Raskol podstiče spekulacije da bi SAD mogle ograničiti isporuku američkog oružja, posebno ako Netanyahu krene da "dovrši posao" protiv Hamasa u Rafi, gdje je sklonište više od milion raseljenih Palestinaca.
Postavljanje uslova za vojnu pomoć bila bi najjača poluga Washingtona da utječe na izraelsko vođenje rata, u kojem je ubijeno više od 31.000 Palestinaca prema ministarstvu zdravlja Gaze.
Dok su američki mediji citirali anonimne izvore iz administracije koji su rekli da razmatraju tu opciju, službeno je Bijela kuća odbila "komentirati hipoteze".
"Predsjednik je bio vrlo jasan u vezi s našim stavom o Rafahu", rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan tokom brifinga u Bijeloj kući u utorak. “Vojna operacija u Rafi koja ne štiti civile, koja prekida glavne arterije humanitarne pomoći i koja vrši ogroman pritisak na izraelsko-egipatsku granicu, nije nešto što on može podržati.”
Sam Biden je bio dvosmislen oko toga da li će invazija na Rafah preći crvenu liniju, rekavši da nikada neće napustiti Izrael. Istovremeno je zamjerio Netanyahuovoj vladi zbog načina na koji je krenula nakon napada Hamasa 7. oktobra u kojem je ubijeno 1.200 ljudi u Izraelu i uzeto više od 240 talaca.
„Odbrana Izraela je i dalje kritična, tako da ne postoji crvena linija gdje ću odsjeći svo oružje, tako da nemaju Gvozdenu kupolu da ih zaštiti“, rekao je u nedavnom intervjuu za MSNBC, iako je naglasio da Izrael “ne može imati još 30.000 mrtvih Palestinaca”.
Međutim, predsjednik telegramira svoje prijekore. Uhvaćen na vrućem mikrofonu dok je razgovarao sa demokratskim senatorom prošle sedmice, Biden je rekao da je rekao Netanyahuu da idu na "sastanak Isusu", što je izraz za otvoren razgovor.
Rečeno od strane pomoćnika da se može čuti, Biden je odgovorio: „Dobro. To je dobro."
Izborni ciljevi
Bidenova sve češća javna kritika Netanyahua dolazi dok on pojačava svoju kampanju za reizbor u novembru. Predsjednik se suočava sa konkurentskim izbornim jedinicama unutar svoje demokratske baze.
On ne može priuštiti da republikancima pruži priliku da osvoje pro-izraelske glasove. Ali on također mora spriječiti progresivne demokrate, mlade glasače, muslimane i arapske Amerikance da ga napuste, kao što prijeti značajan dio glasača na nekim demokratskim predizborima koji su svoje glasačke listiće označili kao "neposvećene" kako bi ukazali na bijes na predsjednikovu podršku Izraelu.
Kako bi se pozabavio svojim unutrašnjim i vanjskopolitičkim ciljevima, Bajden "izvodi političku amputaciju Bibija", rekla je Laura Blumenfeld, viši saradnik na Johns Hopkins School for Advanced International Studies, koristeći nadimak za Netanyahua.
Cilj je, rekao je Blumenfeld za Glas Amerike, da se odvoji ono što Bajden smatra Netanyahuovom "toksičnom ratnom politikom" od države Izrael kako bi predsjednik mogao slijediti svoje političke instinkte: zaštititi Izrael od daljih napada i olakšati oslobađanje talaca "bez žrtvovanja svog moralnu srž.”
Bidenova ljutnja na Netanyahua možda neće biti dovoljna da umiri propalestinske Amerikance, posebno ako se uskoro ne osigura prekid vatre. “Neposvećeni” glasači kažu da bi napustili predsjednika čak i kada Bajdenovi surogati ističu da će potencijalni republikanski kandidat Donald Trump, poznat po svojoj antimuslimanskoj retorici i politici, vjerovatno dati Izraelu slobodu u njegovom ratnom vođenju.
“Proživjela sam četiri godine Trumpa”, rekla je Samraa Luqman, kopredsjedavajuća kampanje Abandon Biden u Michiganu. Palestinci, rekla je ona za Glas Amerike, "ne mogu preživjeti još jedno predsjedništvo Joea Bidena".
Trump je izbjegao iznošenje eksplicitnog stava o ratu osim što je rekao u intervjuu za Fox News da Izrael mora "završiti problem" i da se "užasna invazija" Hamasa "nikada ne bi dogodila" da je on predsjednik.
Netanyahu uzvraća udarac
Kao odgovor na Bidenove kritike da Netanyahu "više povređuje Izrael nego pomaže Izraelu", premijer je uzvratio, rekavši u intervjuu za Politico da ima podršku izraelskog naroda.
Ako je Biden mislio "da vodim privatnu politiku protiv većine, želje većine Izraelaca, i da to šteti interesima Izraela, onda griješi u obje tačke", rekao je Netanyahu.
Samo 15% Izraelaca želi da Netanyahu ostane na funkciji nakon završetka rata, pokazala je anketa Izraelskog instituta za demokratiju. Ali 56% vjeruje da je nastavak vojne ofanzive najbolji način da se povrate taoci.
Generalno, Izraelci su fokusirani na rušenje Hamasa, rekao je Jonathan Rynhold, šef Odsjeka za političke studije na izraelskom Univerzitetu Bar-Ilan. Za njih su zaštita civila i pružanje humanitarne pomoći "detalji", rekao je za Glas Amerike. “Oni ne shvataju značaj u Americi.”
Nepovjerenje u Netanyahua
Ranije ove sedmice, godišnja procjena prijetnje koju je objavila američka kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe (ODNI) navodi produbljivanje "nepovjerenja u Netanyahuovu sposobnost da vlada" otkako je izbio rat. Premijerova "održivost kao lidera" mogla bi biti ugrožena, navodi se u izvještaju.
"Jasno je da američka administracija ide na Netanyahua", rekao je Nimrod Goren, viši saradnik za izraelska pitanja na Institutu za Bliski istok.
Kako počinje proces ka političkoj tranziciji u Izraelu, rekao je Goren za Glas Amerike, SAD su "učesnik u tome".
U izvještaju ODNI-a je navedeno da je "mogućnost drugačije, umjerenije vlade", izazivajući bijes izraelskih zvaničnika koji su se ranije ovog mjeseca osjećali ogorčeno kada su člana izraelskog ratnog kabineta Bennyja Gantza primili potpredsjednica Kamala Harris, Sullivan i lideri demokratskog kongresa.
Mnogi vide Gantzov poziv u Washington kao znak podrške administracije, ako popularni centristički političar postane sljedeći izraelski premijer.
Na pitanje Glasa Amerike da li je Gantzova posjeta signal da se administracija raduje izraelskoj vladi bez Netanyahua, savjetnik za nacionalnu sigurnost za komunikacije John Kirby je rekao: "Ne".
