Linkovi

Aktuelno

BANJA LUKA: U srijedu novi protesti, Dragičević ostaje u pritvoru

Police is guarding site of protests in Banja Luka

Hapšenja roditelja Davida Dragičevića, te nekolicine političara u RS izazvala su burnu reakciju građana i sukobe sa policijom.

Nakon vanrednog stanja na Trgu Krajine te sukoba policije i okupljenih građana, u večernjim satima je stotine ljudi mirno protestovalo u parku "Petar Kočić" iz kojeg ih je kordon policije Republike Srpske (RS) ubrzo potjerao. Građani su se zatim, uz prisustvo policije, premjestili ispred Hrama Hrista Spasitelja. Nakon jednoiposatnog protesta, demonstranti i policija su se razišli.​

Prema izvještajima, Davor Dragičević ostaje večeras u pritvoru a već sutra, za kada građani najavljuju mirno okupljanje ispred Hrama u 18 sati, biće saslušan u Okružnom tužilaštvu Banjaluka.

Istovremeno, u Sarajevu i Mostaru su protestovali građani dajući podršku Davoru Dragičeviću i grupi "Pravda za Davida".

Policijska akcija u gradu na Vrbasu počela je ranije u utorak, nakon što je prijepodne uhapšen Davor Dragičević, otac Davida Dragičevića (21) koji je nestao je u noći 18. marta 2018. godine, a njegovo tijelo pronađeno šest dana kasnije. Policija je navela da se David ubio, dok njegov otac tvrdi da su Davida "oteli, silovali i ubili nečasni pripadnici MUP-a RS".​

Policijski kordon mirno tastjeruje demonstrante iz parka
Policijski kordon mirno tastjeruje demonstrante iz parka

Davidova majka puštena je iz pritvora popodne. Uhapšeno je i nekoliko opozicionih političara.

Specijalci su počeli na silu razbijati protest građana u Banjaluci, okupljenih oko pokreta "Pravda za Davida", a nakon što je uklonila sve sa Trga Krajina na kojem su građani ostavljali svijeće u sjećanje na ubijenog Davida Dragičevića - srce, cvijeće i skulpturu drvene stisnute šake, kao znak pokreta "Pravda za Davida".

Građani su nakon intervencije policije na trgu počeli da se okupljaju preko puta, u parku "Petar Kočić". Majka Davida Dragičevića, Suzana, poručila je kako "sutra svako to može dočekati što smo mi dočekali", te istakla da im niko ne može zabraniti mirna okupljanja.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a su potvrdili hapšenje Davora Dragičevića, uz saopštenje da je "lice D.D. uhapšeno zbog dokumentovanja krivičnog djela 'ugrožavanje sigurnosti'".

Naime, Davor Dragičević odbio je u ponedjeljak od policije da primi poziv za saslušanje zbog "ugrožavanja sigurnosti ministra policije Dragana Lukača i Darka Ilića, visokih funkcionera MUP-a RS", koje inače Dragičević tereti za ubistvo sina Davida, zbog čega protestuje mjesecima, a podršku su mu pružili i brojni građani, te opozicione stranke u RS-u.

"Lišenje slobode usljedilo je nakon što se D.D. nije odazvao u vrijeme kada je uskladu sa zakonom pozvan u službene prostorije radi ispitivanja na okolnosti za koje se sumnjiči. Prilikom lišenja slobode policijski službenici su u skladu sa zakonom primjenili sredstva sile", saopšeno je iz policije.

​Dragičevićev advokat Dragan Tolimir izjavio je za BN televiziju da Dragičeviću prilikom hapšenja povrijeđena ruka i da se nalazi u Univerzitetskom kliničkom centru RS-a, ali su iz MUP-a zatim saopštili da Dragičeviću jeste ukazana ljekarska pomoć u tom centru, ali da su "ljekari konstatovali da nema povreda".

Mediji su prenijeli da je Davor Dragičević uhapšen kada je krenuo iz svoje kuće prema Trgu Krajina. Nakon hapšenja, na Trgu se pojavila majka Davida Dragičevića, Suzana Radanović gdje je sa grupom građana započela protest zbog hapšenja Davora. No, ubrzo je uhapšena i Suzana, koja je popodne puštena i ponovo je došla na Trg.

