Linkovi

BIRN BiH: Nadležni tvrde da zaštitne opreme ima dovoljno, medicinsko osoblje ne govori o tome javno


ilustracija
ilustracija

Dijelu medicinskih radnika u Bosni i Hercegovini zabranjeno je da bez dozvole nadređenih govore za medije o uslovima i medicinskoj i zaštitnoj opremi u kojoj rade, dok zdravstvene institucije pokušavaju da kontrolišu narativ i informacije o količini opreme koju imaju i nabavljaju tokom pandemije koronavirusa, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Dok zvanični odgovori iz ministarstava, bolnica i drugih zdravstvenih institucija navode brojne nabavke opreme i tvrde da je ima dovoljno, zdravstveni radnici nisu u prilici da govore s medijima o stvarnim uslovima u kojima rade jer je značajan broj institucija donio pravila da bez odobrenja nadređenih ne mogu razgovarati s novinarima.

U svojim zvaničnim odgovorima BIRN-u BiH institucije navode da su radnicima obezbijedile dovoljnu količinu opreme. Predstavnici ljekara i drugog medicinskog osoblja tvrde suprotno.

Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, smatra da medicinske i zaštitne opreme još uvijek nema dovoljno.

Do danas nisu osigurane optimalne količine za sve ustanove. Podjela je vršena po ‘njihovim’ prioritetima. S obzirom na trenutni broj oboljelih i novih slučajeva, može se reći da imamo dovoljno potrebne opreme, ali da je situacija drugačija, tada bi se vidjelo da smo daleko od dovoljne količine koja je potrebna.
Miodrag Femić, Sindikat doktora medicine RS

Slično mišljenje dijeli i Rifat Rijad Zaid, predsjednik Saveza Strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).

“Apsolutno nema dovoljno opreme. Svijest građana o neophodnosti poštivanja epidemioloških preporuka i drugi epidemiološki faktori spasili su nas većeg broja oboljelih i umrlih za sada”, dodaje Zaid.

U početku nespremni

Hajrudin Havić, direktor Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, kaže kako je planirani budžet ove bolnice za tekuću godinu više od 32 miliona konvertibilnih maraka (KM) za pružanje usluga za oko 300.000 građana. Smatra da je neophodno jačanje zdravstvenog sistema Unsko-sanskog kantona (USK).

“Velika udaljenost kliničkih centara u Federaciji predstavlja problem, koji je naročito postao vidljiv tokom pandemije koronavirusa. Morali smo se pouzdati u lične resurse, organizovati rad, nabaviti sredstva. Ustanova trenutno raspolaže dovoljnom količinom zaštitne i medicinske opreme, što, naravno, ne znači da istu ne treba nabavljati, odnosno stvoriti zalihe koje su neophodne u okolnostima kakve su bile tokom protekla dva mjeseca, kada su mjesečne potrebe iznosile, naprimjer, 30.000 maski i 60.000 rukavica”, pojašnjava Havić.

Adrijana Pandža iz Ureda za odnose s javnošću Sveučilišne kliničke bolnice Mostar kaže da ova bolnica ima dovoljno zaštitne opreme za rad tokom pandemije iako godinama posluje u minusu.

“Već dugi niz godina bilježimo višak rashoda u odnosu na prihode. Uzrok toga je u neadekvatnom načinu financiranja”, naglašava Pandža.

Arman Šarkić, portparol Doma zdravlja Kantona Sarajevo, vjeruje da je situacija sada mnogo bolja nego na početku pandemije.

“U početku smo bili nespremni. Sada je situacija zadovoljavajuća. Prije mjesec dana smo formirali krizni štab pri našoj ustanovi, koji je napravio plan rezerve. Odvojili smo potrebnu opremu i uskladištili je. Najviše su nam potrebne maske i rukavice, odnosno jednokratna oprema. Timovi koji rade briseve i u trijažama, opremljeni su odijelima i kaljačama. Sada smo mnogo spremniji za eventualni novi talas”, govori Šarkić.


Zlatko Kravić iz Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” navodi da je zadovoljan količinom medicinske i zaštitne opreme koja je nabavljena. Takav stav imaju i u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske (UKC RS), gdje navode da “ni u jednom momentu broj testova i količine zaštitne opreme u našoj ustanovi nisu dovedeni u pitanje”.

Vrijedne nabavke medicinske opreme

Prema podacima koje je Federalna uprava civilne zaštite dostavila BIRN-u BiH, Uprava je bolnicama i kliničkim centrima u Federaciji tokom pandemije proslijedila opremu u vrijednosti oko 5,5 miliona maraka.

Vrijednost medicinske opreme koja je data na raspolaganje medicinskim ustanovama u FBiH iznosi:

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu – 3.068.240,00 KM;

Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” – 184.840,00 KM;

Univerzitetski klinički centar Tuzla – 1.177.960,00 KM;

Sveučilišna klinička bolnica Mostar – 1.177.960,00 KM;

Kantonalna bolnica Zenica – 190.944,00 KM.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kažu da su za medicinsku i zaštitnu opremu izdvojili oko 54 miliona KM, novac koji je izdvojila Vlada RS-a. Institut za javno zdravstvo Republike Srpske također je nabavljao opremu:

Medicinska i ostala oprema – 8.929.995,74 КМ;

Lična zaštitna oprema, dezinfekciona i ostala sredstva – 7.477.236,86 KM.

