Hrvatsko novinarsko društvo nastoji ishoditi dekriminalizaciju klevete putem medija. Alex Lupis, savjetnik za Europu u Odboru za zaštitu novinara, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u New Yorku, kaže da su Hrvatska i Srbija rijetke europske zemlje gdje novinar zbog navodne klevete, izvršene tijekom obavljanja svog posla, može završiti u zatvoru.
Alex Lupis smatra da bi se slučajevi klevete odnosno uvrede putem medija trebali riješavati u parničnom, građanskom postupku, a ne putem kaznenog zakona. Alex Lupis je niz godina radio za američke humanitarne organizacije na Balkanu, a i obitelj mu je podrijetlom iz Dubrovnika, te je inzistirao da u intervjuu za Glas Amerike govori hrvatskim jezikom.
Upitali smo ga, u kakvom je Hrvatska društvu kada je u pitanju kriminalizacija klevete putem medija, odnosno koje još Hrvatskoj slične zemlje predviđaju takvo kazneno djelo?
Alex Lupis: Zadnjih deset-dvadeset godina, u različitim državama, počeo je proces dekriminalizacije klevete. Neke države, kao na primjer Francuska, idalje imaju kazno djelo klevete putem medija, ali se te odredbe manje-više ne koriste. U jugoistočnoj Europi, u nekoliko država postoje odredbe o kaznenom djelu klevete, ali ih sudovi rijetko primjenjuju. Po našim podacima, u prošloj su godini jedino Hrvatska i Srbija imale po dva takva slučaja. Druge države u regiji također imaju takvu odredbu no ona se vrlo rijetko koristi.
Alex Lupis kaže da i sama činjenica da se ovakva odredba nalazi u kaznenom zakonu – makar se ona često i neprimjenjuje – ima učinak zastrašivanja kada su u pitanju novinari. “Država želi spriječiti pisanje o za nju neugodnim temema – korupciji u državnoj upravi, mešetarenju u privatizaciji ili pak o organiziranom kriminalu” – kaže naš sugovornik. A, kako se građani mogu obraniti od mogućih laži koje o njima objave novine?
Alex Lupis: Prvo, novinari i mediji uopće trebaju poštivati etičke standarde novinarstva. Drugo, odredbe koje sankcioniraju klevetu trebale bi biti dio građanskog postupka. No, niti tada njihova primjena se ne bi smjela politizirati.
Alex Lupis navodi pravni slučaj Sullivan vs. New York Times, koji se 1964. našao pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Država. Tužitelj koji je navodno oštećen pisanjem medija mora dokazati da je novinar u iznošenju svojih – navodno netočnih tvrdnji – postupao “zlonamjerno”, odnosno da je znao da se radi o lažnoj odnosno netočnoj tvrdnji, a da ju je svejedno objavio. “U posljednjih četrdeset godina, pokazalo se da je zlu namjeru novinara vrlo teško dokazati, barem na američkim sudovima” – kaže Alex Lupis.
Naš sugovornik smatra da je kao eventualna kazna u slučajevima klevete putem medija najprikladnija novčana kazna, naravno, razmjerna počinjenoj šteti. U tranzicijskim zemljama koje su nedavno postale članice Europske unije trend je dekriminalizacija klevete putem medija.
Alex Lupis: U prošloj godini, dokumentirali smo samo jedan slučaj u Središnjoj Europi, u Poljskoj. Novinar je osuđen zbog klevete na kaznu zatvora od tri mjeseca zbog toga što je pisao o korupciji u policiji. To je jedini slučaj koji smo mi uspjeli dokumentirati.
Alex Lupis kaže da je Odbor za zaštitu novinara svjestan slučaja novinarke HRT-a Ljubice Letinić, koja je ljetos – zbog vrijeđanja jednog splitskog poslovnog čovjeka putem televizije - osuđena uvjetnu kaznu zatvora u dužini od dva mjeseca. “Ovakve su kazne neprimjerene i Hrvatska bi od njih trebala odustati” – smatra Alex Lupis.
