Odbor Zastupničkog doma Kongresa za sudstvo ovih dana bi trebao odlučiti hoće li razmatriti prijedlog kojim bi se američko državljanstvo dodjelilo tisućama Vijetnamaca čije su majke prije trideset i više godina bile u vezi s američkim vojnicima.
U Sjedinjenim Državama već živi više desetaka tisuća Vijetnamaca koji su u zemlju uselili na temelju činjenice da im je otac bio američki državljanin, u pravilu vojnik. No, usprkos pravu na državljanstvo po očinstvu, oni još uvijek nisu američki državljani. Umjesto toga, dodjeljeno im je tek pravo stalnog boravka. Njihovi predstavnici smatraju da to nije dovoljno i lobiraju za puno državljanstvo. O ovoj je temi sa jednim od američko-vijetnamskih aktivista razgovarala Barbara Klein.
Njihovo multietničko podrijetlo čini ih različitima od drugih građana u Vijetnamu i nizu drugih azijskih zemalja. Tijekom osamdesetih, Kongres je donio dva zakona koja su dopustila useljavanje ovih “Amero-vijetnamaca” u Sjedinjene Države. No, i nakon godina provedenih u novoj domovini, mnogi od njih se i dalje osjećaju strancima, zbog toga što nemaju državljanstvo.
Odvjetnik Jong Joon Chun lobira za prava ove skupine. On kaže da je u većini slučajeva razlog za nemanje državljnstva - nesposobnost da se položi test za dobivanje državaljanstva. Ovi Vijetnamci čiji je otac bio američki vojnik u pravilu ne govore engleski jezik. Gospodin Chun smatra da se takvim osobama zbog toga američko državavljanstvo treba dati automatski, bez obveze polaganja testa.
Uz pomoć kongresmena Lane Evansa, aktivista za ljudska prava, ovaj je prijedlog zakona predan Kongresu. Po njemu, sve osobe ovakvog miješanog podrijetla koje dolaze iz Vijetnama, ali i Južne Koreje, Laosa, Kombodje i Tajlanda, automatski bi postale američki državljani. Takvi su prijedlozi već dolazili u Kongres, no nikada nisu bili usvojeni.
Gospodin Chun kaže da je problem i u tome što je članove Kongresa, kao i američku javnost općenito, jako teško zainteresirati za ovaj problem. Kakav bi praktični učinak imalo američko državljanstvo na živote ovih ljudi, budući da su vecina već odrasli ljudi koji imaju vlastitu djecu?
"Oni pričaju svojoj djeci o tome kako je život bio težak u njihovoj domovini, i djeca razumiju što su sve njihovi roditelji morali proći. I kada roditelji dobiju američko državljanstvo, njihova djeca se time mogu ponositi, a i oni će se sami u Americi napokon početi osjećati 'kod kuće'" - objašnjava ovaj odvjetnik.
.Jedan od problema, posebice kod osoba podrijetlom iz Vijetnama, je i jezik. Iako su mnogi od njih u Americi već dugo, pisanje i čitanje engleskog jezika još uvijek im ne ide. Gospodin Chun kaže da su zbog toga prisiljeni raditi fizičke poslove, praktički od jutra do mraka, što ne ostavlja previše vremena za školovanje i učenje jezika. Kada bi imali američko državljanstvo, imali bi pravo na mnoge beneficije za imigrante, što bi im omogućilo da se školuju.
Gospodin Chun je i sam rodjen u Koreji, i to je jedna od motivacija da se bavi ovim radom. "Moja žena je bjelkinja. Znači moja djeca takodjer pripadaju ovoj skupini. No njih nitko ne diskriminira - već žive u Americi, a osim toga, otac im je odvjetnik. No, situacija je za ove ljude ‘miješanog podrijetla’ u njihovoj domovini vrlo teška – ako ne odu u Ameriku. Stopa samoubojstava medju ovom skupinom je skoro 50 posto. Nemaju posla, nemogu čak ni služiti u oružanim snagama u svojim matičnim zemljama iako je to dužnost svakog Koreanca. Praktički nisu ništa. Mislim da prijedlog zakona o davanju američkog državljanstva potomcima američkih vojnika koji su služili u Aziji zaista predstavlja primjer američkih etičkih vrijednosti, svih onih vrlina koje definiraju ovu zemlju" - objašnjava Chun.
Još nije sigurno hoće li Kongres uzeti ovaj prijedlog na razmatranje. Za sada ga podržava tek 6 članova Zastupničkog doma.
