ŽC: "Gospodine ambasadore, predsjednički posjet zemlji obično se smatra kulminacijom bilateralnih odnosa. Nakon nepune dvije godine u funkciji američkog ambasadora u Zagrebu, vi ste očito bili u središtu organizacije predstojećeg posjeta predsjednika Busha Hrvatskoj, kao i posjeta hrvatskog premijera Sanadera Washingtonu. Kako objašnjavate tako dinamičan razvoj američko-hrvatskih odnosa i svoju ulogu u njima?"
Bradtke: "Ne bih te zasluge baš pripisao sebi. Ja sam, naravno, vrlo zadovoljan napretkom kojeg smo postigli u našim odnosima s Hrvatskom. No, taj je napredak rezultat ogromnog truda i zalaganja brojnih ljudi: prije svega, samog hrvatskog naroda. Rezultati koje su postigli po pitanju reformi u politici, gospodarstvu i obrani – to je zapravo ono što je otvorilo vrata napretku u našim bilateralnim odnosima. Osim toga, mislim da je i podrška predsjednika Busha za primanje Hrvatske u članstvo NATO saveza imala vrlo jak utjecaj na poboljšanje naših odnosa. Znači, na obje strane Atlantika puno smo radili da bi dotle došli, i ovotjedni posjet predsjednika Busha bit će velika proslava ne samo hrvatskog članstva u NATO-u već i naših bilateralnih odnosa."
ŽC: "Po pitanju očekivane pozivnice Hrvatskoj za pridruživanje NATO savezu, što će time dobiti Hrvatska, a što NATO?"
Bradtke: "Prije svega, mislim da Hrvatska dobija garanciju sigurnosti u skladu sa Članom 5, po kojem se napad na jednoga smatra napadom na sve. Mislim da je ovo dostignuće od povijesnih razmjera za Hrvatsku i garancija za njenu sigurnost u budućnosti.Što se hrvatskog doprinosa NATO-u tiče, vrijedno je spomenuti sudjelovanje hrvatskih vojnika u misiji u Afganistanu."
ŽC: "S obzirom na hrvatsko okruženje - Srbiju, Bosnu i Crnu Goru - zemlje koje nisu među kandidatima za ulazak u NATO, koje su regionalne implikacije hrvatskog ulaska u NATO?"
Bradtke: "Iako iz ove perspektive to izgleda vrlo daleko i nerealistično, mislim da će doći taj dan kad će se Srbija naći na europskom putu i nadam se da će hrvatski primjer pomoći srpskom narodu da vidi da im je takva budućnost moguća."
ŽC: "Kad smo kod Srbije, Hrvatska se još uvijek nalazi na udaru kritika zbog nepotpunog ispunjavanja svoje obveze da pomogne pri povratku srpskih izbjeglica u Hrvatsku. Koje je vaše mišljenje o ovom problemu?"
Bradtke: "Taj je problem vrlo složen. Mi u međunarodnoj zajednici ga vrlo pomno pratimo. Radili smo s OESS-om na stvaranju povoljnih uvjeta za povratak Srba koji su izbjegli tijekom rata. Hrvatska se vlada prošle godine obvezala međunarodnoj zajednici da će pokušati završiti proces povratka tijekom sljedeće dvije godine. To neće biti lako, no mislim da postoji volja od strane vlade da se taj problem riješi. Hrvatska ima novog dopremijera, gospodina Uzelca, koji je Srbin zadužen za rješavanje tog problema. I ja i moji kolege iz OESS-a i Europske unije sastali smo se s njim, i mogu reći da smo ohrabreni njegovom energijom, organizacijskim sposobnostima i predanošću za stvarnim napretkom na tom polju."
ŽC: "I za kraj, vratimo se posjetu predsjednika Busha. Ukratko, kakav će utjecaj on imati na hrvatsko-američke odnose?"
Bradtke: "Mislim da taj posjet prije svega odražava već postignuto poboljšanje odnosa, i mislim da će predstavljati zamah za njihovo daljnje poboljšanje. Nadam se da će dovesti i do prisnijeg dijaloga o regionalnim odnosima te da će biti poticaj poboljšanju ekonomskih odnosa koji su, iskreno govoreći, nešto zaostajali za političkima. Mislim da će to rezultirati i voljom više Amerikanaca za poslovnom suradnjom s Hrvatskom, kao i posjetom sve većeg broja američkih turista. No, da bi se taj potencijal realizirao, svi mi ćemo se morati itekako potruditi – i moja skorašnja kolegica u Washingtonu, Kolinda Grabar Kitarović, i ja, zajedno s našim osobljem u Washingtonu i Zagrebu, morat ćemo zaista iskoristiti sve mogućnosti koje će ovaj posjet otvoriti kako bi proširili i produbili hrvatsko-američke odnose."