Policija RS-a uhapsila je danas i predsjednika Partije demokratskog progresa (PDP) Branislava Borenovića, koji je i predsjedavajući Anketnog odbora Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), a koji je u oktobru utvrdio "da postoji osnov sumnje da je David Dragičević ubijen".

Uhapšen je i poslanika PDP-a u NSRS Draško Stanivuković, koji je, kao i Borenović, kasnije pušten. Stanivuković je zatim po drugi put priveden sa Trga Krajina.

Policija RS-a uhapsila je i bivšeg zastupnika PDP-a u Narodnoj skupštini Adema Šukala, te Vojina Mijatovića iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH. Policajci su u policijsku stanicu priveli i novinara BHT-a Vladimira Šuška, koji je ubrzo pušten.

Portparolka Policijske uprave Banjaluka Marija Markanović novinarima je rekla da policija nije privela Šuška, nego "novinar prilikom obavljanja svojih dužnosti nije imao jasno iskazanu novinarsku akreditaciju'". Udruženje BH novinari i Linija za pomoć novinarima uputili su javni protest MUP-u i Policijskoj upravi Banjaluka.

Uhapšeno je još nekoliko osoba, a tokom hapšenja dolazilo je do naguravanja, pa i tuče policije i građana. Građani su skandirali policiji "Ubice, zločinci!!". U jednom momentu je i bio blokiran saobraćaj na glavnoj banjalučkoj ulici.

Nakon što je policija uklonila sve sa prethodnog mjesta sjećanja na Davida,građani su nastavili da pale svijeće na drugoj strani Trga Krajina
Nakon što je policija uklonila sve sa prethodnog mjesta sjećanja na Davida,građani su nastavili da pale svijeće na drugoj strani Trga Krajina

Iz banjalučke policije saopštili su da rade na identifikovanju jednog od članova grupe "Pravda za Davida", koji je "udario je pesnicom u glavu policijskog službenika prilikom preduzimanja službenih mjera i radnji, nakog čega se udaljio u nepoznatom pravcu".

Komentarišući dešavanja u Banjaluci, kolumnista portala Buka Dragan Bursać je rekao da se "dešava ono što je Dodikov režim negdje i obećao".

"Vlast, budimo konkretni, Dodikov režim, ovim danas je demonstrirao silu. Sa druge strane, na simboličkom nivou se počelo ispunjavati Dodikovo predizborno obećanje da će počistiti ljude sa Trga Krajina, misleći na grupu 'Pravda za Davida'. Danas je bila i komunalna policija gdje su ljudi doslovno čistili memorabilije posvećene mrtvom djetetu. Koliko to može biti morbidno, ne može zdrav razum ni da zamisli, međutim, to se dešava.

Dešava se demonstracija sile, ocjenjuje Bursać.

"Dakle, dešava se ono što je Dodikov režim negdje i obećao, da mogu sve, uvijek i da mogu sad to odraditi bez snošenja bilo kakvih posljedica, osim što je zastrašeni narod postao još ustrašeniji. I taj narod se sad manifestno boji bilo čega, tako da zaista ne znam kako će se ovo završiti. Uzmimo u obzir da su neki pretpraznični dani. Naravno, nema govora o praznovanju, ali je činjenica takva, da je odziv ljudi relativno mali, da je grupa iscrpljena, da su uhapšeni roditelji ubijenog mladića...zaista je onako, nezahvalno prognozirati bilo šta za naredne sate, a kamoli za naredne dane", riječi su Bursaća.

Ministar vanjskih poslova BiH i zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a Igor Crnadak, koji je i prvi čovjek Gradskog odbora PDP-a Banjaluka, rekao je kako vlast u RS-u sprovodi totalnu represiju nad ljudima koji traže istinu.

"Ovo je kontinuitet sulude politike koju vodi Vlada Republike Srpske još od prethodnog mandata. Odlučili su da sada, kada je formiran novi saziv Vlade RS, sprovedu totalnu represiju prema ljudima koji samo traže istinu", kazao je Crnadak za Klix.ba.

Poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović izjavio je da se politika mora umiješati u rješavanje ubistava Dženana Memića (21) i Davida Dragičevića jer je politika umiješana u ove slučajeve.

