Linkovi

Bivši visoki predstavnici: BiH hitno u EU, NATO da je brani, Srbiji oduzeti kandidaturu


ARHIVA - Zastava Bosne i Hercegovinena protestu u Sarajevu 2011. godine (Foto: AP/Amel Emrić)
ARHIVA - Zastava Bosne i Hercegovinena protestu u Sarajevu 2011. godine (Foto: AP/Amel Emrić)

Dvojica bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijan Švarc-Šiling i Valentin Icko zatražili su u srijedu od Evropske komisije da se BiH "brzo i nebirokratski" primi u EU, a da NATO pruži garacije da će zaštititi stanovništvo BiH. Istovremeno, smatraju i da Srbiji "treba oduzeti status kandidata za učlanjenje".

"24. februar 2022. predstavlja crni dan u istoriji Evrope, jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla da potakne druge diktatore na slične korake" , navode njih dvojica govoreći o početku napada Rusije na Ukrajinu, prenio je Dojče vele (DW).

Autori navode da ih Putinov način ratovanja podsjeća na rat u BiH i artiljerijski teror nad stanovnicima Sarajeva, smatrajući da bi srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić "mogli da iskoriste agresiju Rusije na Ukrajinu i isprovociraju incidente ili novi rat u BiH ili na Kosovu".

"Srbija i Republika Srpska nisu ostvarile svoje ciljeve iz 90-ih. Pored toga njeguju veoma bliske odnose sa Rusijom. Stoga se pribojavamo da bi sadašnja agresija na Ukrajinu mogla da se proširi i na Zapadni Balkan, prvenstveno na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo", navode oni u zajedničkom pismu predsjednici Evropske komisije, Ursuli fon der Lajen.

S obzirom na to da su se za hitan prijem Ukrajine u EU založile Bugarska, Češka, Estonija, Letonija, Litvanija, Poljska, Slovačka i Slovenija, sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama Zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih šest dana, kaže se u zajedničkom apel.

"EU bi trebalo što brže i nebirokratski da primi Bosnu i Hercegovinu u EU", smatra Švarc-Šiling i kaže kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH, jer su tokom rata 90-tih, uvođenjem embarga na oružje Bosni i Hercegovini, onima koji su napadnuti onemogućili da se brane.

Valentin Incko vjeruje da događaji u Ukrajini mogu pokrenuti međunarodnu zajednicu da se ozbiljno pozabavi BiH i prijetnjama secesijom, mada Dodik o tome trenutno ne priča a Rusija kao i Srbija ističu kako podržavaju teritorijalni suverenitet BiH.

"Uslovno možemo govoriti o sistemu spojenih sudova. EUFOR je zbog toga već ojačao svoje trupe u BiH, što sam ja uvijek tražio, mada u BiH nema ili gotovo da nema njemačkih vojnika. Formula glasi: Miran Balkan – sigurnija Evropa", kaže Incko i dodaje kako u posljednjih 15 godina nije video tako veliki interes međunarodne zajednice za BiH kao sad i da mu je zbog toga veoma drago.

NATO da brani BiH

Dvojica bivših visokih predstavnika u BiH ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH, koja proizilazi iz Dejtonskog sporzuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU), te da nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, "i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU".

Oni, i pored toga, pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži "snažne garancije stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao pre 30 godina". Od njega traže i da "preduzme neophodne korake u cilju sprječavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine".

"Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan", kaže Incko.

Incko ne vjeruje da se "Putin i Lavrov ujutro bude sa mislima o Banja Luci", ali to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu.

Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i granicu BiH i Srbije, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu: "Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH , Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali".

Srbiji oduzeti status kandidata?

Incko i Švarc-Šiling otišli su korak dalje iznoseći stav da bi Srbiju, koja odbija da uvede sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU.

Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bilta, koji je prije nekoliko dana na Tviteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji "diskvalifikuje iz procesa učlanjenja", kao i da "za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU".


Pisma Stoltenbergu i Ursuli von der Lajen, kao i zajednički apel, visoki predstavnici uručili su Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu.

  • 16x9 Image

    GLAS AMERIKE

    Glas Amerike pruža vijesti i informacije na više od 40 jezika procijenjenoj sedmičnoj publici od preko 326 miliona ljudi. Priče sa autorskim linijama GLAS AMERIKE djelo su više novinara VOA i mogu sadržati informacije iz izveštaja agencija vijesti.

XS
SM
MD
LG