U Strasbourgu, gdje je u toku prvo jesenje plenarno zasjedanje Europskog parlamenta živahno je: euro-zastupnici su preporučili – jer njihove deklaracije nemaju moć odluke – otvaranje pregovora s Turskom idući ponedjeljak, u zakazani rok, uz neke uvjete, kao što je priznavanje Cipra - što Turska još nije učinila - ili prihvaćanje odgovornosti za genocid Armenaca.
U ovome kontekstu nastavka proširenja hrvatski su pregovori manje spominjani, uglavnom su poslužili da bi pojedini eurozastupnici ponovili znane stavove i istaknuli dvojnost kriterija. Dakle, protivnicima proširenja Turskom upitno je da je europska zemlja Hrvatska zakočena jednim bjeguncem za razliku od Turske gdje još ima na stotine slučajeva mučenja i konstantnog kršenja ljudskih prava.
Kako izgledaju parlamentarne rasprave (mada je bolje reći svađe) evo primjera: narodnjaci Parlamenta kroz istup predsjednika skupine Hansa Gerta Poetteringa traže opciju otvorenog kraja pregovora, znači da pregovarački proces ne treba neizbježno završiti ulaskom ove ogromne zemlje. Radi se o dvosmjernom dijalogu, što pretpostavlja i da Turska treba učiniti neke korake, poput priznavanja kršćana u zemlji kao i što se Unija valja pripremiti za novu članicu, značajno je demokršćaninu Poetteringu.
Sa suprotne strane, Martin Shultz, predsjednik bloka socijalista, odvratio je zemljaku Poetteringu sljedećim, "ako Unija nije spremna primiti Tursku nije ni Hrvatsku; poruka vaše narodnjačke politike je nećemo Tursku jer je daleka i islamska, hoćemo Hrvatsku jer je konzervativna i katolička; vaša je politika dvolična".
Izvjestitelj za Hrvatsku, austrijski socijalist Hannes Swoboda zagovara pak istodobno otvaranje pregovora, "bio bi to jasan signal da Unija ne suprotstavlja ove dvije zemlje".
Interesantni su i strasbourški istupi, ali u domaćim medijima, nekih slovenskih zastupnika. Europarlamentarac Kacin, član vladajuće stranke premijera Janše, tvrdi da je Hrvatska dvije godine daleko od pregovora, što se čita kao dobro koreografirana taktika pritisaka da Zagreb učini što više ustupaka pri rješavanju sporova sa susjednom državom. No, većina je zastupnika držala stranu otvaranju pregovora.
Lijepa riječ europarlamentaraca za Hrvatsku, kazana i premijeru Sanaderu, neće promijeniti ništa – za razliku od riječi glavne tužiteljice. Stvar će biti olakšana svima ustvrdi li Carla del Ponte da je Zagreb učinio što se od njega tražilo, neće biti rasprave te će ministrima preostati uskladiti neke detalje formalne naravi. U slučaju da glavna tužiteljica kaže kako je učinjena glavnina posla i da do finalizacije manjkaju detalji za očekivati je da će Vijeće ministara izabrati klasičnu Unijinu opciju odgode uz pohvalu za dostignuto i hrabrenje da se posao zaokruži i pri tome dade nov datum starta pregovora bliži kraju godine.
