonjeno, zločinci su bili sa svih zaraćenih strana. Znamo da je broj srpskih zločinaca najveći. Medjutim, mi ističemo, iako nije isti broj zločina počinjen na svim stranama, sve zaraćene strane su počinile zločine.  
Serge Brammertz

General Mladić, kao i Radovan Karadžić, zajedno sa Miloševićem su igrali apsolutno glavne uloge i bili su konzistentno viđeni tokom cijelog konflikta. Mi smo sva ta videa ponovo prikazivali.

Snimak generala Mladića koji djeci dijeli čokolade, koji zatvorenicima kaže da se nista ne brinu, samo par dana prije nego što su pod njegovim naređenjjem njih na hiljade brutalno pogubljeni.

I kad sam rekao da svi moraju prihvatiti istinu, govorio sam o istini koja je jako dobro dokumentovana, sa mnogo mnogo dokaza.

Sudsko tijelo je prvobitno jednoglasno osudilo Mladica, a u žalidbenom pocesu je velika većina sudaca potvrdila tu odluku. Ovo je konačna sudska odluka koja jasno kaže da on nije ratni heroj, nego ratni zločinac jer je odgovoran za masovna ubistva.

Ono što ovim poručujemo je da odgovrni političari svih zemalja članica Ujedinjenih nacija moraju prihvatiti konačnu presudu suda Ujedinjenih nacija", govori glavni haški tužitelj, ali potom dodaje:

"Naravno, ja nisam naivan, ja sam vidio da se u posljednjih nekoliko godina situacija pogoršava, da se ratni zločinci glorifikuju svakodnevno, da se negiranje genocida ne dešava samo u Republici Srpskoj, nego i u Srbiji, i u Crnoj Gori, i vjerovatno i na drugim mjestima.

Vidjeli smo nedavno ministra pravde u Crnoj Gori koji kaže da genocida nije bilo u Srebrenici. Ako imate Dodika kao člana Predsjednistva jedne države koji kaže, šteta sto su se takve stvari dešavale, sigurno su i neki ljudi bili ubijeni, ali to nije genocid?! To je apsolutno neprihvatljivo!

Vrijeme je za sve političare i u Briselu i u Washingtonu i na drugim mjestima, da kažu, - e sada je stvarno dosta, i ako neki politicari to neće da čuje, onda treba donijeti zakon koji će negiranje genocida smatrati krivičnim djelom.

U tom kontekstu se postavlja pitanje kako u datoj situaciji i retorici očekivati da će lokalni sudovi biti nepristrasni I efektivni u procesuiranju nekoliko hiljada ratnih zločina. Koliko slučaj generala Novaka Đukića koji je osuđen u Bosni i Hercegovini i po tom pobjegao u Srbiju urgrožava povjerenje u ovaj process? Gospodin Brammertz odgovara:

"Nije da se ništa ne dešava na nacionalnim sudovima. U posljedjih desetak godina procesuirano je nekoliko stotina predmeta, uglavnom u Bosni Hercegovini, ali i u Zagrebu i Beogradu. Mnogo ima problema i situacija je daleko od zadovoljavajuće. Jedan od problema koji vidimo u Srbiji Ii Hrvatskoj je da one nevoljno procesuriraju slučajeve ratnih zločina jer ugrožavaju sliku nacionalnih heroja. Veliki problem je i činjenica da su na stotine optuženih za masovna ubistva u BiH pobjegli ili u Hrvatsku ili u Srbiju, te da ne postoje sporazumi o izručenju, i ne mogu biti izručeni Bosni I Hercegovini."

Vi ste spomenuli jučerašnju situaciju u Vijeću sigurnosti, i to je pokazatelj da je ovaj cijeli proces krhak, te da smo daleko od regionalnog pomirenja.

"U primjeru Djukića vidimo jedno totalno neprihvatljivu situaciju. On je osuđen u Sarajevu, na dvadeset godina, ako se dobro sjećam, ali je prije izricanja kazne pobjegao u Srbiju, i zbog toga sto ima srpski pasoš, Srbija ga ne izručuje i ne šalje nazad u Sarajevo.

