Biden, koji je 2020. godine vodio kampanju za okončanje vječnih ratova, jedva je spomenuo globalne izazove s kojima se suočava vojska zemlje tokom svog uvodnog obraćanja u subotu na vojnoj akademiji West Point.
„U Ukrajini nema američkih vojnika u ratu. Odlučan sam da tako i ostane”, rekao je Biden. „Ali mi smo jaki uz Ukrajinu.”
Njegova izjava o Izraelu samo je naglasila humanitarne operacije za pomoć Palestincima u Gazi i pohvalile generala Erika Kurillu, diplomca West Pointa, koji je vodio američku operaciju zaštite Izraela od iranskih napada dronovima u aprilu.
Biden je ponovio svoja upozorenja iz godine kampanje o nadolazećim prijetnjama američkoj demokratiji, u implicitnom napadu na njegovog rivala, pretpostavljenog republikanskog kandidata, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, za kojeg je Biden rekao da predstavlja prijetnju demokratskim institucijama zemlje.
„Ništa nije zagarantovano za našu demokratiju u Americi”, rekao je. „Svaka generacija ima obavezu da je brani, štiti, čuva, bira.”
Analitičari kažu da je pomicanje narativa sa vanjske politike strateški potez u trenutku kada se u Gazi i Ukrajini uskoro ne očekuje veći diplomatski proboj.
„Ako će Biden osvojiti drugi mandat, to će morati da bude o domaćim pitanjima, a ne o međunarodnim”, rekao je Larry Sabato, direktor Centra za politiku Univerziteta Virginije.
„Ima nešto što treba nadoknaditi u ključnim 'swing' državama. Dakle, on mora da se fokusira na ona [pitanja] koja se poistovećuju sa demokratskim stanovištima”, rekao je Sabato za Glas Amerike.
Posljednjih sedmica, Biden je pojačao angažmane u kampanji, fokusirajući govore na ekonomiju i druga domaća pitanja, uključujući zaštitu prava na abortus, otkazivanje studentskog duga, borbu protiv skrivenih naknada za potrošače, jačanje proizvodnje i druga prioritetna pitanja za svoju bazu.
„Očigledno je da se žele fokusirati na oblasti za koje veruju da su njihova snaga”, rekao je Matt Dus, izvršni potpredsednik Centra za međunarodnu politiku, progresivnog think tanka koji se zalaže za „mirniji, pravedniji i održiviji” pristup SAD-a u vanjskoj politici.
Međutim, Biden ne može voditi kampanju samo o domaćim pitanjima, rekao je za Glas Amerike.
„Svijet će nastaviti da se miješa”, rekao je.
Zaglavljenost u ratovima
Skoro dvije i po godine od invazije Moskve na Ukrajinu, predsjednik Volodimir Zelenski je odbacio mogućnost ustupanja teritorije i direktnog pregovaranja sa Rusijom.
U međuvremenu, sporazum o prekidu vatre za oslobađanje talaca u Gazi izgleda van domašaja.
„Svakako postoji ta ironija da je Biden trčao da izađe iz ratova i da je sada zapeo u nekoliko”, rekla je Emma Ashford, viši saradnik programa Reimagining Grand Strategy u Centru Stimson.
Od kada je preuzeo dužnost, predsjednik je pokušao svoje domaće i strane prioritete utkati u centralnu temu pod okriljem odbrane demokratije. On je s ovom temom povezao različite teme, od proširenja biračkih i reproduktivnih prava, naglašavanja opasnosti od poricanja izbora i političkog nasilja za koje kaže da Trump predstavlja, do zaustavljanja ekspanzionističkih ambicija stranih lidera.
„Jedan od narativa sa kojima se Bidenova kampanja nadala da će se kandidovati bio je Biden kao branilac demokratije na globalnom nivou“, rekao je Ashford za Glas Amerike.
Ratno ponašanje Izraela „podriva narativ demokratije”, rekla je ona. „Bidenu je ostala vrlo neujednačena strategija slanja poruka pokušavajući sve ovo povezati.”
Kao rezultat toga, Biden se manje fokusirao na ciljeve u inostranstvu, čak i kada je postigao veliku pobjedu u vanjskoj politici u aprilu osiguravajući usvajanje dvostranačkog zakona o vanjskoj pomoći koji uključuje 61 milijardu dolara za Ukrajinu i 26 milijardi dolara za Izrael.
Nakon što je paket finansiranja usvojen, Bidenova administracija se „na neki način nadala da će se rat u Ukrajini smanjiti u 'imaginaciji naroda'”, rekla je Ashford. „Umjesto toga, vidjeli smo eskalaciju na obje strane.”
Čini se da nedavne akcije Kremlja pojačavaju signale da je ruski predsjednik Vladimir Putin opredijeljen da održi rat u narednim godinama, ako bude potrebno, uključujući otvaranje novog fronta u sjeveroistočnom regionu Harkova.
Kako se čini da je Ukrajina zaglavljena u ratu, Biden će snositi političke troškove, rekao je Duss. Sve više Amerikanaca se pita da li milijarde dolara poslate Ukrajini „popravljaju situaciju”, dodao je.
Osim toga, predsjednik se suočava s gnjevom naprednjaka u svojoj stranci koji su frustrirani zbog njegove čvrste podrške Izraelu. Anketa Reuters/Ipsosa ranije ovog mjeseca pokazala je da samo 32% Amerikanaca odobrava Bidenovo vođenje rata u Gazi.
Među onima koji se ne slažu je 44% registrovanih demokratskih birača. Manje je vjerovatno da će ova grupa reći da bi ponovo glasala za Bidena, što bi moglo predstavljati probleme u kampanji.
Ipak, na kraju krajeva, domaća pitanja vode dnevni red, rekao je Clifford Young, predsjednik Ipsos Public Affairs u SAD-u, i mogao bi objasniti zašto je u meču protiv Trumpa Biden "slab" u ovom trenutku.
„Mnogo se spekuliše o spoljnopolitičkim zapletima i u Gazi i u Ukrajini”, rekao je Jang za Glas Amerike. Međutim, za američku javnost to su sekundarna pitanja, u poređenju sa primarnim pitanjem koje šteti Bidenu – ekonomijom.
Od anketiranih, 46% je reklo da je inflacija ili povećanje troškova najvažnije pitanje sa kojim se zemlja suočava, a zatim politički ekstremizam ili prijetnje demokratiji 24%. Samo 12% kaže da su sukobi u inostranstvu ili terorizam glavna tema.
