Najnovije
Glavni tužitelj Serge Brammertz nakon presude Mladiću: Vrijeme je za istinu, presuda je konačna
Reakcije na odluku Međunarodnog rezidualnog mehanizma o doživotnoj kazni za Ratka Mladića su stizale ovih dana sa svih strana. Za glavnog tužioca Serge Brammertza ovo je bio dan koji je opravdao godine rada Haškog Tribunala.
"Osjećaj je, kako možete zamisliti bio nevjerovatan. Majke Srebrenice i mnoge druge žrtve su bile u Hagu, I oni su bili prvi sa kojima sam se sastao, bukvalno dvije minute nakon izricanja presude. I upravo su to trenutci za koje moj tim i ja radimo i trazimo ratne zločince i izvodimo ih pred lice pravde. To naravno ne moze vratiti žrtve njihovim obiteljima, ali im barem daje osjećaj pravde i jedan snažan osjecaj satisfakcije.", rekao je u za Glas Amerike tužilac Brammertz.
Njegova poruka nakon presude Ratku Mladiću kojom je osuđen na doživotni zatvor, je bila jasna i snažna - Vrijeme je za istinu, odluka je konačna i mora se prihvatiti, lideri je moraju prihvatiti.
Međutim predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik bezuspješno je pokušao zaustaviti izlaganje stalnog predstavnika Bosne i Hercegovine na sastanku Vijeća sigurnosti. Brammertz smatra da ovakve ispade treba zaustaviti.
"Prvo, rekao sam ono što zaista i mislim i u šta vjerujem. Ovaj Tribunal je osnovalo Vijeće sigurnosti da bi se uspostvila odgovornost za zločine koji su počinjeni u bivšoj Jugoslaviji.
169 osoba je bilo krivično gonjeno, zločinci su bili sa svih zaraćenih strana. Znamo da je broj srpskih zločinaca najveći. Medjutim, mi ističemo, iako nije isti broj zločina počinjen na svim stranama, sve zaraćene strane su počinile zločine.Serge Brammertz
General Mladić, kao i Radovan Karadžić, zajedno sa Miloševićem su igrali apsolutno glavne uloge i bili su konzistentno viđeni tokom cijelog konflikta. Mi smo sva ta videa ponovo prikazivali.
Snimak generala Mladića koji djeci dijeli čokolade, koji zatvorenicima kaže da se nista ne brinu, samo par dana prije nego što su pod njegovim naređenjjem njih na hiljade brutalno pogubljeni.
I kad sam rekao da svi moraju prihvatiti istinu, govorio sam o istini koja je jako dobro dokumentovana, sa mnogo mnogo dokaza.
Sudsko tijelo je prvobitno jednoglasno osudilo Mladica, a u žalidbenom pocesu je velika većina sudaca potvrdila tu odluku. Ovo je konačna sudska odluka koja jasno kaže da on nije ratni heroj, nego ratni zločinac jer je odgovoran za masovna ubistva.
Ono što ovim poručujemo je da odgovrni političari svih zemalja članica Ujedinjenih nacija moraju prihvatiti konačnu presudu suda Ujedinjenih nacija", govori glavni haški tužitelj, ali potom dodaje:
"Naravno, ja nisam naivan, ja sam vidio da se u posljednjih nekoliko godina situacija pogoršava, da se ratni zločinci glorifikuju svakodnevno, da se negiranje genocida ne dešava samo u Republici Srpskoj, nego i u Srbiji, i u Crnoj Gori, i vjerovatno i na drugim mjestima.
Vidjeli smo nedavno ministra pravde u Crnoj Gori koji kaže da genocida nije bilo u Srebrenici. Ako imate Dodika kao člana Predsjednistva jedne države koji kaže, šteta sto su se takve stvari dešavale, sigurno su i neki ljudi bili ubijeni, ali to nije genocid?! To je apsolutno neprihvatljivo!
Vrijeme je za sve političare i u Briselu i u Washingtonu i na drugim mjestima, da kažu, - e sada je stvarno dosta, i ako neki politicari to neće da čuje, onda treba donijeti zakon koji će negiranje genocida smatrati krivičnim djelom.