"Sigurno će se veliki dio javnosti složiti sa mnom da postoji mogućnost da neki ljudi iz institucija vlasti, samim tim bliski političarima i političkim strankama, zataškavaju slučajeve ili otežavaju pronalazak ubica Davida Dragičevića i Dženana Memića", naveo je Magazinović u saopštenju, podsjećajući i na mladića Dženana Memića, koji je stradao 8. februara 2016. godine u sarajevskom naselju Ilidža pod nerazjašnjenim okolnostima.

Muriz Memić, Dženanov otac već dvije godine tvrdi da je njegov sin ubijen, te da ga nije usmrtilo vozilo, zbog čega je tražio da istragu preuzme Tužilaštvo BiH i druge policijske agencije.

Policija na Trgu Krajina
Policija na Trgu Krajina

Hapšenje roditelja Davida Dragičevića i nasilje koje danas policija provodi nad grupom "Pravda za Davida" predstavljaju čin institucionalnog progona osoba koje traže samo istinu i pravdu, istakao je predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica. On je pozvao je nadležne institucije da smjesta puste na slobodu sve privedene iz grupe "Pravda za Davida" i da se prekine atmosfera linča koju režim provodi na području Republike Srpske.

"Zar je ugrožavanje bezbjednosti tražiti istinu o ubistvu Davida Dragičevića? Gdje, kada i čiju bezbjednost je ugrozio Davor Dragičević? Uhapsite Davidove ubice i njihove saučesnike a ne roditelje koji traže istinu za svoje ubijeno dijete", poručio je Govedarica u saopštenju.

Inače, Anketni odbor Narodne skupštine Republike Srpske sačinio je u junu ove godine izvještaj na više od 300 strana "o činjenicama slučaja stradanja banjalučkog mladića Davida Dragičevića", u kojem se navodi kako Anketni odbor smatra da postoji osnov sumnje da je David Dragičević ubijen te da se očekuje da se po tom pitanju što hitnije odredi Tužilaštvo Republike Srpske.

Na dešavanja u Banjaluci je reagovala i Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Šef Delegacije EU Lars Gunar Vigemark napisao je na Twitteru:

"Delegacija Evropske unije i Ured specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini su duboko zabrinuti povodom situacije u Banjaluci od jutros. Zatražili smo od Ministarstva za unutrašnje poslove hitno objašnjenje trenutnih hapšenja različitih osoba povezanih sa pokretom 'Pravda za Davida', uključujući i Davora Dragičevića kao i opozicione političare. Budno pratimo razvoj situacije u Banjaluci i apelujemo na sve da ostanu mirni i suzdrže se od nasilja", saopšteno je iz Delegacije Evropske unije.

Transparency International u BiH (TI BiH) osudio je ponašanje pripadnika MUP-a, te naveo da hapšenja i privođenja novinara, građanskih aktivista, bivših i sadašnjih narodnih poslanika, nisu ništa drugo do demonstracije sile i gušenje političkih i medijskih sloboda upotrebom represivnih sredstava, saopšteno je iz TI BiH.

"Umjesto da vodi istragu u predmetu David Dragičević, MUP RS usmjerava svoje djelovanje protiv političkih protivnika aktuelne vlasti i građanskih aktivista koji zahtijevaju istinu o stradanju svog sugrađanina. Policijskim zauzimanjem glavnog trga u Banjaluci poslata je poruka svim građanima da se drugačije mišljenje od onog kojeg zastupa aktuelna vlast neće tolerisati, i da će svako ko misli drugačije i izražava to javno biti uhapšen ili politički gonjen. TI BiH posebno osuđuje primjenu brutalnosti prema porodici Dragičević koja sve vrijeme samo nastoji saznati istinu o ubistvu svog sina", navedeno je u saopštenju.

See all News Updates of the Day

Bihać: Mali broj ljudi na anti-imigrantskim protestima

U prihvatnim centrima za migrante i izbjeglice kod Bihaća i Velike Kladuše situacija je neprpmijenjena, bez posebnih sigurnosnih mjera ili zabrana ulaska i izlaska, koje su bile najavljene.

Ispred privremenog prihvatnog centra "Bira" u Bihaću počeo je protest građana koji nose transparente sa natpisima "IOM go home" i "Free Bihać".

Okupilo se oko 200 osoba, ali, kako javlja dopisnica Radija Slobdna Evropa (RSE), građani još pristižu.

Demonstranti kažu da su nezadovoljni su reakcijom nadležnih organa Bosne i Hercegovine u protekle dvije godine, kada je riječ o migrantskoj krizi u Unsko-sanskom kantonu.

