Minimalni ljetni ledeni pokrivač na kontinentu, koji je prošle godine pao ispod 2 miliona kvadratnih kilometara prvi put od početka satelitskog nadzora 1978. godine, pao je dalje na novi minimum u februaru, prema studiji objavljenoj u časopisu Frontiers.
"Biće potrebne decenije, ako ne i stoljeća da se ove stvari oporave. Ne postoji brzo rješenje za zamjenu ovog leda", rekla je Caroline Holmes, polarna klimatska naučnica iz British Antarctic Survey i jedan od koautora studije.
"To će sigurno potrajati, čak i ako je moguće", rekla je ona na brifingu s novinarima.
Ovogodišnji minimum morskog leda je 20% manji od prosjeka u posljednjih 40 godina, što je ekvivalentno gubitku morskog leda koji je skoro 10 puta veći od površine Novog Zelanda, rekao je Tim Naish, direktor Antarktičkog istraživačkog centra na novozelandskom Victoria University of Wellington , koji nije bio učesnik u istraživanju.
„U nekim slučajevima približavamo se prekretnim tačkama, koje će jednom preći do nepovratnih promjena sa nezaustavljivim posljedicama za buduće generacije“, rekao je Naish.
Globalno zagrijavanje uzrokovano sagorijevanjem fosilnih goriva učinilo je Antarktik osjetljivijim na ekstremne događaje, a utjecaj je "praktički izvjestan" da će se pogoršati, kaže studija.
Klimatske promjene će "dovesti do povećanja veličine i učestalosti" toplotnih talasa, urušavanja ledene plohe i smanjenja morskog leda, navodi se, oslanjajući se na nedavne dokaze iz naučnih studija o Antarktičkom okeanu, atmosferi, kriosferi i biosferi.
Precizan uticaj klimatskih promjena na Antarktik i okolni okean bio je neizvjestan i naučnici su se borili da izmjere koliko globalno zagrijavanje utiče na debljinu antarktičkog leda.
Ali iz fenomena kao što je brzo opadanje morskog leda, "naučno je razumno" pretpostaviti da će se ekstremni događaji intenzivirati kako globalne temperature budu rasle, rekao je Martin Siegert, glaciolog sa Univerziteta Exeter i drugi koautor.
Prošle godine, "atmosferska rijeka" koja potiče iz Australije donijela je suptropsku vrućinu i vlagu na kontinent, uzrokujući neviđene temperature do 38,5 Celzijusa iznad normalne, najveće odstupanje od norme koju je svijet ikada iskusio.
Siegert je povećanje temperature opisao kao "apsolutno zapanjujuće", dodajući da bi, da se dogodilo tokom antarktičkog ljeta, umjesto zime, izazvalo otapanje na površini ledenog pokrivača istočnog Antarktika, koji je do sada bio pošteđen topljenja.
"Antarktik je krhak kao okruženje, ali ekstremni događaji testiraju tu krhkost", rekao je. "Ono zbog čega smo duboko zabrinuti je povećanje intenziteta i učestalosti ekstremnih događaja i kaskadnih utjecaja koje oni imaju u drugim područjima."
