Bijela kuća je najavila da će američki predsjednik Bush svoje putovanje sljedeći tjedan u Ukrajinu, Rumunjsku i Hrvatsku iskoristiti za iskazivanje podrške slobodi i demokraciji u toj regiji te za pomoć NATO savezu da se suoči s izazovima 21. stoljeća. Međutim, širenje NATO-a, a posebice učlanjenje Ukrajine, Rusija smatra prijetnjom. Više o ruskom viđenju ovog spornog problema koji će biti jedna od prvih točaka dnevnog reda predsjednika Busha u Kijevu, doznajemo iz priloga Petera Fedynskog u Moskvi.
Kada se u veljači ruski predsjednik Vladimir Putin sastao u Kremlju s ukrajinskim predsjednikom Viktorom Juščenkom, upozorio ga je što bi se moglo dogoditi u slučaju da se NATO projektili postave u Ukrajini: "Zastrašujuće je ne samo reći, nego čak i pomisliti da bi takvo postavljanje projektila NATO saveza – koje se u teoriji ne može isključiti – navelo Rusiju da usmjeri svoje projektile prema Ukrajini."
Američka državna tajnica Condoleezza Rice promptno je osudila ovu Putinovu izjavu kao 'neprimjerenu i prijekornu retoriku': "Jasno smo dali do znanja da smo potpuno predani neovisnosti i suverenitetu Ukrajine, kao i drugih država koje su nekad bile dio Sovjetskog saveza. Njihovo pripadanje Sovjetskom savezu dio je jednog drugog vremena, koje je zauvijek iza nas."
Neovisni ruski vojni analist Aleksandar Konovalov kaže da Rusija zapravo razumije ovu situaciju, a prijetnje predsjednika Putina je okarakterizirao kao 'prekomjerni izljev emocija'. No, Aleksandar Konovalov dodaje kako za Rusiju važni praktični interesi u Ukrajini datiraju od vremena sovjetske Rusije. Oni uključuju ruski projektil SS-18, čiji je raketni motor proizveden u jednoj ukrajinskoj tvornici raketa.
"Ova tvornica drži pod nadzorom projektile SS-18, koji su i dalje dio ruskog nuklearnog arsenala. Ukrajinci mogu pomoći produžiti vijek trajanja ovog oružja jer imaju potrebnu dokumentaciju, rezervne dijelove i iskustvo, te mogu procijeniti eventualne probleme" - izjavio je Aleksandar Konovalov.
On dodaje da se duga lista problema koji zabrinjavaju Ruse odnosi i na motore ugrađene u Ukrajini za ruske helikoptere i brodove ratne mornarice. Listi dodaje i rusku crnomorsku flotu. Zajedničkim dogovorom odlučeno je da će flota biti stacionirana u ukrajinskoj luci Sevastopol na krimskom poluotoku do 2017. godine.
"Prema mom shvaćanju NATO-vih odredbi, zabranjeno je prihvatiti u savez zemlje na čijem se teritoriju nalazi strana vojska. Smatram da će se taj problem morati riješiti na jedan od dva načina: ili će Rusija morati riješiti pitanje uklanjanja flote prije 2017. godine, ili Ukrajina još neće postati članicom NATO-a" - kaže ovaj ruski analitičar.
Konovalov dodaje da bi preusmjeravanje ruskih snaga koštalo milijarde i trajalo nekoliko godina. On kaže da ukrajinski građani imaju brojne gospodarske, čak i obiteljske, veze s Rusima, koje bi mogle biti narušene ukoliko Moskva postroži graničnu kontrolu u slučaju da Ukrajina postane članica NATO saveza.
Ukrajinski su čelnici nedavno započeli s prvim koracima ka procesu za puno članstvo u NATO-u. Oni će biti razmotreni na summitu u Bukureštu koji počinje 2. travnja. Ruski predsjednik Putin kaže da je ukrajinska odluka da postane članicom ovog zapadnog saveza 'unutrašnja stvar jedne suverene države'. A Aleksandar Konovalov navodi rezultate ispitivanja javnog mnijenja koji pokazuju da su mišljenja Ukrajinaca o članstvu u NATO savezu oštro podjeljena.