Traže zatvaranje prihvatnog kampa "Bira", odnosno izmještanje izbjeglica i migranata na neku lokaciju van urbanog dijela grada.

Nesmetano kretanje

U prihvatnom centru za migrante i izbjeglice "Miral" kod Velike Kladuše petak protiče uobičajeno. Migranti, njih oko 600, koliko ih je smješteno ovdje nesmetano uzlaze i izlaze iz centra.

Dopisnica Radija Slobodna Evropa Azra Bajrić javlja kako su joj iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), potvrdili da nisu dobili nijednu novu uputu vezanu za izmještanje ili ograničavanje kretanja migranata.

Ispred "Mirala" nema policajca, a u blizini centra nalazi se desetak migranata koji nemaju smještaj.

Slična situacija je i u prihvatnom kampu "Bira" u Bihaću, gdje je smješteno oko 1.800 izbjeglica i migranata.

Kako javlja dopisnica Radija Slobodna Evropa Dženita Duraković, ispred kampa "Bira", kao i prethodnih dana, je redovna policijska patrola i grupa migranata vraćenih iz Hrvatske, koja želi dobiti smještaj u kampu.

U petak su trebale početi nove mjere koje podrazumijevaju ograničeno kretanje, ali i prihvat u centre "Bira" i "Miral", kojima danas ističe i ugovor o smještaju. Odluku je donijela Operativna grupa za koordinisanje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom prije dva dana.

Ovakva odluka donesena je nakon sastanka Operativne grupe u srijedu, a zbog, kako su naveli, pogoršane sigurnosne i higijensko epidemiološke situacije u kojoj se nalaze građani USK, te sve većeg priliva migranata u ovaj dio Bosne i Hercegovine.

Prema evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP-a) USK, na ovom području je trenutno oko 5.200 migranata i izbjeglica.

Ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić najavio je u srijedu, nakon sastanka, da će migrantima i izbjeglicama u potpunosti biti ograničeno kretanje.

Prema toj odluci, izvan "Bire" i "Mirala" moći će da se kreću samo oni koji žele okušati sreću i krenuti rutom prema državnoj granici u namjeri da uđu u Hrvatsku.

Kako bi osigurali migrantima smještaj, a pod pritiskom međunarodnih organizacija, Vlada Federacije BiH odlučila je na telefonskoj sjednici da ustupi na korištenje Ministarstvu sigurnosti BiH kasarnu Ljubače kod Tuzle i kasarnu Blažuj, u okolini Sarajeva.

Potvrdio je to i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. On je u četvrtak izjavio kako su za migrante i izbjeglice obezbijeđene dvije nove lokacije u Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo.

Protive se i u Ljubačama kod Živinica

Međutim, mještani Mjesne zajednice Ljubače protive se takvoj ideji. Jedan od njih je i Božo Stepić, koji je za Radio Slobodna Evropa rekao kako je vlast donijela odluku bez da ih je iko pitao da li oni to žele.

Shvatamo mi njihovu problematiku, oni su došli ovdje, ne znaju ni gdje su, ni kud su pošli. Ali u cijeloj BiH niko ne želi da ih smjesti u svojoj blizini -
mještanin Ljubača Božo Stepić

"Vlast je vlast i ona je donijela takvu odluku. Mi, mještani Ljubače, nismo saglasni s tim. Shvatamo mi njihovu problematiku, oni su došli ovdje, ne znaju ni gdje su, ni kud su pošli. Ali u cijeloj BiH niko ne želi da ih smjesti u svojoj blizini", kaže Stepić.

Gradsko vijeće Živinica sazvalo je vanrednu sjednicu u petak u 16 sati, kako bi zauzeli stav oko smještanja migranata u kasarnu u Ljubačama.

Nakon odluke Operativne grupe za koordinisanje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom USK reagovale su i Ujedinjene nacije u BiH (UN BiH). Iz ove međunarodne organizacije apeluju na vlasti u ovom kantonu da ne ograničavaju slobodu kretanja migranata i tražilaca azila, a od državnih vlasti traže da odmah odrede novu adekvatnu lokaciju za prihvat i smještaj migranata.

