Više od četiri godine Hrvatska nije provodila režim ZERP-a na ribarice iz Europske unije. U međuvremenu su se dogodili neki novi momenti, navodi se u neformalnoj informaciji – ili non paperu – proslijeđenom diplomatskim predstavništvima zemalja EU.
Ovo nije prvi put da Hrvatska poseže za ovakvim vidom dostave podataka kada su jadranski nesporazumi posrijedi. Pregovori su nov moment od trenutka saborske odluke o izuzimanju kao i od famoznog zapisnika. On je u međuvremenu okršten sporazumom iako je u izvještaju o screeningu za poglavlje Ribarstvo opisan tek kao sastanak na kojem su slovenska i talijanska strana uzele u obzir odluku Sabora.
Pregovarački je proces značio i nemogućnost sklapanja partnerskog sporazuma o ribarenju spomenutog u zapisniku (ili sporazumu) što se trebalo riješiti sadržajem poglavlja Ribarstvo.
Pod ne baš sretnim rednim brojem 13.
Nadalje, i Slovenija i Italija proglasile su svoje zone na Jadranu, obje bez konzultiranja sa susjednom Hrvatskom. U listopadu 2006. godine, Slovenija je, kao jedina članica, blokirala proceduru za poglavlje Ribarstvo. Održani su tehnički razgovori s Italijom i Slovenijom kako bi se izgladila nezadovoljstva. Sabor je izričito naglasio da proglašenje zone ne prejudicira razgraničenje na moru sa Slovenijom. Što se Italije tiče, Hrvatska želi nastavak dijaloga kako bi se režim ribolova poravnao sa standardima i praksama EU.
Za to vrijeme, Jadran je sve izlovljeniji. Non – paper završava isticanjem kako Hrvatska želi iznaći svima prihvatljivo rješenje, otvorena je za dijalog na bilo kojoj potrebnoj razini očekujući, napisano je, 'situaciju gdje su svi pobjednici a koja će zadovoljiti legitimne interese zainteresiranih strana'.
Uostalom, sporne će vode ulaskom Hrvatske postati Unijine. Naravno, ono što službeni Zagreb naziva lobiranjem – a ovaj je non-paper njegov dio – može pripomoći odleđivanju ribarstva ili još nekoliko lakših poglavlja stopiranih 'dobrosusjedstvom', no neće ni na koji način doprinijeti rasplitanju najozbiljnijih problema - reformi pravosuđa i organa državne uprave, antikorupciji te prilagodbama u gospodarstvu.
