Portparol Pentagona John Kirby naglasio da još nije donesena odluka o tome da li će te snage biti raspoređene, i da će to biti odvojeno od razmještanja američkih snaga unutar Evrope na istočne granice NATO-a.
Neimenovani diplomata NATO-a prethodno je naveo da Washington razmatra postepeno razmještanje pojedinih snaga iz zapadne u istočnu Evropu narednih sedmica, prenijela je agencija Reuters.
Portparolka Bijele kuće Jen Psaki rekla je da SAD razrađuju vojne planove za sve scenarije u ukrajinskoj krizi i da "nikada nisu isključile" opciju pružanja pomoći zemljama na istočnoj granici "u susret bilo kojoj invaziji Rusije na Ukrajinu".
NATO će ojačati svoje snage u istočnoj Evropi slanjem dodatnih borbenih aviona i brodova, kao odgovor na raspoređivanje ruskih vojnika na granici sa Ukrajinom.
Ovaj potez je dodatni signal da se Zapad priprema na invaziju Rusije na Ukrajinu, iako Moskva to negira.
"Pozdravljam odluku članica da pošalju dodatne snage u okviru NATO-a. Alijansa će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere da zaštiti i odbrani svoje saveznike, uključujući i one na Istoku", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Stoltenberg je, kasnije, na konferenciji za novinare rekao da bi pojačano prisustvo NATO-a moglo da obuhvati raspoređivanje dodatnih borbenih jedinica Alijanse na jugoistoku.
NATO do sada ima oko 4.000 trupa u multinacionalnim bataljonima u Estoniji, Litvaniji, Letoniji i Poljskoj, uz tenkove, vazdušnu odbranu i jedinice za obavještajne aktivnosti i nadzor.
Danska, Španija, Francuska i Holandija planiraju ili razmatraju slanje trupa, aviona ili brodova u istočnu Evropu, saopštio je NATO. Ukrajina dijeli granicu sa četiri NATO članice: Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunijom.
Velika Britanija i SAD su naredile članovima porodica diplomata u Ukrajini, kao i pojedinom osoblju, da napuste zemlju.
"Rusija može da krene u vojnu akciju u svakom trenutku", piše u zvaničnom dopisu zaposlenima i dodaje se da u toj situaciji neće biti moguća evakuacija američkih državljana, pa se mora planirati u skladu s tim.
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je potez SAD da evakuiše osoblje "preuranjen i da predstavlja pretjerani oprez".
"Zapravo, nema nikakvih suštinskih promjena u bezbjednosnoj situaciji: prijetnja od ruske agresije postoji od 2014, a raspoređivanje ruske vojske na granici je krenulo u aprilu prošle godine", navodi se u saopštenju.
Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u ponedjeljak i da ambasade Njemačke i Australije planiraju da povuku dio osoblja i članove njihovih porodica.
Šef evropske diplomatije Josep Borrell kazao je da EU ne planira da povlači diplomatsko osoblje iz Ukrajine u ovom trenutku.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je Zapad za "histeriju" i objavljivanje informacija "punih laži".
"Kada je riječ o specifičnim potezima, vidimo izjave iz NATO-a o jačanju, razmještanju snaga i resursa na istočnu granicu. Sve to dovodi do činjenice da tenzije rastu", ustvrdio je Peskov.
Rastu tenzija doprinijeli su i neuspjeli razgovori SAD i Rusije u petak.
Rusija zahtijeva da NATO poništi usmeno obećanje da će primiti Ukraijnu u članstvo, kao i da povuće svoje vojnike i naoružanje iz bivših sovjetskih republika u istočnoj Evropi. Inače, Ukrajina nije u ni u kakvom zvaničnom procesu da se učlani u NATO.
Washington saopštava da zahtjevi Rusije nisu nešto o čemu može da se pregovara, ali da postoji mogućnost dogovora o drugim stvarima - kontroli naoržuanja, raspoređivanju raketa i jačanju međusobnog poverenja.
SAD i EU su upozorile Rusiju da ne kreće u invaziju na Ukrajinu i zaprijetile oštrim sankcijama.
Velika Britanija je tokom vikenda objavila da ima informacije da Rusija razmatra da bivšeg ukrajinskog poslanika, bliskog Kremlju, postavi na čelo vlade u Kijevu.
Rusko ministarstvo spoljih poslova je to odbacilo kao "dezinformacije" i optužilo NATO da podiže tenzije oko Ukrajine.