"UN u BiH u potpunosti prepoznaje nesrazmjerni teret koji imaju vlasti USK i lokalne zajednice pogođene velikim brojem migranata i azilanata bez odgovarajućih sredstava ili rješenja", navodi se u saopćenju, uz napomenu da su "prihvatni centri 'Bira' i 'Miral' uspostavljeni u koordinaciji s Ministarstvom sigurnosti BiH, da ih je Vijeće ministara BiH prepoznalo kao službene privremene prihvatne centre i da, do daljnjeg, ta odluka ostaje na snazi".

Zatražen dodatni nadzor državne granice

Operativna grupa zatražila je od granične policije BiH da vrši dodatni nadzor državne granice i maksimalno angažuje materijalno-tehničke i ljudske resurse kako bi spriječili prisilno i nezakonito vraćanje migranata sa teritorije Hrvatske od pripadnika hrvatskih policijskih agencija. Od Vlade Federacije BiH tražili su da se u saradnji sa Javnim preduzećem (JP) Željeznice Federacije suspenduje linija talgo voza Sarajevo-Bihać-Sarajevo, jer kako navode, tom linijom se USK "dodatno opterećuje migrantima".

Evropski komesar za migracije Dimitris Avramopoulos upozorio je bosanskohercegovačke vlasti na vjerovatnu humanitarnu krizu ove zime zbog loših uslova u prenapučenim migrantskim kampovima i pozvao na zatvaranje privremenog prihvatnog centra "Vučjak" kod Bihaća, koji međunarodne organizacije i humanitarci smatraju neuslovnim.

Spreman novac EU za druge lokacije

Za sada nije poznato ni šta će biti sa skoro 1.000 osoba, koliko ih je trenutno u tom kampu, čije je zatvaranje, pored ostalih međunarodnih institucija, nedavno zatražio i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler.

Ranije je Evropska unija pozvala na hitno zatvaranje kampa "Vučjak" u Bosni i Hercegovini i relokaciju migranata na lokacije sa adekvatnim smještajem, a danas je Delegacija EU u BiH saopštila da je već Dostupan značajan novac za nove lokacije za migrante u BiH, odnosno za "osposobljavanje novih lokacija" za smještaj migranata.

U Evropskom parlamentu održana je rasprava o migrantskoj situaciji u BiH, gde je finska ministarka inostranih poslova Tytti Tuppurainen, u ime njene države, predsedavajuće EU, izrazila zabrnutost činjenicom što su postojeći prijemni kapaciteti u Bosni i Hercegovini "u velikoj meri nedovoljni".

"Nažalost, uprkos spremnosti EU da pruži potrebnu finansijsku podršku, vlada nije dodjeljivala nove lokacije niti predložila lokacije za potrebne dodatne prijemne centre", istakla je finska šefica diplomatije. Ona je upozorila da bez obzira što EU nastavlja da prati stanje na terenu i pokušava da pomaže, od ključne je važnosti da lokalne i nacionalne vlasti BiH obave svoj dio posla i kontrolišu situaciju.

Od 2015. godine do danas Evropska unija uložila je oko 380 miliona eura na upravljanje migracijama u regiji, podsjetio je Khaldoun Sinno, zamjenik šefa delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Čak i prije migrantske krize stavljan je akcenat na jačanje granične policije, kontrole granica, te zakonodavstva koji se tiče azila, a sada kada je kriza u jeku nemaju namjeru da se povuku, kazao je Sinno.

Komentirajući pitanje zatvaranja migrantskih kampova u Unsko-sanskom kantonu ocijenio je kako to nije i ne smije biti problem samo za jedan kanton.

Panel u Washingtonu: U BiH i Srbiji su problem slabe institucije, korupcija i oportunizam

Washington: Tri razloga zašto ljudi odlaze u BiH: nezaposlenost, loše javne usluge i politička nesigurnost
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:37 0:00

U Washingtonu je u organizaciji Centra za međunarodno privatno preduzetništvo (CIPE) održan događaj pod nazivom “Odgovorno donošenje politika u BiH i Srbiji” na kojem su učesnici govorili o ekonomskim problemima i politikama u dvije države.

Organizatori kažu da su ove teme izabrali zbog toga što u BiH ni godinu dana nakon izbora nije formirana vlast na državnom nivou, što utiče na razvoj ekonomije, dok ni perspektiva Srbije nije najbolja, imajući u vidu izbore koji će biti održani naredne godine.