“Nabavljena oprema raspoređena je prema 145 javnih zdravstvenih ustanova”, obrazlaže Branislav Zeljković, v.d. direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Kontrolisana poruka

Neki od medicinskih radnika u nezvaničnim razgovorima sa novinarima BIRN-a BiH žalili su se na nedostatak opreme i obuke na početku pandemije. Danas nisu spremni razgovarati sa novinarima, čak ni uz zaštitu identiteta. Svi su kao razlog naveli akte o zabrani davanja izjava. U jednom od njih, u koji je BIRN BiH imao uvid, navodi se da bez odobrenja rukovodioca radnici ne mogu javno govoriti. Kao razlog se navodi davanje jednoglasnih informacija o koronavirusu.

Sagovornici BIRN-a BiH koji obavljaju menadžerske funkcije u zdravstvenim ustanovama o slobodi govora imaju jedinstven stav – da zabrana govora ne postoji, ali da postoje procedure koje nalažu obavještavanje nadležnih press službi o određenim medijskim aktivnostima.

Psiholog Elvis Vardo, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i član Društva psihologa u FBiH, mišljenja je da ovakve situacije govore o položaju radnika u BiH bez obzira da li su zaposleni u javnom ili privatnom sektoru.

“Izjave zdravstvenih radnika skreću pažnju na probleme u tom sektoru. Rukovodstva javnih zdravstvenih institucija su birana na osnovu pripadnosti određenoj političkoj opciji. Kroz procjenu kompetencije određene zdravstvene ustanove, posredno se preispituje i povjerenje u političku opciju koja je imenovala menadžment zdravstvene ustanove”, objašnjava Vardo.

“Fenomen naučene bespomoćnosti je odavno poznat u psihološkoj nauci. Kada na to nadovežemo impresiju da u BiH predizborna kampanja, ustvari, nikada i ne prestaje, onda se jasnije shvata bojazan vlasti od kritika upućenih direktno njima. U konačnici to rezultuje strašnim pritiskom na zdravstvene radnike i pritiskom koji podrazumijeva elemente mobinga”, zaključuje Vardo.

Šaćir Filandra, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, misli da fragmentacija društva utiče na glas radnika.

“U fragmentiranom društvu, kakvo je naše, glas radnika, konkretno kroz sindikalna udruženja, malo se uvažava. Kultura slobode i ideja slobode nije prisutna u našem društvu. Naša pluralnost je etnička, grupna, a ne pojedinačna, građanska. Naslijeđena kultura autoritarnog mišljenja i dalje je preovlađujuća”, tvrdi Filandra.

Slično razmišljaju i predstavnici nadležnih entitetskih sindikata kada se radi o slobodi govora.

“Strah od kazivanja potiče od svakodnevnog zastrašivanja na radnim mjestima, prijetnjom disciplinskim postupcima ili otkazom, tako da zdravstveni radnici razmišljaju mozgom poslodavca ili partije kojoj pripadaju”, kaže Femić.

Rifat Rijad Zaid kaže da se od doktora opravdano očekuje da budu jedni od nosilaca pozitivnih promjena u društvu.

“Ali kako, kada su i sami sluđeni i uplašeni svom zbiljom trenutka u kojem se nalaze evo već par decenija? Stoga biraju klijentelizam i konformizam. Te dvije karakteristike koje su idealne za svaki režim, pa i ovaj koji vlada svima nama već dugi niz godina”, ubijeđen je on.

Dok se suočavaju s kritikama da dosadašnje nabavke nisu bile dovoljno transparentne i da zdravstvenim radnicima nije bilo dozvoljeno da govore o uslovima u kojima rade, zdravstvene institucije najavljuju nabavke nove opreme u slučaju drugog vala virusa.

Iz Federalnog ministarstva zdravstva kažu da u saradnji s kantonalnim institucijama analiziraju trenutne zalihe i planiraju nove.

“Federalna uprava civilne zaštite nastavit će, u skladu sa svojim nadležnostima, raditi na edukaciji i osposobljavanju svojih uposlenika, kako bi u slučaju eventualnog novog jesenskog talasa koronavirusa reagovali bolje i efikasnije. Učinit ćemo sve da budemo što više otvoreni i transparentni i voditi računa da se sve obavlja u skladu sa zakonom propisanim procedurama”, poručuju iz Federalne uprave civilne zaštite.

“Cijeli zdravstveni sistem već sada se priprema za eventualni novi jesenski talas koronavirusa. Najvažnije je da su zdravstvene ustanove opskrbljene medicinskom i zaštitnom opremom, koja će se u kontinuitetu isporučivati kako bi u svakom momentu bile spremne za eventualni novi talas ovog virusa”, napominju iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nije odgovorio na upit BIRN-a BiH o nabavci i količinama medicinske i zaštitne opreme tokom pandemije koronavirusa.

XS
SM
MD
LG