Pranje novca i financiranje terorističke aktivnosti globalni su problemi. Terorističke mreže dolaze do novca koristeći se uslugama i legalnih ustanova - primjerice nekih vjerskih humanitarnih organizacija - ali i kriminalnih kartela. Pri tome se služe najmodernijom tehnologijom. Kako javlja Lisa Fernando, najvažniji zadatak policije i sudova je – uvijek biti jedan korak ispred terorista.
Iako ih inspirira mržnja, teroristima je ipak najpotrebniji novac. Nabavljaju ga najčešće putem raznih klasičnih kriminalnih aktivnosti, poput recimo krijumčarenja. No, često im novac stiže i legalnim kanalima, ponekad čak i zahvaljujući vladama nekih država. Za policiju je najvažnije da demontira 'mrežu podrške' koja služi teroristima.
Koliko je uopće novca potrebno da se izvede teroristički napad? – upitali smo Davida Carusa, iz američke konzalting firme Dominion Advisory Group, koja se bavi problematikom pranja novca. "Na to još nisu odgovorile niti vlade a niti privatni sektor. Za napade od 11. rujna nije trebalo mnogo novca. Cijenu planiranja i izvođenja terorističke akcije teško je točno utvrditi" - kaže David Caruso.
Teroristi stalno pronalaze nove metode financiranja – izjavio je Jeffrey Breinholt, zamjenik direktora odjela Ministarstva pravosuđa za protu-terorističku djelatnost. "Teroriste se može usporediti s organiziranim kriminalom. Lako se adaptiraju i iskorištavaju svaku priliku. Upravo se tako ponašaju naši glavni ciljevi – al-Qaida, Hezbollah, Hamas…" - tvrdi ovaj stručnjak.
Novac često stiže i putem islamskih humanitarnih udruga, ali i privatnih tvrtki koje služe kao paravan za pranje novca i financiranje terorizma. Prema Stuartu Leveyu, zamjeniku ministra financija, u Saudijskoj Arabiji ima i priličan broj individualnih donatora, koji financiraju djelatnost islamskih terorista. Vincent Cannistraro, bivši stručnjak CIA-e za anti-terorizam, objašnjava ulogu individualnih donatora: "Al-Qaida i njoj slične grupe u Maroku i Alžiru poduzele su diljem Europe akcije koje zapravo ne koštaju mnogo novca. A novac koji imaju, dobiju od ljudi koji vjeruju u tu vrst borbe i opći cilj tih terorističkih grupa. U svakom slučaju, postoje bogati poslovni ljudi islamske vjere koji su spremni napisati ček u tu svrhu."
Stuart Levey iz Ministarstva financija je na nedavnom svjedočenju u Kongresu govorio i o državama čija je službena politika – pomoć terorizmu: "Zemlje sponzori terorizma, poput Sirije i Irana, predstavljaju težak problem zbog toga što one teroristima daju ne samo novac ili utočište, već i financijsku infrastrukturu putem koje se novac pere…"
Patrick O'Sullivan, savjetnik Ujedinjenih naroda za problematiku pranja novca kaže da akteri na ovom području stalno usavršavaju nove tehnologije, kako bi izbjegli da ih vlasti otkriju. Policija se kontinuirano prilagođava tim promjenama, ali i nastoji prognozirati koji će se novi izazovi pojaviti na horizontu.