Sarajevo je onda tražilo od Beograda da barem dodje do izdržavanja zatvorske kazne u Srbiji. Moj ured sada već četiri godine o tome obavještava Vijeće sigurnosti. U Srbiji sada postoji procedura koja mu dopušta da objasni svoju situaciju, i svaki put kad je se zakaže sudsko ročište on je bolestan, dan nakon toga, je savršeno zdrav i uživa u životu na slobodi.

Ja sam i sadašnjem i prethodnom ministru pravde u Srbiji rekao da ovo nije znak da se ovaj slučaj uzima za ozbiljno. Ovo ukazuje na fundamentalni problem da zajednice i dalje nisu spremne suočiti se istinom i odgovornošću pojedinaca iz vlastite zajednice."

Mladićeva predsuda je i dalje veliki uspjeh, poručuje Brammertz i javnosti i svom timu, ostavljajući nekoliko minuta odmora i refleksije prije nastavka radna na preostalim predmetima.

Ohrabrujuća činjenica, kaže Brammertz je i to da su generalni sekretar UN-a i čelnik evropske komisije, kao i predsjednik Biden gotovo istovremenom sa izricanjem presude ovu odluku pozdravili .

Ovo vraća nadu da se i dalje stremi ka medjunarodnoj odgovrnosti međunarodnoj pravdi. Sjetimo se kako su Mladić I Kradžić slobodno šetali sa svojom svitom devedestih godina dok je međunarodna zajednica zatvarala oči jer su smatrali da njihovo hapšenje remeti mir, kaže Brammertz i ističe:

"Ako se čeka na pravdu, ne znači da nje neće biti, to samo znači da neko ako moćan danas, možda je čak i nedodirljiv , ali pravda će ga stići. Nadam se da će to biti slučaj i sa počiniocima zločina svih kriza koje se dešavaju i u ovom trenutku."

See all News Updates of the Day

Masakr u Chicagu nova kap u moru američkog oružanog nasilja

Masakr u Chicagu nova kap u moru američkog oružanog nasilja
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Nakon višesatne potrage policija je uhapsila 22-godišnjeg muškarca - povezanog sa pucnjavom tokom parade povodom Dana Nezavisnosti u predgrađu Čikaga, u kojoj je ubijeno šest osoba, a ranjeno najmanje 30.

Promjena američke imigracijske politike

Promjena američke imigracijske politike
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Očekuju se promjene u načinu na koji SAD tretira migrante duž američke južne granice nakon što se Vrhovni sud priklonio nastojanju Bidenove administracije da prekine politiku iz Trumpove ere koja je prisilila migrante da čekaju svoje datume za imigracijski sud na meksičkoj strani granice.

6 ubijenih i više od 20 ranjenih u pucnjavi na prazničnu paradu u Chicagu

USA-JULYFOURTH/SHOOTING

Šest osoba je poginulo, a najmanje 30 je raneno u pucnjavi tokom parade povodom američkog Dana nezavisnosti u predgrađu Čikaga. Osumnjičeni napadač, 22-godišnji Robert Krimo je uhapšen poslije kraće potjere, saopšto je šef policije Highland parka.

Stotine posjetitelja parade u Highland Parku - neki vidno okrvavljeni - pobjegli su s putanje parade, ostavljajući za sobom stolice, dječja kolica i deke. Vlasti nisu službeno izvijestile o bilo kakvim žrtvama, ali svjedoci su opisali da su vidjeli krvava tijela prekrivena dekama.

Zvaničnici bogatog predgrađa Čikaga, saopštili su da je po svemu sudeći pucao sa krova. Naveli su i da je poslije pucnjave pronađena puška. Gradonačelnica Hajlend parka pozvala je građane da ne izlaze napolje.

"DRŽITE SE IZVAN PODRUČJA - dopustite policiji i hitnim službama da rade svoj posao", objavio je šerifov odjel na Twitteru, dodajući da zamjenici pomažu policiji Highland Parka.