„Političari u Srbiji skloni su oportunizmu i radije se bave kratkoročnim popravkama nego održivim i inkluzivnim politikama od kojih svi imaju koristi“, kaže Martina Hrvolova iz Programa za Evropu organizacije CIPE.

Jedan od najčešće spominjanih problema bila su javna preduzeća koja su prezadužena i neefikasna, ali i produžena ruka politike.

Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanja, kaže da se na javna preduzeća u BiH gleda kao na plijen političkih partija. Dodaje da se ljudi osjećaju frustrirano jer imaju osjećaj da je u javnim preduzećima i institucijama teško naći posao na osnovu sposobnosti i vještina, nego su u prvom planu političke i familijarne veze. Zbog takvih stvari i loše ekonomske situacije mnogi napuštaju BiH.

„Tri osnovna uzroka zbog kojih mladi odlaze su ekonomska situacija, odnosno, nezaposlenost, drugi razlog je nezadovoljstvo javnim uslugama i treći razlog je politička situacija koja je nesigurna, uvijek se priča o prošlosti i novim konfliktima, ljudi jednostavno sa ta tri faktora odluče da napuste državu“, objašnjava Muhović.

Panel o politikama i ekonomskim problemima u Srbiji i BiH, 13.11.2019
Panel o politikama i ekonomskim problemima u Srbiji i BiH, 13.11.2019

Petar Čekerevac, izvršni menadžer Libertarijanskog kluba LIBEK, kaže da je slično i u Srbiji: „Ljudi odlaze iz Srbije jer su niske plate i životni standard, žele veće plate. Postoje i oni koji zarađuju više od prosečnih zarada i u tom slučaju faktor postaju i neke druge stvari, oni razmišljaju kako se osjećaju u društvu, da li je ovo društvo pravedno, da li politička rasprava ima smisla ili se i dalje bavimo nekim fundamentalnim stvarima koje su odavno trebale biti razrešene. Kažu 'ne mogu ja više da trpim ovo i za manje bih para radio na Zapadu'“.

Sagovornici Glasa Amerike govorili su i o uticaju države na medije. Prema Muhovićevim riječima, političke partije u BiH, preko oglašavanja institucija i javnih preduzeća, utiču na uredničku politiku javnih ali i privatnih medija: „Tu nezavisni mediji imaju veoma malo prostora da dođu oglašivača, do finansijskih mogućnosti i da ostanu nezavisni.“

Čekerevac kaže da i u Srbiji država koristi javna preduzeća da kontroliše medije i utiče na njih. Dodaje da je dio rješenja u uspostavi vladavine prava ali da je problem i u sistemu državnih podsticaja: „Dokle god imate državna preduzeća koja su toliko uticajna, koja svojim budžetima finansiraju i marketinške budžete medija i same medije kupuju, vi ne možete da imate slobodne medije. Vi ćete uvek imati tu vezu između politike i medija.“

Kada se u SAD govori o Balkanu, uglavnom je riječ o uticajima stranih sila, pa organizatori navode da su upravo zbog toga željeli organizovati događaj sa drugačijim fokusom.

„Strani uticaji su mogući samo zbog slabosti u ovim državama, bilo da je riječ o Bosni, Srbiji ili nekoj drugoj državi. Balkan po tome nije jedinstven. Problem su slabe institucije, korupcija i oportunizam. Jer ako se politike u ovim državama formiraju na osnovu toga, onda su stvari zbog kojih su ljudi zabrinuti posljednje za šta političari mare“, kaže Hrvolova.

Učesnici su govorili i o načinima da se ekonomska situacija u BiH i Srbiji popravi.

Čekerevac kaže da je potrebno strpljenje ali da je najvažnija viša stopa ekonomskog rasta: „Pored jakog ekonomskog rasta, za koji je potrebna vladavina prava, niži porez, uređen i jednostavan sistem birokratije i administracija koja je efikasna, moramo da stvorimo kroz vladavinu prava osećaj pravednosti u društvu, jednakog tretmana svih građana, koji još uvek fali.“

„Nama je potrebna porezna reforma koja će rasteretiri porezno opterećenje rada i omogućiti građanima, radnicima veću kupovnu moć. Druga stvar koja nam je potrebna je unapređenje poslovnog okruženja i smanjenje poreskih opterećenja za privatni sektor, kako bi dobili veći zamah i kreirali nova radna mjesta“, kaže Muhović.

