Anti-američko raspoloženje u Europi, koje se intenziviralo zbog rata u Iraku, nešto je popustilo, ali još uvijek postoji. Kako iz Bruxellesa javlja Roger Wilkison, jedna od posljedica toga je da brojni dugogodišnji europski partneri Washingtona sada izražavaju želju za većom neovisnošću od Amerike.
Protivljenje američkoj vladi u Zapadnoj Europi i dalje je izraženo. Većina Francuza, Nijemaca i Španjolaca kaže da ne vjeruje Americi, da ne vole predsjednika Busha, te da žele labavije veze u transatlanskom savezu. To su izvatci iz istraživanja koje je istraživački centar Pew iz Washingtona nedavno proveo u Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Poljskoj i Španjolskoj.
Jedino su Britanci i Poljaci imali pozitivno mišljenje o Sjedinjenim Državama.
Komentirajući rezultate istraživanja glasnogovornik State Departmenta Adam Ereli izjavio je da je Washington jako svjestan problema: "Znamo da je pred nama veliki izazov na polju javne diplomacije i taj izazov ne jenjava. Mi smo otvoreni u iznošenju onoga u što vjerujemo, za što se zalažemo te naše stavove pokušavamo objasniti drugima."
U navedenom istraživanju sugerira se da je protuameričko raspoloženje u Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj nešto manje nego prije godinu dana. Profesor Jerome Sheridan, stručnjak za trans-atlanske odnose pri briselskom centru Američkog Sveučilišta, kaže da su protu-američki stavovi duboki, ali i da nisu u potpunosti nepromijenjivi.
Jerome Sheridan vjeruje da Europljani osjećaju strah od Sjedinjenih Država: "Taj strah proizlazi iz američke nedostižne vojne superiornosti te američke spremnosti da tu nadmoć uporabi u svijetu. To plaši Europljane….Postoji uvjerenje da je Amerika neoprezna u uporabi vojne sile. Većina Europljana s kojima sam razgovarao uvjerena je da je Irak učinio svijet manje sigurnim nego što je bio. Oni drže da Amerika u osnovi generira buduću generaciju terorista koji će udariti i na njih. Oni smatraju da Amerika koristi vojnu silu bez da je stvarno razmislila o posljedicama po druge ljude u svijetu."
Među tradicionalnim američkim saveznicima u Zapadnoj Europi predsjednik Bush se navodi kao glavni pojedinačni čimbenik anti-američkog raspoloženja. U Španjolskoj takav stav zastupa 76 posto anketiranih, u Njemačkoj 65, a u Francuskoj 63 posto. Većina stanovnika Zapadne Europe drži da je reizbor predsjednika Busha doveo do toga da Ameriku vide u manje pozitivnom svijetlu.
Profesor Sheridan kaže da je to dovelo do pucanja veza između Europljana i Amerikanaca: "Izbori su pokazali da je George Bush popularan u Sjedinjenim Državama i onda su Europljani zaključili: ako ga oni žele za predsjednika onda on valjda reflektira njihova razmišljanja o svijetu. Sljedeća im je misao bila: 'možda mi ne razumijemo Amerikance kao ranije ili kao što smo mislili da ih razumijemo'."
Europljani ne samo da su zabrinuti onim što vide kao jednostranu uporabu sile od strane Sjedinjenih Država već i, kako smatraju, propustom da se suoče s problemom globalnog zatopljavanja te tolerancijom prema smrtnoj kazni.
Glasnogovornik State Departmenta Adam Ereli kaže da američka vlada sluša primjedbe drugih zemalja i želi odgovoriti na njihove bojazni. Većina Europljana, s druge strane, drži da američka vanjska politika ne uzima u obzir njihove interese.
Prema navedenom istraživanju, većina građana Zapadne Europe želi da njihove vlade vode neovisniju politiku od Sjedinjenih Država. Rat u Iraku i dalje je nepopularan no većina sudionika istraživanja u svim zemljama, izuzev Španjoske, i dalje podržava američki rat protiv terorizma.