Strahovi od još jedne masovne pucnjave porasli su dok je nacija pokušavala pronaći razlog za proslavu svoje neovisnosti i veza koje je još uvijek drže zajedno. Trebao je to biti dan za odmor, okupljanje na paradama, gutanje hrenovki i hamburgera na roštilju u dvorištu i okupljanje pod krošnjama zvijezda i eksplozivnim vatrometom.

“Četvrti srpnja je sveti dan u našoj zemlji — vrijeme je da slavimo dobrotu naše nacije, jedine nacije na Zemlji utemeljene na ideji: da su svi ljudi stvoreni jednaki”, tweetao je predsjednik Joe Biden ranije u ponedjeljak . "Nemojte se zavaravati, naši najbolji dani tek su pred nama."

Mnogi su također planirali slaviti usljed ublažavanja mjera predostrožnosti protiv koronavirusa prvi put u tri godine.

Baltimore, na primjer, nastavlja s proslavom Dana neovisnosti nakon dvije godine stanke, na oduševljenje stanovnika poput Kirstan Monroe.

Fireworks erupt in celebration of the Independence Day holiday over Citizens Bank Park after a baseball game between Philadelphia Phillies and St. Louis Cardinals, Sunday, July 3, 2022, in Philadelphia. (AP Photo/Laurence Kesterson)
Fireworks erupt in celebration of the Independence Day holiday over Citizens Bank Park after a baseball game between Philadelphia Phillies and St. Louis Cardinals, Sunday, July 3, 2022, in Philadelphia. (AP Photo/Laurence Kesterson)

“Sretna sam što vidim da se središte grada ponovno okuplja, kako bi i trebalo biti”, rekla je za WBAL-TV.

Šareni zasloni, veliki i mali, osvijetlit će noćno nebo u gradovima od New Yorka do Seattlea, do Chicaga do Dallasa. Međutim, drugi će ih se odreći, osobito u zapadnim regijama pogođenim sušom i šumskim požarima.

Phoenix također ponovno prolazi bez vatrometa - ne zbog pandemije ili zabrinutosti od požara, već zbog problema s lancem opskrbe.

U emotivnim ceremonijama diljem zemlje, neki će položiti zakletvu za državljanstvo, čime će se kvalificirati za glasanje na nadolazećim izborima u sredini mandata.

Tokom ceremonije za naturalizirane građane održane u Mount Vernonu, domu Georgea Washingtona u Virginiji, ministrica financija Janet Yellen trebala je zakleti 52 osobe porijeklom iz 42 različite zemlje da su ključni za izgradnju snažne radne snage.

"Imigranti jačaju našu radnu snagu i, u tom procesu, pomažu u pokretanju otpornosti i vitalnosti našeg gospodarstva", rekla je Yellen u pripremljenim komentarima za događaj u ponedjeljak.

Zasigurno, ovo su nesigurna vremena: vreba ekonomska recesija, a nacionalna je psiha iscrpljena masovnim pucnjavama poput onih nedavno viđenih u teksaškoj osnovnoj školi i supermarketu u New Yorku.

Oštre društvene i političke podjele također su ogoljene nedavnim odlukama Vrhovnog suda kojima se poništava ustavno pravo na pobačaj i poništava njujorški zakon koji ograničava tko smije nositi oružje u javnosti.

“Dan neovisnosti ne izgleda baš kao neka proslava kada su naša osnovna prava na život, slobodu i potraga za srećom na udaru”, tvitala je državna tužiteljica New Yorka Tish James, demokratkinja. “Danas vas potičem da zamislite što bi ova nacija mogla biti ako i kada živimo u skladu s našim vrijednostima.”

Ali za mnoge je 4. srpnja također prilika da se političke razlike ostave po strani i slave jedinstvo, razmišljajući o revoluciji koja je dovela do najdugovječnije demokracije u povijesti.

"Uvijek postoji nešto što nas razdvaja ili ujedinjuje", kaže Eli Merritt, politički povjesničar sa Sveučilišta Vanderbilt čija nadolazeća knjiga prati bolno utemeljenje Sjedinjenih Država 1776. godine.