Washington: Tri razloga zašto ljudi odlaze u BiH: nezaposlenost, loše javne usluge i politička nesigurnost

Washington: Tri razloga zašto ljudi odlaze u BiH: nezaposlenost, loše javne usluge i politička nesigurnost
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:37 0:00

Istraga o opozivu predsjednika Trumpa: Pred Kongresom bivša ambasadorka SAD u Ukrajini

Bivša američka ambasadorka u Kijevu pred početak svjedočenja na pretresu u Odboru za obavještajna pitanja Predstavničkog doma (Foto: Reuters/Jim Bourg)

WASHINGTON - U Odboru za obavještajna pitanja Predstavničkog doma počeo je pretres na kojem svjedočiti Mari Jovanovič, bivša američka ambasadorka u Kijevu, koju je Trumpova administracija smijenila nekoliko mjeseci prije nego što joj je istekao mandat.

Pretres je počeo uvodnim izlaganjima najviše rangiranog demokrate i republikanca u Odboru za obavještajna pitanja.

Predsjedavajući odbora, demokrata Adam Šif rekao je u uvodnom izlaganju da „predsjednik ima veliku moć, ali da ona nije apsolutna i ne smije biti korištena za korupciju“.

„Amerikanci očekuju od predsjednika da autoritet koji su mu dali upotrijebi u korist nacije, a ne da uništava druge kako bi ostvario ličnu ili političku korist“.

Republikanac Devin Nunes kritikovao je demokrate zbog pokretanja istrage o opozivu Trampa i nazvao je "političkom vježbom baziranom na glasinama iz druge i treće ruke".

"Problem sa svrgavanjem predsjednika sa ovakvim dokazima je očigledan. Ali, na tome se bazira cijeli slučaj", rekao je Nunes u uvodnoj riječi.

Njena smjena je, prema iskazima karijernih diplomata, koje su nemoćno posmatrale šta se događa, uslijedila pošto je Trampov lični advokat Rudi Đulijani dobio zadatak da nadzire politiku prema Ukrajini, mimo regularnih kanala Stejt Departmenta, i založio se za njenu smjenu pošto je vidio kao prepreku inicijativi da se Ukrajina navede da pokrene istragu protiv Bajdena.

Zdravstvo u trampi za zastupnički glas

Omer Škaljo je u posljednje dvije godine promijenio tri političke partije. Sada je direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK što je postao nakon što su mu prilagođeni uslovi za ovu funkciju (Ilustracija: CIN)

Profesor Odbrane i zaštite Omer Škaljo već pet mjeseci rukovodi Zavodom zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona (ZZOZDK).

Škaljo je za direktora imenovan nakon što je kao skupštinski zastupnik dao presudan glas za formiranje vlasti u ZDK. Da bi mu se odužila za to, nova vlast je promijenila Statut Zavoda, prilagodivši ga kako bi Škaljo mogao zadovoljiti uslove za direktorsku poziciju institucije koja raspolaže sa 190 miliona maraka budžetskog novca.

„Mislim da je politika tu presudila“, kaže član Upravnog odbora Zavoda Slaven Radoš, potvrdivši da je to urađeno kako bi Škaljo bio izabran.

Direktor institucije koja raspolaže sa 190 miliona maraka budžetskog novca došao je na tu poziciju političkom trgovinom (Foto: CIN)
Direktor institucije koja raspolaže sa 190 miliona maraka budžetskog novca došao je na tu poziciju političkom trgovinom (Foto: CIN)

Mijenjanje stranaka i politička trgovina

Nakon posljednjih izbora trebalo je formirati novu vlast u ZDK. U pregovore su ušle Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBiH), Stranka za BiH (SBiH) i Stranka demokratske aktivnosti (A-SDA).

Međutim, nova koalicija je imala 17 od 35 zastupnika i za novu skupštinsku većinu bio im je potreban još jedan, a tadašnji zastupnik Nezavisnog bloka Omer Škaljo se pokazao kao pravi izbor za pregovore.

Škaljo je prije toga godinama bio predstavnik SDA u zakonodavnim tijelima: 2010. i 2014. je izabran za zastupnika u Parlamentu Federacije BiH (FBiH). Pred kraj drugog mandata SDA ga je isključila iz članstva jer je, protivno njenom Statutu, od Parlamenta FBiH uzeo 15.000 maraka otpremnine za odlazak u penziju i nastavio raditi.

