Biden i Macron su tokom prethodne sedmice, u jeku krize između Zapada i Rusije, razgovarali dva puta.
Macron se u ponedjeljak sastao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, a potom je u utorak razgovarao ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Sve to događa se u kontekstu aktuelne krize i nastojanja stišavanja tenzija duž granice između Ukrajine i Rusije.
Macron je u utorak rekao novinarima da je u razgovoru sa Putinom ispunio svoj cilj da spriječi eskalaciju krize i istakao da vjeruje da se mogu preduzeti koraci ka deeskalaciji i pozvao sve strane na smirenost.
"Smirenost je ključna za sve strane, i u riječima i djelima", poručio je Macron i pohvalio Zelenskog "zbog pribranosti koju on i ukrajinski narod pokazuju, u svjetlu vojnog pritiska na granice i na zemlju".
Dodao je da su mu i Putin i Zelenski prenijeli da su posvećeni poštovanju sporazuma iz Minska, iz 2014. godine i naglasio da je taj dogovor sadrži put za rješavanje aktuelnog spora.
"Ta zajednička odlučnost je jedni način koji će nam omogućiti da postignemo mir i održivo političko rješenje", rekao je francuski lider na konferenciji za novinare sa Zelenskim.
Macron je iz Kijeva otputovao za Berlin, gdje se sastao sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, koji je prije početka razgovora rekao novinarima da je "zajednički cilj da se spriječi rat u Evropi".
"Naša procjena situacije je jedinstvena, kao i stav da je bilo koji dodatni napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine neprihvatljiv i da će izazvati dalekosežne posljedice za Rusiju - političke, ekonomske i geostrateške", naglasio je Scholz.
Macron je prethodno pravdao ishod razgovora u Moskvi, na kojima nije bilo velikog napretka, i novinarima kazao da "ni jednog trenutka" nije očekivao da će Putin praviti ustupke.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba napisao je u ponedjeljak na Twitteru da njegova zemlja traži "diplomatska rješenja, ali neće preći crvene linije Ukrajine".
On je rekao da Ukrajina neće praviti nikakve ustupke po pitanju svog suvereniteta ili teritorijalnog integriteta, da neće voditi direktne pregovore sa "ruskim okupacionim administracijama" u istočnim pokrajnama Donjeck i Lugansk i da samo narod Ukrajine ima pravo da bira politički kurs zemlje.
Poslije sastanka sa Macronom u ponedjeljak, Putin je rekao da će Rusija dati sve od sebe da "nađe kompromise" u krizi sa Zapadom oko Ukrajine i poručio: "Što se nas tiče, učinićemo sve da pronađemo kompromise koji svima odgovaraju".
On je rekao da "neće biti pobjednika" ako izbije rat na evropskom kontinentu.
Rusija je rasporedila više od 100.000 vojnika duž istočne granice Ukrajine sa Rusijom i u njenom savezniku Belorusiji, a Zapad se plaši da bi Putin u bilo kom trenutku mogao da naredi invaziju.
Francuska, Sjedinjene Države i njihovi saveznici iz NATO-a odbacili su zahtjev Moskve da isključe moguće članstvo Ukrajine u zapadnom vojnom savezu formiranom poslije Drugog svjetskog rata.
Biden je rekao u ponedjeljak da ključni evropski gasovod, Sjeverni tok 2, neće napredovati ako Rusija napadne Ukrajinu, pošto je u Bijeloj kući ugostio njemačkog kancelara Scholza.
Biden je rekao novinarima da se "ideja da će Sjeverni tok 2 napredovati" u slučaju invazije ruskih tenkova ili trupa "jednostavno neće ostvariti".
Scholz nije direktno rekao da li će Njemačka otkazati projekat gasovoda, ali je rekao: "Preduzećemo sve neophodne korake i sve će biti urađeno zajedno" sa Sjedinjenim Državama i drugim saveznicima.
Rekao je: "Pripremili smo reakciju koja će nam pomoći da brzo reagujemo ako bude potrebno" u slučaju ruske invazije. On je rekao da Njemačka neće "sve iznositi u javnost".
Projekat gasovoda Sjeverni tok 2, koji prolazi ispod Baltičkog mora, je dizajniran da dovede ruski prirodni gas u Njemačku. Gasovod je nedavno završen, ali još nije u funkciji.