Ali on vidi saslušanja od 6. siječnja u kojima se istražuje prošlogodišnji napad na američki Kapitol kao razlog za nadu, priliku za okupljanje iza demokratskih institucija. Iako se svi Amerikanci ili njihovi izabrani predstavnici ne slažu s radom odbora, Merritt je ohrabren činjenicom da je barem donekle dvostranački s nekim republikancima koji su mu se pridružili.

“Moralna hrabrost kao mjesto gdje Amerikanci polažu nadu, spremnost da se zauzmu za ono što je ispravno i istinito usprkos negativnim posljedicama po sebe”, rekao je. “To je bitno ljepilo ustavne demokracije.”

SAD: Niz kontroverznih odluka Vrhovnog suda

SAD: Niz kontroverznih odluka Vrhovnog suda
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:54 0:00

Vrhovni sud Sjedinjenih Država je, zahvaljujući konzervativnoj većini, pri kraju svog proteklog mandata donio nekoliko odluka koje su izazvale veliku pažnju javnosti jer su poništili odluke i pravila koji su bili na snazi dugo godina unazad.

Biden se obratio javnosti nakon petodnevne evropske turneje

Predsednik SAD Džo Bajden govori na konferenciji za novinare na samitu u Madridu

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden rekao je da je odluka Vrhovnog suda kojom je ukinuto ustavno pravo na abortus "destabilizujuća", ali da ne utiče na američku poziciju u svijetu.

Biden je govorio na konferenciji za novinare na kraju petodnevne evropske turneje u okviru koje se sastao sa NATO saveznicima na samitu u Madridu i liderima G7 u Bavarskim Alpima, dok se Amerika i dalje suočava sa posljedicama prošlonedeljne odluke najviše sudske instance u zemlji, prenosi agencija AP.

"Amerika je u boljoj poziciji da bude svjetski lider nego ikada ranije. Međutim, jedna stvar koja je destabilizujuća je nečuveno ponašanje Vrhovnog suda Sjedinjenih Država koji nije samo ukinuo presudu u slučaju Ro protiv Vejda, već i u suštini doveo u pitanje pravo na privatnost. Mogu da razumijem zašto su Amerikanci nezadovoljni onim što je uradio Vrhovni sud", poručio je Biden.

Takođe je naglasio da bi podržao izmjenu filibastera - procedure u Senatu prema kojoj je potrebno 60 glasova za usvajanje većine zakona - da bi se omogućilo usvajanje prijedloga o zaštiti prava na abortus na nacionalnom nivou prostom većinom. Međutim, demokrate nemaju dovoljno glasova u Senatu za to, navodi AP.

Bidenova administracija je na trodnevnom samitu između ostalog najavila da će dugoročno ojačati američko vojno prisustvo u Evropi, objavljen je i dogovor sa Turskom kojim je otvoren put za članstvo Švedske i Finske u NATO-u, te usvojen novi strateški koncept alijanse u kojem se navodi da je Rusija "direktna prijetnja", a kineska "politika prinude" izazov za interese Zapada.

"Mislim da svi možemo da se saglasimo da je ovo bio historijski samit NATO-a", rekao je Biden.

Takođe je podsjetio da je zapadna vojna alijansa posljednji put usvojila strateški koncept prije 12 godina, da je Rusija tada označena partnerom, dok se Kina nije pominjala. Dokument utvrđen na samitu je to promijenio.

"Svijet se mnogo promijenio od tada. Cilj ovog samita bio je da se jačaju naši savezi, rješavaju svjetski izazovi i prijetnje s kojima ćemo se suočiti u budućnosti", naglasio je američki predsjednik.

Biden je istakao i obaveze preuzete na sastanku G7, uključujući više ekonomske i vojne pomoći Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije, kao i oštrije sankcije protiv Moskve.

"Bićemo uz Ukrajinu, i alijansa će biti uz Ukrajinu koliko god je potrebno. Ne znam kako će se sve završiti, ali se neće okončati porazom Ukrajine u Ukrajini", zaključio je predsjednik SAD.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG