Protekli je tjedan Sjedinjene Države posjetila Carla del Ponte, glavna tužiteljica Tribunala za ratne zlocine pocinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Nakon Vijeca sigurnosti Ujedinjenih naroda, u New Yorku, Carla del Ponte posjetila je Washington, gdje je gostovala u americkom Institutu za mir. Sljedeci dan sastala se s državnom tajnicom Condoleezzom Rice. Glavna tema svih tih susreta bila je – privodenje kraju rada Tribunala i nesvršeni poslovi u vezi hvatanja preostalih optuženika koji su još uvijek na slobodi.
Glavna je tužiteljica u Vijecu sigurnosti iskazala iritiranost cinjenicom što su najozloglašeniji optuženici za ratne zlocine još uvijek na slobodi. 'Tribunal ne može okoncati svoj posao sve dok se pred sucem ne nadu barem trojica kljucnih optuženika' – izjavila je tužiteljica. "Sve dok Radovan Karadžic, Ratko Mladic i Ante Gotovina uspjevaju izmicati pravdi i opirati se volji medunarodne zajednice - naš posao nije gotov."
Tužiteljica je odala priznanje vladi u Beogradu zbog – kako je rekla – znakovitog poboljšanja u istrazi zlocina koji su pocinjeni nakon pada Srebrenice. Najavila je i objavljivanje novih video snimki zlocina koji su pocinjeni u Bosni i Hercegovini, nakon objavljivanja prvih snimki masakra Bošnjaka nakon pada Srebrenice.
Jer, rekla je Carla del Ponte, vlada premijera Vojislava Koštunice još uvijek ne cini dovoljno na hvatanju Radovana Karadžica i Ratka Mladica: "Premijer Koštunica me uvjeravao da ce njegova vlada izvršiti obveze u vezi preostalih optuženika koji se nalaze u bijegu. Ocekujem da svoje obecanje Koštunica i izvrši. Medutim, Koštunica mi je otvoreno rekao da srbijanske vlasti ne namjeravaju sudjelovati u samom hvatanju bjegunaca."
Prije dva dana, Koštunicina je vlada priopcila da ona nije u kontaktu – niti ne pregovara o predaji - s Ratkom Mladicem, bivšim vojnim zapovjednikom snaga bosanskih Srba.
Predsjednik haaškog Tribunala, americki sudac Theodore Meron izjavio je da je neobavljena posla još uvijek vrlo mnogo te da ovaj kazneni sud zbog toga vjerojatno nece moci okoncati svoj rad 2008. godine, kako je bilo najavljivano. Jer, cak da se kljucni optuženici – koji su sada u bijegu – i uhvate u skoroj buducnosti, sudenja bi mogla potrajati godinama, rekao je Meron. "Ako ne stignu novi optuženici, i ako se ne ulože nove izjave o ne-krivnji, onda bi posao mogao biti okoncan do 2009. Medutim, obratite pozornost na rijec 'ako' – koja ukazuje na cinjenicu da ce se situacija vrlo vjerojatno promijeniti, te da ce naš posao na kraju biti obimniji" - rekao je u Vijecu sigurnosti Theodore Meron.
On je naglasio da se ne smije dopustiti da bjegunci – svojim dugotrajnim sakrivanjem – ostanu nekažnjeni, zbog same cinjenice što ce Tribunal u jednom trenutku morati zatvoriti vrata.
Izjave Merona i Carle del Ponte – dane pred Vijecem sigurnosti – došle su neposredno nakon izjave Nicholasa Burnsa, visokog dužnosnika americkog Državnog tajništva, koji je prije tjedan dana rekao da bi 'Ratko Mladic mogao biti vrlo skoro uhvacen.' Ova je izjava objavljena nakon što se iz novinskih izvora saznalo da srpske vlasti, navodno, znaju gdje se krije Mladic.
Glavna tužiteljica Carla del Ponte je nakon New Yorka došla u Washington, gdje je govorila u Institutu za mir, znanstvenoj ustanovi posvecenoj mirnom rješavanju sukoba koji se financira iz proracuna savezne vlade. Tužiteljica je odala priznanje Europskoj Uniji i Sjedinjenim Državama, kljucnim cimbenicima kada je u pitanju podrška radu Tribunala. Izrazila je optimizam kada je u pitanju Akcijski plan hrvatske vlade kojem je cilj locirati i uhvatiti bjegunca Antu Gotovinu, ukoliko se nalazi na dohvatu hrvatskih vlasti. Carla del Ponte izjavila je da je odgoda pregovora o clanstvu Hrvatske u Europskoj uniji – zbog nepotpune suradnje s Tribunalom – bila svojevrsni 'poziv na budenje' Hrvatskoj, da pocne izvršavati sve svoje medunarodne obveze.
Upitana na temelju cega ce za nekoliko mjeseci prosuditi da li vlada u Zagrebu zaista u potpunosti suraduje u potrazi za Gotovinom, te da li ispunjava svoj Akcijski plan, tužiteljica del Ponte je rekla: 'Ukoliko hrvatske vlasti pokažu neophodnu odlucnost - ili ce Gotovina biti doveden u hašku sudnicu ili ce hrvatske vlasti osigurati sve podrobne informacije koje bi dovele do njegovog uhicenja'. "Iz mojih prošlih istraga mafije, svjesna sam da ponekada nije lako uhvatiti nekoga tko bježi. No, ako obavite solidnu istragu, znat cete recimo je li Gotovina bio prije dva mjeseca u Zagrebu ili Zadru… Dobro obavljene istražne radnje dat ce vam podatke o kretanju bjegunca" - rekla je Carla del Ponte.
Iako je u opcem smislu izrazila optimizam u vezi Akcijskog plana - odnosno da ce 'Hrvatska u tri ili cetiri mjeseca biti sposobna locirati Gotovinu' - tužiteljica del Ponte je rekla da ju 'uznemiruje sljedeca cinjenica': "U ovom trenutku, u Hrvatskoj nitko ne zna gdje se Gotovina u prošlosti kretao… Cak nitko ne zna je li taj covjek uopce više postoji. 'Možda je otišao na neki drugi planet?' – upitala sam nedavno premijera Sanadera. Uglavnom, nitko ništa ne zna o Anti Gotovini, gdje se taj covjek kretao posljednjih nekoliko godina…Vjerujem da cemo u sljedeca tri-cetiri mjeseca o tome ipak nešto saznati."
Predstavnik Nacionalne federacije Amerikanaca hrvatskog podrijetla Tony Margan upitao je tužiteljicu zbog cega stalno izjednacava Antu Gotovinu, Ratka Mladica i Radovana Karadžica. Tužiteljica je rekla da tu trojicu spominje zajedno zbog toga što rezolucija Vijeca sigurnosti te tri osobe spominje zajedno, kao 'bjegunce od pravde' koji se moraju pojaviti u Haagu. 'Jedino zato; ja ne izjednacujem zlocine za koje su optuženi' – rekla je gospoda del Ponte. Nakon toga, Carla del Ponte je, vrlo emocionalno, izjavila: "Ono što ja ne mogu prihvatiti je cinjenica da se gospodin general Gotovina, kojeg se u Hrvatskoj smatra herojem, da se taj covjek boji – on se boji! – doci u Haag da bi se obranio od optužbi. I to je junak? To je herojsko ponašanje jednog generala? Po mom mišljenju, heroj – i uz to još general - se tako ne ponaša. Vec sam to rekla nebrojeno puta, cak i u legalnoj akciji moguce je da su se zlocini dogodili i osoba koja je za njih odgovorna treba doci na sud i braniti se."
Povijesni kontekst dugogodišnje nesuradnje i opstruiranja Tribunala od strane Beograda i Zagreba – zbog cega danas Hrvatska i Srbija kasne s ulaskom u Europu - ponudio je americki diplomat Jacques Klein, bivši civilni upravitelj Istocne Slavonije, koji je bio u publici. 'Buduci da sam ja svojevremeno izvršio obveze u slucaju prve zapecacene optužnice, i uhitio Slavka Dokmanovica, nitko me ne može optužiti da sam protiv Hrvata, ili protiv bilo kog drugog naroda' – rekao je Klein.
Kao ilustraciju sustavnog blokiranja rada Tribunala, sredinom devedesetih, Klein je prepricao ovaj dogadaj: "Sjecam se jednog susreta s Franjom Tudmanom. Rekao sam mu da se na podrucju gdje ja imam mandat, u istocnoj Slavoniji, nalazi Goran Hadžic. Rekao sam Tudmanu – 'vi imate dokaze, dokumente, dajte mi ih i Hadžic ce biti u Haagu za cas, kao što je i Dokmanovic otišao.' Odgovor Franje Tudmana je bio – 'to bi Tribunalu dalo kredibilitet, to bi dalo kredibilitet procesu…Mi to ne želimo'. Slicno sam cuo i od Miloševica, koji se stalno žalio da Tribunal progoni samo Srbe. Ali kad sam mu rekao da mi da dokaze protiv jednog Hrvata kojeg sam mogao uhvatiti i poslati u Haag, Miloševic to nije htio uciniti – iz istog razloga kao i Tudman."
Glavna tužiteljica Carla del Ponte izjavila je na kraju svog izlaganja u Institutu za mir u Washingtonu da se nada da ce 'istinsko naslijede Tribunala biti ako lokalni sudovi u regiji – i kad Tribunal prestane s radom – nastave s procesuiranjem ratnih zlocina.'
Gospoda del Ponte se na kraju svog posjeta Sjedinjenim Državama u Washingtonu sastala s državnom tajnicom Condoleezzom Rice. Glasnogovornik State Departmente je razgovor ocijenio kao vrlo korisan: "Državna tajnica je naglasila našu snažnu podršku radu Tribunala i nastavljanju tog rada. Ona je naglasila važnost posla koji Tribunal obavlja i dala ohrabrenje za nastavak rada."
Glasnogovornik Državnog tajništva je ukazao i na rezultate nedavnog posjeta zamjenika državne tajnice Nicholasa Burnsa Balkanu, kojom je prilikom pokazana spremnost na vecu suradnju i izrucenje optuženika za ratne zlocine od strane Srbije i Crne Gore.
