U Harkovskoj oblasti je u toku ruska ofanziva.
"Predsjednik je nedavno naložio svom timu da osigura da Ukrajina može da koristi američko oružje za kontranapade u Harkovskoj oblasti kako bi mogla da uzvrati protiv ruskih snaga koje ih napadaju ili se spremaju da napadnu", rekao je zvaničnik.
Odluka predstavlja promjenu stava predsjednika Bidena koji je do sada odbijao da dozvoli Kijevu da koristi američko oružje za napade na rusku teritoriju.
Američkoj odluci prethodili su sve učestaliji pozivi vodećim članicama NATO-a da Kijevu dozvole da zapadnim oružjem gađa mete unutar Rusije.
U sjenci te debate je i dvodnevni sastanak ministara spoljnih poslova NATO-a u Pragu koji je počeo u četvrtak i trebalo bi da bude usredsređen na paket pomoći Ukrajini.
Ukrajina je vršila pritisak na svoje pristalice - najviše Sjedinjene Države - da joj dozvole da koristi oružje dugog dometa da gađa mete u Rusiji.
Neke zemlje, među kojima su Britanija i Holandija, kažu da Kijev ima pravo da koristi njihovo oružje da napada vojne mete u Rusiji.
To je podržao i norveški ministar spoljnih poslova Espen Barth Eide koji je za televiziju NRK rekao da Kijev ne bi trebalo da se bori "s jednom zavezanom rukom".
Međutim, Amerika i Njemačka do sada su odbijale da dozvole Kijevu da gađa mete preko granice iz straha da bi to moglo da ih uvuče u direktan konflikt sa Moskvom.
Uoči sastanka NATO-a, generalni sekretar Jens Stoltenberg više puta je rekao da je vrijeme da članice preispitaju ta ograničenja zato što ometaju sposobnost Kijeva da se brani.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u utorak je rekao da bi Ukrajini trebalo da bude dozvoljeno da "neutrališe" baze iz kojih Rusija napada ukrajinsku teritoriju.
Njemački kancelar Olaf Scholz ipak je poručio da bi Ukrajina trebalo da djeluje u okvirima međunarodnog prava. Berlin također nije Kijevu poslao oružje koje bi moglo da pogodi Rusiju.
U Washingtonu, iz Bijele kuće je ranije saopšteno da se i dalje protivi tome da Ukrajina koristi američko oružje za napade na rusku teritoriju, mada je državni sekretar Antony Blinken u srijedu nagovijestio da bi ta strategija mogla da se promijeni.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je pak upozorio na "ozbiljne posljedice" ako zapadne zemlje daju zeleno svjetlo Ukrajini.
"NATO članice, SAD i evropske prijestolnice proteklih dana i nedjelja ulaze u novu rundu eskalacije tenzija", rekao je u četvrtak portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Oni koji vrše pritisak da se ukinu ograničenja na upotrebu zapadnog oružja nadaju se da postoji zamah sa promjenu stava u Washingtonu i drugim prijestolnicama, s obzirom na to da se Kijev bori da zaustavi rusku ofanzivu u Harkovskoj oblasti.
Ministri bi u Pragu također trebalo da utvrde paket podrške Ukrajini koji bi zadovoljio Kijev, dok istovremeno potencijalno članstvo i dalje ne bi bilo izgledno u bliskoj budućnosti.
Ukrajini je rečeno da ne bi trebalo da očekuje konkretan napredak ka članstvu, na samitu u Washingtonu. Stoltenberg umjesto toga želi da se članice obavežu na višegodišnju pomoć Ukrajini u budućnosti.
Stoltenberg će od članica tražiti da se obavežu na minimum 40 milijardi eura godišnje za finansirajne vojne pomoći za Ukrajinu, prenijela je agencija Reuters pozivajući se na izvor iz alijanse.
"Moramo da održimo taj trenutni nivo podrške kao minimum da bi Ukrajina mogla na to da računa, koliko god je potrebno", rekao je izvor i dodao da su saveznici obezbjeđivali oko 40 milijardi eura godišnje od pune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