U tom kontekstu se postavlja pitanje kako u datoj situaciji i retorici očekivati da će lokalni sudovi biti nepristrasni I efektivni u procesuiranju nekoliko hiljada ratnih zločina. Koliko slučaj generala Novaka Đukića koji je osuđen u Bosni i Hercegovini i po tom pobjegao u Srbiju urgrožava povjerenje u ovaj process? Gospodin Brammertz odgovara:
"Nije da se ništa ne dešava na nacionalnim sudovima. U posljedjih desetak godina procesuirano je nekoliko stotina predmeta, uglavnom u Bosni Hercegovini, ali i u Zagrebu i Beogradu. Mnogo ima problema i situacija je daleko od zadovoljavajuće. Jedan od problema koji vidimo u Srbiji Ii Hrvatskoj je da one nevoljno procesuriraju slučajeve ratnih zločina jer ugrožavaju sliku nacionalnih heroja. Veliki problem je i činjenica da su na stotine optuženih za masovna ubistva u BiH pobjegli ili u Hrvatsku ili u Srbiju, te da ne postoje sporazumi o izručenju, i ne mogu biti izručeni Bosni I Hercegovini."
Vi ste spomenuli jučerašnju situaciju u Vijeću sigurnosti, i to je pokazatelj da je ovaj cijeli proces krhak, te da smo daleko od regionalnog pomirenja.
"U primjeru Djukića vidimo jedno totalno neprihvatljivu situaciju. On je osuđen u Sarajevu, na dvadeset godina, ako se dobro sjećam, ali je prije izricanja kazne pobjegao u Srbiju, i zbog toga sto ima srpski pasoš, Srbija ga ne izručuje i ne šalje nazad u Sarajevo.
Sarajevo je onda tražilo od Beograda da barem dodje do izdržavanja zatvorske kazne u Srbiji. Moj ured sada već četiri godine o tome obavještava Vijeće sigurnosti. U Srbiji sada postoji procedura koja mu dopušta da objasni svoju situaciju, i svaki put kad je se zakaže sudsko ročište on je bolestan, dan nakon toga, je savršeno zdrav i uživa u životu na slobodi.
Ja sam i sadašnjem i prethodnom ministru pravde u Srbiji rekao da ovo nije znak da se ovaj slučaj uzima za ozbiljno. Ovo ukazuje na fundamentalni problem da zajednice i dalje nisu spremne suočiti se istinom i odgovornošću pojedinaca iz vlastite zajednice."
Mladićeva predsuda je i dalje veliki uspjeh, poručuje Brammertz i javnosti i svom timu, ostavljajući nekoliko minuta odmora i refleksije prije nastavka radna na preostalim predmetima.
Ohrabrujuća činjenica, kaže Brammertz je i to da su generalni sekretar UN-a i čelnik evropske komisije, kao i predsjednik Biden gotovo istovremenom sa izricanjem presude ovu odluku pozdravili .
Ovo vraća nadu da se i dalje stremi ka medjunarodnoj odgovrnosti međunarodnoj pravdi. Sjetimo se kako su Mladić I Kradžić slobodno šetali sa svojom svitom devedestih godina dok je međunarodna zajednica zatvarala oči jer su smatrali da njihovo hapšenje remeti mir, kaže Brammertz i ističe:
"Ako se čeka na pravdu, ne znači da nje neće biti, to samo znači da neko ako moćan danas, možda je čak i nedodirljiv , ali pravda će ga stići. Nadam se da će to biti slučaj i sa počiniocima zločina svih kriza koje se dešavaju i u ovom trenutku."
See all News Updates of the Day
Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.
Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.
Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.
"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.
Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.
"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.
Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.
Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.
"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.
Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.
Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.
Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.
Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.
Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.
Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.
Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu
U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.
Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.
Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.
Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.
Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.
Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.
Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.
Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.
Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.
Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.
Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti
Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.
"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.
U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.
"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.
Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.
Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.
"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.
Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.
Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.
Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.
"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.
"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.
U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.
"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.
A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.
"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.
Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa
Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.
Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.
Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.
Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.
Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.
Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.
Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.
Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.
Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.
Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu
Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.
Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.
U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.
„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.
Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.