Do novih izbora Škaljo je brzo našao novu stranku − postao je član Nezavisnog bloka i osvojio mandat u Skupštini ZDK. Međutim, ubrzo je iz nje isključen jer je početkom 2019. godine potpisao dokument o formiranju vlasti sa članovima nove koalicije, bez konsultacije sa svojom strankom. Škaljo je zadržao mandat i postao samostalni zastupnik zahvaljujući kojem je formirana nova vlast.

Uskoro se priklonio Klubu A-SDA koji osim njega u Skupštini ZDK ima dva zastupnika. Jedna od njih je Amra Jupić, supruga aktuelnog ministra zdravstva ZDK i člana A-SDA Adnana Jupića koji će kasnije napraviti ključne poteze za Škaljino imenovanje.

Prije nego je Statut Zavoda promijenjen, kandidati koji konkurišu za mjesto direktora su morali imati diplomu ekonomskog ili pravnog fakulteta i najmanje pet godina radnog iskustva u struci, od čega tri godine na rukovodećim pozicijama. Škaljo ove uslove nije ispunjavao.

On je 1987. godine završio dvogodišnji studij Općenarodne odbrane na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu i stekao zvanje profesora Odbrane i zaštite. Prema zvaničnoj biografiji, veći dio radnog vijeka je bio zaposlen u policijskim i obavještajnim organima.

Političke smjene

Oko dva mjeseca prije nego će Škaljo biti imenovan, u Statutu Zavoda su promijenjeni uslovi za direktora. U konkursu objavljenom krajem juna ove godine je pisalo da kandidat mora imati visoku stručnu spremu društvenog smjera i pet godina radnog iskustva u struci.

Promjeni Statuta prethodila je smjena Upravnog odbora Zavoda nakon čega je Vlada imenovala novi na najduže tri mjeseca. Onda je sa funkcije smijenjena i direktorica Zavoda Mirzeta Subašić, članica Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH.

Bivša predsjednica Upravnog odbora Nermina Krzić kaže za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) da je smjena bila politička.

„Svi koji su na vlasti, kad dođu, prvo što rade je sistematizacija. U politici, bez obzira kako radio, nema odgovornosti (…) da iko išta odgovara, radio pozitivno ili negativno.“

Nova vlast u Vladi ZDK ubrzo postavlja dugogodišnju uposlenicu Zavoda Hašu Begić za v. d. direktorice.

Begić je ubrzo nakon dolaska na poziciju predložila Upravnom odboru da izmijeni Statut u dijelu koji propisuje uslove za direktorsku poziciju što je Odbor odmah i uradio uz saglasnost ministra zdravstva, Škaljinog stranačkog kolege. Nijedan od njih nije pristao razgovarati sa novinarima CIN-a.

Član Upravnog odbora Zavoda i gradski vijećnik SBB-a Jasmin Hodžić kaže da je dotadašnji Statut Odboru predstavljen kao diskriminirajući jer su samo pravnici ili ekonomisti mogli biti na toj poziciji.

„Sad kad pogledate, sve u Bosni i Hercegovini, sva imenovanja, nažalost, na neki način bi se mogla povezati sa političkom pozadinom“, rekao je Hodžić.

Haša Begić novinarima CIN-a nije htjela detaljnije govoriti o promjeni Statuta: „Ja sam radila u skladu sa zakonom“.

Omer Škaljo je imenovan za direktora Zavoda 25. jula 2019. godine, a skupštinska zastupnica A-SDA Amra Jupić kaže da su se statuti i ranije mijenjali, ali nisu bili demokratični: „Ovako se dao širok jedan dijapazon ljudi koji imaju visoku stručnu spremu koji su mogli konkurirati i koji su mogli aplicirati na to mjesto“.

Ipak, na konkurs se, uz Škalju, prijavila još samo bivša direktorica Mirzeta Subašić, ali je odbijena zbog nepotpune dokumentacije. Ona nije željela govoriti o detaljima jer se žalila na tu odluku.

Rifat Delić, skupštinski zastupnik SDP-a BiH, kaže da je novi statut napravljen kako bi Škaljo mogao konkurisati za direktora.

„To je više nego očigledno − da je on u toj većini da bi dobio tu poziciju − i to se vidi.“

Učitajte još

XS
SM
MD
LG